Iz kancelarije šerifa u Santa Fea u izjavi za Skaj njuz su naveli da trenutno nema dokaza da je u pitanju zla namera, ali da tačan uzrok smrti za sada nije utvrđen
Glumac Džin Hekmen i njegova supruga Betsi Arakava pronađeni su mrtvi u svom domu u Santa Feu, objavio je BBC.
Tokom karijere duge skoro šest decenija, Hekmen je dvostruki dobitnik nagrada Oskar, Bafta, dobitnik je četiri Zlatna globusa i Nagrade udruženja filmskih glumaca.
Okružni šerif potvrdio je medijima da su i Hekmen i njegova supruga pronađeni mrtvi, kao i njihov pas u sredu popodne i da je otvorena istraga.
Hekmen je imao 95 godina, a njegova supruga 63.
Osvojio je dva Oskara – i bio nominovan za još tri – igrajući agresivne likove, ali se jednako dobro snalazio i u komedijama, piše BBC.
Foto: AP Photo/FileHekman sa suprugom Betsi, jun 1993.
Bogata filmska karijera
Rođen 1930. godine, Džin Hekman se pridružio marincima krajem četrdesetih, a krajem pedesetih odlučio da studira glumu. Nakon četrdeset godina karijere na filmu, penzionisao se 2004. godine, po savetu svog kardiologa. Retko je davao intervjue nakon toga, opredelivši se za miran život u Novom Meksiku sa svojom drugom suprugom, Betsi.
Iza sebe je ostavio brojne uloge u poznatim filmskim ostvarenjima. Sprijateljio se sa Dastinom Hofmanom u pozorištu „Pasadena Playhouse“ gde su obojica bili proglašeni za „najmanje verovatne da uspeju“. Nakon brojnih manjih uloga na televiziji i pozorištu, Hekman je debitovao na velikom platnu uz Vorena Bitija u melodrami „Lilith“ 1964. godine.
Tri godine kasnije, ostavio je prvi pravi utisak sa još jednom ulogom pored Bitija. Igrajući Baka Beroua u filmu „Bonnie and Clyde“, osvojio je prvu nominaciju za Oskara za najboljeg sporednog glumca. Iako je izgubio, ova uloga mu je donela prvu glavnu rolu u filmu „I Never Sang For My Father“ (1970) sa Melvinom Daglasom.
Glumac je nastavio uspehe u sedamdesetim godinama prošlog ceka, sa ulogama u filmovima „The Poseidon Adventure“ i „A Bridge Too Far“, a pokazao je i talenat za komediju sa hvaljenim ulogama u „Young Frankenstein“ i „Superman“, gde je igrao Supermanovog neprijatelja Leksa Lutora. Zapravo, Hekman je tokom ove decenije postao jedno od zaštitnih lica antiheroja holivudskog filma.
Foto. AP Photo/FileEkipa filma „The French Connection“ pozira nakon dodele Oskara
Probijanje u A-listu
Iako su sedamdesete za Hekmana bile plodonosne, u tom periodu je odbio uloge u poznatim filmovima „Jaws“, „Close Encounters of the Third Kind“ i „Raiders of the Lost Ark“.
Godinu dana nakon prve glavne uloge u filmu „I Never Sang For My Father“, Hekman je preuzeo glavnu ulogu u akcionom trileru „The French Connection“ i, zahvaljujući ogromnom uspehu ovog filma, postao prava holivudska zvezda. Uloga Džimija „Popaja“ Dojla obezbedila mu je prvog Oskara.
Tokom osamdesetih, nastavio je da igra Lexa Lutora u nastavcima serijala o Supermenu, a glumio je i u filmovima „Reds“, „Hoosiers“ i „No Way Out“. Osvojio je još jednu nominaciju za Oskara za „Mississippi Burning“, pre nego što je dobio drugi Oskar 1992. za ulogu u filmu „Unforgiven“ Klinta Istvuda. Iste decenije pojavio se u filovima „The Firm“, „Crimson Tide“ i „The Birdcage“.
Uporedo sa glumom, Hekman je sa knjigom „Wake of the Perdido Star“ započeo karijeru kao pisac. Objavio je pet knjiga, od kojih je poslednja izašla 2013. godine.
Njegove kasnije filmske uloge uključivale su hvaljene komične izvedbe u „Heartbreakers“ i „The Royal Tenenbaums“, kao i trilerima poput „Heist“ i „Runaway Jury“. Poslednji film u kom je igrao bila je komedija „Welcome to Mooseport“ iz 2004. godine.
Foto: AP Photo/FileHekmanov drugi Oskar, 1993.
„Pokušao je“
U intervjuu za „Empire“ magazin 2009. godine, Hekman je rekao: „Trudim se da vodim računa o sebi. Nemam mnogo strahova.
„Imam onaj normalan strah od smrti. Znate, verujem da svi o tome razmišljamo, posebno kada dođemo u određene godine. Želim da osiguram da su moja supruga i moja porodica zbrinuti. Osim toga, nemam mnogo strahova.“
Dve godine kasnije, na pitanje novinara kako bi opisao svoj život, rekao je: „‘Pokušao je.’ Mislim da bi to bilo prilično tačno.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Samo dva koraka dele Novaka Đokovića od osvajanja 100. titule u karijeri. Srpski teniser ima priliku da u subotu, u Ženevi, postane tek treći teniser koji je došao do trocifrenog broja trofeja
Sudbina formata Evrolige i učesnika naredne sezone biće poznata sledećeg četvrtka, kada će akcionari ovog takmičenja glasati o ključnim promenama. Sve upućuje na proširenje na 20 timova, što bi praktično garantovalo mesta za oba beogradska kluba
U Engleskoj će od avgusta početi primena prve rutinske vakcine protiv gonoreje na svetu, saopštili su zdravstveni zvaničnici. Ova odluka dolazi usred rekordnog porasta slučajeva ove bakterijske infekcije, kao i rastuće zabrinutosti zbog otpornosti na antibiotike
Reporteri „Vremena“ u više prodavnica nisu pronašli plazma keks. Iz kompanije zvanično ćute, a nezvanično se čuje da još nisu uspeli da vrate proizvodnju u punom obimu
Po izboru globalnog sajta za arhitekturu ArchiDaily, Srpski paviljon izabran je među pet najboljih na Bijenalu arhitekture u Veneciji, a u okviru tog izbora naš paviljon je naveden na prvom mestu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!