img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povodom knjige

Sedamnaest divova

15. децембар 2021, 22:45 Jovo Bakić
Foto: Jbdodane
JEDAN OD MOĆNIKA SVETA: Rio Tinto
Copied

Rio Tinto je jedna od kompanija koje kontrolišu dve petine ukupnog bogatstva na svetu, pa se pokazuje da struktura svetskog kapitalističkog sistema ima neposredne posledice i na zdravlje i živote svih nas

DIVOVI-Globalna-elita-vlasti
Divovi

Piter Filips, profesor političke sociologije na Kalifornijskom državnom univerzitetu u Sonomi, objavio je zanimljivo i značajno istraživanje globalne elite vlasti ‒ Divovi: globalna elita vlasti (Clio). Uložio je veliki trud da prepozna, pa imenom i prezimenom prozove 389 pripadnika (znatno su ređe pripadnice) globalne elite vlasti. No, prethodno je morao da ustanovi koje korporacije čine jezgro globalnog finansijskog kapitalističkog sistema, tj. “globalne finansijske divove”. Prepoznao je 17 takvih velikih investicionih kompanija. Svaka od njih raspolaže s više od jednog biliona dolara investicionog kapitala, a sve zajedno s 41,1 bilionom dolara. Hiljade pripadnika transnacionalne kapitalističke klase ulažu svoj novac u ove kompanije, očekujući od toga natprosečne dobitke.

Razume se, vlade u centru svetskog kapitalističkog sistema i međunarodna tela za kreiranje politika i kontrolu tog sistema kao što su MMF, Svetska banka, Svetska trgovinska organizacija, Banka za međunarodna poravnanja, G7, G20, u službi su obezbeđenja slobodnog protoka kapitalnih investicija i osiguranja naplate duga svuda u svetu, pa su upravo zbog toga i u službi ovih finansijskih divova. Da to tako zaista bude, brine se 199 “menadžera”, odnosno članova upravnih odbora ovih 17 kompanija, pošto se mnogi nalaze i u pomenutim međunarodnim telima.

Ako slučajno negde u svetu postoji opasnost da se stvari otmu kontroli, uskaču “zaštitnici” sistema, odnosno obaveštajne službe da na opasnost pravovremeno upozore i da rade sa perspektivnim političarima, vojnicima i intelektualcima potencijalno neposlušne zemlje kako bi predupredili negativni razvoj događaja. Ukoliko to ne bi uspelo, na scenu stupaju “ideolozi”, tj. velike medijske kompanije i kompanije za odnose s javnošću koje će protiv ovih vlada voditi besomučne propagandne kampanje i tako pravdati uvedene sankcije koje će s vremenom iscrpeti i razarati njihova društva, a naposletku tu je i “konjica”, odnosno NATO, kao i, u sve većoj meri, različite privatne vojne kompanije koje služe za kažnjavanje i dovođenje u korak onih koji ne poštuju pravila globalne kapitalističke igre. Drugim rečima, “ideolozi” i “zaštitnici” obavljaju prljave poslove za transnacionalnu kapitalističku klasu, vodeći propagandne kampanje i imperijalističke ratove.

Pomenutih sedamnaest kompanija čine jednu finansijsku mrežu “divova” jer ulažu jedna u drugu, kako bi smanjile poslovni rizik, pa njih petnaest spada u “uzajamno najpovezanije firme na svetu”. Pored toga, 147 međusobno najpovezanijih kompanija kontroliše ukupno dve petine celokupnog bogatstva na svetu. Neke od 17 korporacija su: Blekrok, Vangard grupa, Džej Pi Morgan Čejs, Morgan Stenli, Goldman Saks, UBS, Barkliz, Kredi Svis itd. Pomenute su među deoničarima, zajedno s najvećim državnim kineskim rudarskim preduzećem Čajnalko (koje je i najveći deoničar), zloglasnog Rio Tinta, pa se pokazuje da struktura svetskog kapitalističkog sistema ima neposredne posledice i na od nas otetu republiku, odnosno zdravlje i živote svih nas, kao što uostalom ima na ceo svet.

Kada je već pomenuta jedna velika kineska državna kompanija, treba kazati da je nedostatak Filipsovog, inače izuzetno vrednog naučnog poduhvata, u činjenici da mu učešće kineskih kapitalista i političara u globalnoj eliti vlasti ostaje uglavnom ispod radara (izuzeci su Džou Sjaočuan, guverner Narodne banke Kine, član CK KP Kine, Grupe 30, G20, Trilateralne komisije i Čen Naiking, potpredsednica Instituta za inostrane odnose kineskog naroda i članica izvršnog odbora Trilateralne komisije). Uzgred treba navesti i da je jedan od članova Izvršnog odbora Trilaterale lord Džon Olav Ker bio zaposlen i u Rio Tintu, te da, prema podatku iz 2014, poseduje 15 hiljada njenih deonica u vrednosti od 53,4 miliona dolara.

Pored finansijskih divova i međunarodnih nadnacionalnih organizacija, “ideologa” i “zaštitnika”, tu su i nacionalne vlade, ali i “podmazivači” celog sistema, tj. različite međunarodne nevladine organizacije poput G30 (osnovala ju je 1978. Rokfelerova fondacija, a sada prima oko milion dolara donacija godišnje iz različitih izvora), Saveta za sistemski rizik (osnovan 2012. novcem Zadužbine porodice Pju), Svetskog ekonomskog foruma (osnovan 1971), Saveta za inostrane odnose (osnovan 1921), Trilateralne komisije (osnovali su je Dejvid Rokfeler i Zbignjev Bžežinski 1973) i Bilderberg grupe (osnovana 1954). U ovim organizacijama se planira politika globalne elite vlasti u korist transnacionalne kapitalističke klase, odnosno stalnog rasta kapitala u svetu, pa ne iznenađuje što je Gaj Stending, pisac knjiga o prekarijatu kao potencijalno “opasnoj klasi”, pozivan na poslednje sastanke Bilderberg grupe kako bi se raspravljalo na koji način osujetiti moguću opasnost po svetski kapitalistički sistem. Naravno, mnogi pojedinci su članovi više ovih organizacija, pa se, primerice, osamdeset šestoro nalazi kako u Trilateralnoj komisiji tako u G30.

Takođe, 12 od 17 finansijskih divova ima svoje predstavnike u izvršnim odborima obeju pomenutih organizacija, a Goldman Saks, jedan od institucionalnih vlasnika Rio Tinta (svojevremeno “preveliki da bi propao”, pa je vlada Baraka Obame nacionalizovala gubitke ove bankarske grupacije), ima u njima čak četiri predstavnika. Uzgred, Obama je postavio čak jedanaest članova Trilaterale na ključna mesta u svojoj administraciji.

Naposletku je Filips izrazio uverenje da bi demokratski pokreti (npr. Okupiraj Vol Strit) mogli da osujete nedemokratsko delanje globalne elite vlasti i transnacionalne kapitalističke klase, jer “čovek mora govoriti najglasnije upravo u vreme kada se njegov glas guši”. No, glasnost nije dovoljna za perestrojku, jer ljuta rana traži ljutu travu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Svetsko prvenstvo u fudbalu

Svetsko prvenstvo u fudbalu

25.јун 2026. I.M.

Bosna i Hercegovina savladala Katar 3:1 i ostala u igri za osminu finala Mundijala

Reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je važnu pobedu nad Katarom i došla do četiri boda u grupi B, čime je ostala u konkurenciji za prolazak dalje

Mesi

Svetsko prvenstvo u fudbalu

23.јун 2026. I.M.

Mesi ispisao istoriju: Najbolji strelac svetskih prvenstava svih vremena

Lionel Mesi postao je najbolji strelac u istoriji svetskih prvenstava, postigavši 17 golova i time pretekao Miroslava Klosea, sa kojim je do sada delio rekord. Do istorijskog pogotka došao je u meču protiv Austrije

Navijači Partizana su na Aeodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu dočekali trenera Željka Obradovića.

Željko Obradović

22.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović odlaskom u Panatinaikos podelio navijače Partizana

Obradović je u Panatinaikos pozvao i Bogdana Bogdanovića, što je podelilo navijače Partizana

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Košarka

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović ima novi klub: Nakon Partizana vratio se i u Panatinaikos

Srpskom treneru biće ovo prvi angažman nakon što je u novembru 2025. podneo ostavku u Partizanu

Iloj Rum nakon utakmice Kurasao - Nemačka

Svetsko prvenstvo 2026.

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Kurasao osvojio prvi bod na Svetskom prvenstvu: Golman Rum oborio rekord

Reprezentativci Kurasaa su istorijski uspeh posvetili preminulom saigraču 

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure