img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vašington

Učinak MMF-a u godini krize

30. septembar 2009, 14:14 The Wall Street Journal
NA METI KRITIKE: MMF
Copied

Izveštaj MMF-a, napisan u samočestitajućem stilu, biće vrlo zapažen u zemljama koje je kriza potpuno razorila. U jednom drugom izveštaju vašingtonskog Centra za ekonomska i politička istraživanja, objavljenom pre MMF-ovog, navodi se da MMF nije dozvoljavao proširenje deficita zemljama koje traže zajmove.

Međunarodni monetarni fond je, u okviru široke studije o sopstvenim dostignućima, izneo tvrdnje da je ova organizacija bila veoma efektivna u borbi protiv globalne recesije, naročito u Istočnoj Evropi. U samoprocenjivačkom izveštaju MMF-a navodi se da „programi finansirani iz fondova pomažu zemljama u krizi“, posebno ističući da je „izvanredno“ što su zemlje-korisnice MMF-ovih kredita do sada izbegle krize bankarskog sistema. U izveštaju se analizira 15 programa MMF-a odobrenih od septembra 2008. godine, odnosno finansiranje u visini od 163 milijarde dolara.

Međunarodni monetarni fond dugo je bio kritikovan zbog tvrdokornosti prilikom davanja hitnih zajmova, preporučavanja zemljama da privatizuju industriju, liberalizuju svoja tržišta i smanje budžetski deficiti. Zamerano mu je da je u nekim zemljama učinio ekonomsku situaciju još gorom. Ožiljci MMF-ovog delovanja vide se naročito u Aziji, gde su se neke zemlje predale u ruke MMF-u pre desetak godina kada je nastupila azijska kriza.

Ipak, MMF nije ispisivao prazne čekove. Dok su primoravali SAD, zapadnoevropske zemlje i Kinu da deficitom stimulišu ekonomiju, zemljama u istočnoj Evropi preporučivali su da ograniče javnu ekonomiju, nekada i vrlo striktno. MMF tvrdi da su istočnoevropske zemlje već bile uveliko u dugovima i da nisu mogle sebi da dozvole da uvećaju svoje deficite u već lošim ekonomijama.

Trenutna kriza postavlja izazov tradicionalnoj MMF-ovoj politici smanjivanja kamatnih stopa, smanjivanja trgovinskih barijera i ograničavanja deficita u cilju povećanja izvoza iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje. Ovog puta, ekonomski problemi nastali u SAD i Evropi proširili su se na Istočnu Evropu, koja je pretrpela dosta na polju trgovine i stranih investicija. Izgleda da pomoć zemljama u razvoju da prošire izvozni kapacitet nije dovela do rezultata. MMF kaže da se Letonija, Island i Ukrajina „suočavaju sa velikim poteškoćama u razvoju“, zato što Letonija drži svoju valutu čvrsto uz evro, a politika devalvacije je politički izbor. Island ima ogromna spoljna dugovanja, a Ukrajina ostaje zarobljena svojim političkim problemima.

Bob Dejvis

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure