img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Košarka

Bal kadeta

26. јул 2001, 18:32 Vladimir Stanković
Copied

Posle trijumfa u Litvaniji Jugoslavija je broj zlatnih medalja na kadetskim šampionatima Evrope popela na osam (uz još dva srebra i dve bronze iz ukupno 14 učešća!), ali je za jugo-basket mnogo važnije pitanje koliko će od ovih talentovanih dečaka stići do dresa A reprezentacije

Najgori plasman na kadetskim prvenstvima Evrope Jugoslavija je ostvarila 1991. – osmo mesto. Generacija koju su predvodili Predrag Drobnjak, Zlatko Bolić i, nažalost, pokojni Haris Bekić, već bez igrača iz Slovenije i Hrvatske, nije bila kadra da se suprotstavi vršnjacima. Usledile su godine sankcija, naših dečaka nije bilo na prvenstvima kontinenta 1993, i 1995. a kada su se 1997. vratili, zaseli su na prvo mesto koje ne ispuštaju. Posle trijumfa u Kvanjeronu (Belgija) 1997, zlato je potvrđeno 1999. u Sloveniji a prošle nedelje odbranjeno u Letoniji. Naše košarkaške nade ostaju na tronu bar do 2003.

Kod kuće im je priređen srdačan doček, čestitke su stigle, kako je red, i sa najvišeg mesta, od predsednika SRJ Vojislava Koštunice i ministra za sport Vojislava Andrića do A reprezentativaca koji su se svojim naslednicima javili sa priprema u Nemačkoj.

VELIKI I BEZ TITULA: Treći uzastopni trijumf kadeta i uopšte pregled osvojenih medalja na šampionatima kontinenta za najmlađe nedvosmisleno pokazuje gde se najbolje radi sa mladima, ko najbolje fabrikuje talente, ko najbrže stvara igrače. Jugoslavija, i ova skraćena, osiromašena, dugo godina izolovana i na neki način proskribovana zbog prethodnog režima, i dalje je uzor za rad sa mlađim kategorijama mada se poslednjih godina javljaju problemi koji ranije nisu postojali. I letimničan pregled sastava naših kadetskih reprezentacija na šampionatima Evrope pokazuje koliko je i kakvih igrača izbacila koja generacija. Čak i kada nije bilo medalja, što se desilo samo dva puta na 14 učešća, bilo je igrača koji su kasnije bili vrhunski. Recimo, generacija koja je 1981. bila peta imala je u sastavu Dražena Petrovića, Zorana Sretenovića, Velimira Perasovića, Stojka Vrankovića i Sašu Radunovića! Od Kićanovića, Delibašića, Žižića i Todorića 1971. u Gorici pa do Drobnjaka, Bolića i Brkića 1991. u Atini, svaka generacija izbacivala je bar po nekoliko odličnih igrača. Tri poslednje generacije još uvek su u razvoju, mada se već sada može predvideti da iz tima koji je 1997. bio prvi u Belgiji osim Šekularca i možda Tice neće biti igrača koji će ostaviti dublji trag u našem basketu. Iz tima koji je pre dve godine odbranio titulu mnogo obećavaju Bakić, Matović, Kovač i Gajić ali vreme dokazivanja tek je pred njima. Od poslednjih junaka u idealnu petorku šampionata izabran je Luka Bogdanović (Radnički). Treba sačekati još sezonu-dve da se vidi koliko će nova generacija napredovati, odnosno koliku će šansu dobiti u svojim klubovima.

„Problem je prelazak iz juniorske u mladu selekciju, odnosno ulazak među seniore. Sticajem okolnosti, poslednjih godina treneri u našim klubovima nisu imali ni prostora a ni hrabrosti da se čvršće, po cenu rezultata, opredele za mlađe igrače i to je počelo da nam se sveti. Zato na juniorskom prvenstvu Evrope prošle godine u Zadru i za mlade na Ohridu nismo postigli očekivane rezultate. Sada je, na sreću, situacija počela da se menja na bolje“, kaže za Vreme Predrag Bogosavljev, generalni sekretar KSJ.

STAROSNE GRANICE: Bogosavljev podseća da je KSJ nizom admistrativnih mera uspeo da natera klubove da forsiraju mlade igrače. Na primer, u republičkim ligama mogu da igraju samo četiri igrača (po klubu) starija od 23 godine, u B ligi ima mesta samo za po tri igrača starija od 26 godina a do ove sezone u prvoligaškim klubovima bila je obaveza da u ekipi uz 10 seniora budu i dva juniora. Sada je broj licenciranih seniora povećan na 15 ali među 12 koji sede na klupi i dalje moraju biti dva juniora.

Primer Vlade Divca iz 1986, kada je u polufinalu Svetskog pervenstva u Španiji izgubio odlučujuću loptu posle koje su Sovjeti izjednačili trojkom i iznudili produžetak koji su dobili, danas zvuči gotovo nestvarno. U redu, tačno je da nema novog Divca, ali je isto tako nezamislivo da bilo koji 18-togodišnjak bude na terenu u završnici meča koji odlučuje o finalu svetskog šampionata. Da bi izgubio tu ključnu loptu morao je biti u igri. I bio je… Na EP-u u Turskoj u našem timu neće biti ni jednog igrača mlađeg od 22 godine, dok će Špance, recimo, predvoditi Pau Gasol, Raul Lopez (obojica izabrani na ovogodišnjem „draftu“ u prvoj rundi) i Huan Karlos Navaro, svetski juniorski prvaci pre dve godine. Ono što je godinama bila karakteristika naše košarke, hrabro uvođenje mladih igrača, sada, utisak je, brže i hrabrije rade drugi. Ipak, ne bismo da se menjamo…Važno je da imamo talentovane dečake, u klubovima se radi bolje nego prethodnih godina, publika je počela da se vraća (prosek posete u prošloj sezoni bio je 2.059, jos uvek malo ali znatno više u poređenju sa sezonom 97-98. kada je prosek bio 1.250), Divac i Danilović vratili su se u našu košarku kao funkcioneri. Pešić se posle 14 godina vratio u zemlju, pola sezone u Podgorici je bio Tanjević, vratio se i Dule Vujošević. Dušan Ivković će narednu sezonu verovatno više provesti u Beogradu nego u Atini, tu je i Vlada Đurović… Za brže stasavanje talentovanih klinaca bilo bi dragoceno da se što više vrsnih trenera vrati u našu košarku, a taj proces je, čini se, konačno otvoren.

Svi kadetski prvaci Evrope

1971 – Gorica (SFRJ): JUGOSLAVIJA prvak. (Dragan Todorić, Predrag Tripković, Anton Zaloker, Dragan Kićanović, Marko Martinović, Milan Milićević, Zoran Biorac, Rajko Žižić, Mirza Delibašić, Željko Morelj, Radmilo Lukovac, Mirko Grgin. Trener: Mirko Novosel)

1973 – Sumonte (Italia): SSSR prvak. Jugoslavija treća. (Dušan Božić, Goran Križnar, Boško Bosiočić Dušan Zupančić, Dragan Pribanović, Andro Knego, Mladen Mohorović, Ratko Radovanović, Budimir Žosović, Dragan Vulić, Đorđe Bosnić. Trener: Joša Gagel)

1975 – Solun (Grčka): SSSR prvak. Jugoslavija treća. (Mladen Ostojić, Žarko Koprivica, Milenko Babić, Peter Vilfan, Boran Pilindavić, Stane Košnik, Slobodan Pećirkov, Željko Pribanović, Aleksandar Petrović, Nebojša Nikolić, Branko Sikirić, Rade Vukosavljević. Trener: Janez Drvarič)

1977 – Berk (Francuska): TURSKA prvak. Jugoslavija druga. (Stane Premrl, Draško Vučetić, Darko Petronijević, Sabahudin Bilalović, Žarko Đurišić, Mitja Muha, Bogdan Blaznik, Davor Dogan, Mihajlo Poček, Goran Mastilović, Milenko Savović, Milenko Manojlović. Trener: Luka Stančić)

1979 – Damask (Sirija): JUGOSLAVIJA prvak. (Srđan Dabić, Nebojša Zorkić, Marko Ivanović, Matej Janžek, Milan Benčić, Zoran Čutura, Dragan Zovko, Tomo Tiringer, Jurica Kos, Robert Medved, Željko Mrnjavac, Jurid Kebe. Trener: Luka Stančić)

1981 – Solun (Grčka): SSSR prvak. Jugoslavija peta. (Neven Cambij, Dražen Petrović, Aleksandar Aleksić, Ivo Petović, Stojko Vranković, Siniša Radonjić, Zoran Sretenović, Velimir Perasović, Saša Raduinović, Vlado Mićunović, Edin Pašić, Aleksandar Milivojša. Trener: Rusmir Halilović)

1983 – Tubingen (Nemačka): JUGOSLAVIJA prvak. (Zoran Jevtić, Jure Zdovc, Miroslav Pecarski, Ivo Nakić, Samir Mujanović, Ivica Mavrenski, Žarko Paspalj, Zoran Ljivljanić, Branislav Prelević, Igor Lukačić, Denis Perić, Luka Pavićević. Trener: Rusmir Halilović)

1985 – Ruse (Bugarska): JUGOSLAVIJA prvak. (Emilijo Kovačić, Nenad Trunić, Zoran Kalpić, Toni Kukoč, Slaviša Koprivica, Nebojša Ilić, Nebojša Razić, Dragan Milutinović, Vlade Divac, Dževad Alihodžić, Nenad Videka, Radenko Dobraš. Trener: Svetislav Pešić)

1987 – Sekešfehervar (Mađarska): JUGOSLAVIJA prvak. (Živko Badžim, Marjan Kraljević, Nenad Grmuša, Ante Perica, Obrad Ignjatović, Boris Orcev, Oliver Popović, Žan Tabak, Arijan Komazec, Mirko Pavlović, Rastko Cvetković, Bojan Popović. Trener: Janez Drvarič)

1989 – Gvadalahara (Španija): GRČKA prvak. Jugoslavija druga. (Vladimir Novosel, Nikola Lončar, Mirko Joksimović, Aleksandar Surla. Aleksandar Avlijaš, Velibor Radović, Miro Jurić, Željko Topalović, Miladin Mutavdžić, Petar Arsić, Bojan Tadić, Predrag Prlinčević. Trener: Janez Drvarič)

1991 – Atina (Grčka): ITALIJA prvak. Jugoslavija osma (Igor Perović, Aleksandar Bijelić, Haris Brkić, Saša Dončić, Đerđ Palfi, Branko Sinđelić, Zlatko Bolić, Predrag Drobnjak, Aleksandar Lazić, Milan Vuksanović, Dejan Mišković, Dušan Jelić. Trener : Rajko Toroman)

1993 – Prvak ŠPANIJA, Jugoslavija nije učestvovala

1995 – Prvak HRVATSKA, Jugoslavija nije učestvovala

1997 – Kvarenjon (Belgija): JUGOSLAVIJA prvak. (Ivan Mičeta, Slobodan Tošić, Ivan Vukadinov, Mladen Šekularac, Mitar Crnogorac, Vladimir Tica, Marko Peković, Vladimir Rončević, Sreten Lakonić, Predrag Stojić, Miljan Pavković, Petar Jovanović. Trener: Veselin Matić)

1999 – Slovenija. JUGOSLAVIJA prvak. (Jovan Stefanov, Bojan Bakić, Aleksandar Gajić, Strahinja Zgonjanin, Nemanja Matović, Miloš Pavlović, Dušan Đorđević, Mirko Kovač, Miloš Nišavić, Srđan Bulatović, Ivan Andonov, Tomislav Tomović. Trener: Petar Rodić)

2001 – Riga, Letonija : JUGOSLAVIJA prvak. (Vukašin Aleksić, Stefan Majstorović, Vladimir Micov, Milovan Raković, Mlađen Šljivančanin, Dušan Vučićević, Srđan Živković, Darko Miličić, Veljko Tomović, Vladimir Mašulović, Luka Bogdanović, Kosta Perović. Trener: Stevan Karadžić)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure