Prvi čovek NBA, koji u februaru puni 20 godina na čelu jedne od najmoćnijih sportskih organizacija sveta, veruje da će narednih godina doći do još tešnje saradnje između NBA i evropske košarke, ali se ne usuđuje da prognozira vreme eventualnog stvaranja Evropske divizije NBA
KORAK PO KORAK U EVROPU: Dejvid Štern
U Bersiju (Pariz) na meču San Antonio-Memfis 18.000 gledalaca, U „San Djordiju“ (Barselona) bilo ih je 16.500 na utakmici Barcelona-Memfis. Dokaz više da Evropljani „luduju“ za NBA basketom i argument više za zagovornike američkog košarkaškog iskrcavanja u Evropi u dogledno vreme? Može da bude, ali ne mora da znači… Prvo, navedene utakmice nisu najbolje za izvlačenje zaključaka jer je u oba slučaja postojala lokal-patriotska kopča koja je garantovala pune dvorane: u timu NBA šampiona San Antonija igra Francuz Toni Parker, u redovima Grizlija iz Memfisa je sportski ljubimac Katalonije Pau Gasol, plus „Barsa“ kao rival. Uprkos tim činjenicama, meč u Barseloni doživeli smo nekako hladno, bez emocija, čak na trenutke sa dosadom. Za vreme nebrojenih prekida da bi se na televizijama vrtele reklame a u dvorani plesačice, akrobate i žongleri pokušali da zabave gledaoce i izmame malo aplauza u zamenu za jeftine majice lansirane iz velike praćke, nametao se niz pitanja o mogućoj ekspanziji NBA u Evropu. Na primer, da li bi dvorana bila puna da u Memfisu ne igra Gasol? Koliko bi ljudi došlo kroz dva dana da vidi, recimo, meč Barcelona-Atlanta? Ili kroz četiri na meč Barcelona-Golden Stejt? Koliko ljubitelja sporta ima budžet koji bi mogao da izdrži „NBA nedelju“ sa cenom karata od oko 100 dolara (ili evra) po meču? Nesporno je da NBA izaziva veliko interesovanje u Evropi i da mnoge evropske televizije prenose NBA utakmice, ali jedno je pratiti NBA kao i do sada, drugo je biti deo šou-biznisa.
Dejvid Stern, komesar NBA lige, povremeno podgreva nade o dolasku NBA u Evropu „jednog dana“, ali je vrlo obazriv u pogledu rokova i vidova buduće ekspanzije:
„Slažem se sa svim dilemama koje ste izneli, prisutne su i kod mene, i zato ne želim da govorim o konkretnim stvarima. Mi idemo ka Evropi postepeno, korak po korak, a da li ćemo i kada imati NBA diviziju u Evropi pokazaće vreme. Za sada u Evropi nema ni ekonomskih ni sportskih uslova za tako nešto. Pod sportskim uslovima podrazumevam velike dvorane, pod ekonomskim ekonomsku moć klubova i građana da izdrže sezonu sa 41 utakmicom kod kuće. Za sada, osim Japana, mi nemamo zemlju koja može da zadovolji sve naše kriterijume za igranje prvenstvenih mečeva“, kaže u razgovoru za „Vreme“ Dejvid Stern.
Zašto je Evropa onda uošte interesantna za NBA?
„Košarka je globalna igra, popularna je u celom svetu, a NBA će uskoro imati 20 odsto igrača koji potiču iz drugih zemalja, pre svega iz Evrope u kojoj se veoma dobro radi na formiranju mladih igrača. Osim toga, i za nas su nova iskustva dragocena. Zato tražimo nove vidove saradnje.“
Na primer?
„Ovde u Barseloni sam imao vrlo koristan razgovor sa rukovodećim ljudima ULEB-a i Evrolige, planiramo osnivanje mešovitih radnih grupa koje će raditi na unapređenju odnosa i razvoju košarke uopšte. Naše prisustvo u Evropi, gledano na kratak rok, može se povećati tako što će u oktobru više NBA timova boraviti u Evropi i igrati egzibicione utakmice između sebe ili protiv timova iz Evrolige. Međutim, da bismo u Evropi igrali prvenstvene utakmice treba rešiti sve ekonomske aspekte i, pre svega, vlasničku strukturu klubova. Mi smo takođe imali susret sa rukovodećim ljudima FIBA u Ženevi i MOK-a u Lozani. Naše je čvrsto opredeljenje da i ubuduće sa našim najboljim igračima učestvujemo na velikim međunarodnim takmičenjima, pre svega Olimpijskim igrama i Svetskim šampionatima.
Govori se, takođe, i o utakmici NBA – ostatak sveta, ili NBA protiv Evropljana koji igraju u NBA?
„Da, razgovarali smo i o tome. To je jedna od ideja za budućnost. Takmičenje bi bilo slično Rajder kupu u golfu, Amerikanci protiv ostatka sveta. Ideja je zanimljiva, ali mi zasad mnogo više brinemo o globalnom razvoju košarke nego o detaljima, ma koliko oni bili naizgled atraktivni. Mi smo bili presrećni kada smo letos u Trevizu videli više od 100 dece kako rade sa igračima iz NBA. Takođe, veoma smo ponosni na misiju u Africi. Grupa veterana NBA posetila je 21 afričku zemlju i nisu propagirali samo basket. Govorili su o sidi, obrazovanju, značaju bavljenja sportom…“
Da li vas brine popularnost fudbala i fudbalera u Evropi, na primer Dejvida Bekama ?
„Ni govora, divim se tome. To je isto kao da je neko osećao zavist zbog popularnosti Majkla Džordana dok je igrao. Zvezde su neophodne svima i u svim sportovima.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Reprezentaciju Srbije sutra (11. oktobra) očekuje najvažniji meč u kvalifikacijama za SP 2026. godine protiv Albanije. Karte za utakmicu nisu puštene, mere bezbednosti su na visokom nivou, a Albanci tvrde da je ovo najslabija Srbija ikada
Ne, to nije simbol nekih zlokobnih organizatora obojenih revolucija širom sveta. Nasmejana lobanja sa slamnatim šeširom je iz japanske anime „One Piece“. Generacija Z kroz ovaj vizuelni motiv izražava nezadovoljstvo politikom i društvenom nepravdom
Na administrativnom prelazu Merdare uhapšen je Albanac kod koga je pronađen propagandni materijal. Na Kosovu provokacije pred meč kvalifikacija za koji karte nisu i neće biti puštene u slobodnu prodaju
Iako će najstarije pozorište za decu veliki rođendan dočekati kao podstanar i bez novca za premijere, sve ono što je postiglo u međuvremenu prevazilazi probleme. Zato u razgovoru sa Milenom Depolo, dramaturškinjom “Buhe”, preovlađuju lepe teme
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!