img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moskva

Vladimir Putin i narod

23. фебруар 2011, 18:20 The Independent
KAGEBEOVAC NA ŽICI: Vladimir Putin kraj Dmitrija Medvedeva / foto: reuters
Copied

Ruskog premijera se plaše na Zapadu. Da li iz straha vladari zapadnih zemalja ne veruju Putinu? Ove nedelje on odlazi u posetu Briselu, što i nije neka važna vest s obzirom na to da se susreti na visokom nivou između EU i Rusije održavaju svake godine. Ovog puta, međutim, sastanak privlači pažnju zato što je Rusija proteklih nekoliko meseci provela signalizirajući da želi da promeni karakter odnosa sa EU i preseli igru sa tesnog političkog na teren ekonomske modernizacije Rusije. Putin u Brisel kreće sa velikom svitom ministara i poslovnih ljudi. Kao i pre toga, biće mnogo prepreka dolasku stranih haj-tek investitora, najzad i zbog toga što je poverenje u poslovnu klimu i pravosudni sistem Rusije prilično uzdrmano posle ponovne osude bogataša Mihaila Hodorovskog. Ali, najveća prepreka ostaje neizgovorena. Svet van Rusije, naročito Evropa, a posebno Britanija, ima problem sa ruskim premijerom Vladimirom Putinom.

Njegov imidž teškog čoveka koji pod plaštom demokratije zemlju vraća u eru sovjetskih restrikcija i ambicije, pojačava istorijske strahove i sumnje zapadnog sveta u Rusiju. Dok ga mnogi na Zapadu doživljavaju kao osobu koja je nešto malo-manje-od-diktatora, sasvim je drugačija percepcija ruskog naroda.

Putinova popularnost u Rusiji u dva predsednička mandata i jednom aktuelnom premijerskom ostala je neokrnjena i u ekonomskoj krizi, i za vreme terorističkih napada, i za vreme prirodnih katastrofa i nesreća izazvanih ljudskim faktorom i dok je trajao ne sasvim uspešan rat. U bliskoj prošlosti nije bilo lidera čiji je imidž spolja i iznutra toliko u neskladu.

Pretpostavke poput „jednom KGB-ovac, uvek KGB-ovac“ imaju jednu manu. Prva je: karijera u KGB-u nije sama po sebi negativna referenca, kako se veruje na Zapadu. Služba je postavljala visoke standarde za regrute i poštovala kodeks časti. Putin je još u ranim mladalačkim godinama hteo da se pridruži službi, ali mu je rečeno da prvo mora da završi fakultet, što je on i uradio.

Većina Rusa ne vidi Putina kao čoveka KBG-a, a ako ga neko tako i doživljava, ne smatra da je to nešto loše. Ruski narod vidi Putina prvenstveno kao nekoga ko je uveo neki red posle Jeljcina, obezbedio im redovne plate i omogućio im bolji standard nego ikada ranije u Rusiji. Koliko god da su pojedini Rusi danas cinični, samo nekolicina bi se usudila da kaže da je danas gore stanje nego pre 1992. ili čak 2000. godine.

Meri Deževski

„Meridijane“ priredila Biljana Vasić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure