img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moskva

Vladimir Putin i narod

23. februar 2011, 18:20 The Independent
KAGEBEOVAC NA ŽICI: Vladimir Putin kraj Dmitrija Medvedeva / foto: reuters
Copied

Ruskog premijera se plaše na Zapadu. Da li iz straha vladari zapadnih zemalja ne veruju Putinu? Ove nedelje on odlazi u posetu Briselu, što i nije neka važna vest s obzirom na to da se susreti na visokom nivou između EU i Rusije održavaju svake godine. Ovog puta, međutim, sastanak privlači pažnju zato što je Rusija proteklih nekoliko meseci provela signalizirajući da želi da promeni karakter odnosa sa EU i preseli igru sa tesnog političkog na teren ekonomske modernizacije Rusije. Putin u Brisel kreće sa velikom svitom ministara i poslovnih ljudi. Kao i pre toga, biće mnogo prepreka dolasku stranih haj-tek investitora, najzad i zbog toga što je poverenje u poslovnu klimu i pravosudni sistem Rusije prilično uzdrmano posle ponovne osude bogataša Mihaila Hodorovskog. Ali, najveća prepreka ostaje neizgovorena. Svet van Rusije, naročito Evropa, a posebno Britanija, ima problem sa ruskim premijerom Vladimirom Putinom.

Njegov imidž teškog čoveka koji pod plaštom demokratije zemlju vraća u eru sovjetskih restrikcija i ambicije, pojačava istorijske strahove i sumnje zapadnog sveta u Rusiju. Dok ga mnogi na Zapadu doživljavaju kao osobu koja je nešto malo-manje-od-diktatora, sasvim je drugačija percepcija ruskog naroda.

Putinova popularnost u Rusiji u dva predsednička mandata i jednom aktuelnom premijerskom ostala je neokrnjena i u ekonomskoj krizi, i za vreme terorističkih napada, i za vreme prirodnih katastrofa i nesreća izazvanih ljudskim faktorom i dok je trajao ne sasvim uspešan rat. U bliskoj prošlosti nije bilo lidera čiji je imidž spolja i iznutra toliko u neskladu.

Pretpostavke poput „jednom KGB-ovac, uvek KGB-ovac“ imaju jednu manu. Prva je: karijera u KGB-u nije sama po sebi negativna referenca, kako se veruje na Zapadu. Služba je postavljala visoke standarde za regrute i poštovala kodeks časti. Putin je još u ranim mladalačkim godinama hteo da se pridruži službi, ali mu je rečeno da prvo mora da završi fakultet, što je on i uradio.

Većina Rusa ne vidi Putina kao čoveka KBG-a, a ako ga neko tako i doživljava, ne smatra da je to nešto loše. Ruski narod vidi Putina prvenstveno kao nekoga ko je uveo neki red posle Jeljcina, obezbedio im redovne plate i omogućio im bolji standard nego ikada ranije u Rusiji. Koliko god da su pojedini Rusi danas cinični, samo nekolicina bi se usudila da kaže da je danas gore stanje nego pre 1992. ili čak 2000. godine.

Meri Deževski

„Meridijane“ priredila Biljana Vasić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure