img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Berlin

Tržište Kine je naša garancija za budućnost

18. avgust 2010, 15:43 DIE WELT
ŽELJNI SVEGA: Vrtoglav razvoj kineske privrede / foto: reuters
Copied

Kina će do kraja godine biti druga najveća nacionalna privreda sveta. Napredovanje Narodne Republike u statistikama ukazuje na to u kolikoj se meri godinama menja ravnoteža svetske privrede: na štetu Evrope koja stari i veštački naduvanih anglosaksonskih nacionalnih privreda, a u korist zemalja koje su doskora bile na rubu ekonomski razvijenog sveta. Ovo napredovanje za Nemačku dolazi u pravo vreme. Velika potražnja u Kini koja doživljava privredni procvat suštinski je doprinela tome da se nemačka privreda iznenađujuće brzo oporavi od urušavanja izazvanog krizom. Zahvaljujući rastućoj potražnji u Kini, izvoz ne stagnira, već raste, iako potrošači u SAD otplaćuju svoje dugove, i mada najveći broj evropskih suseda mora da dovodi u red državne finansije i izdatke.

Dugoročno, nova snaga zemalja na rubu za nas je čak još značajnija. Nemačka, Francuska ili Japan jesu doduše bogate nacionalne privrede; ali one ipak gube na snazi, jer njihovo stanovništvo stari i brojčano se smanjuje. Svaki peti Evropljanin već sada je stariji od 65 godina, 2050. biće svaki treći. Takav razvoj zacrtan je za više decenija. Sa sve malobrojnijim i stanovništvom koje stari opada unutrašnja potražnja: Stariji ljudi doduše u proseku manje štede, ali i manje troše od mlađih.

Kina, Indija ili Brazil mogu da kompenzuju takav dugoročni gubitak unutrašnjeg potraživanja: sa rastućim blagostanjem i većom privrednom efikasnošću raste i potražnja za robom iz etabliranih nacionalnih privreda. Što se starosna struktura u Evropi više pomera u korist starih, to ćemo više biti upućeni ne samo na potražnju u tim zemljama već i na tehnički razvoj koji dolazi iz Kine ili Indije. Jer, rastući broj dobro obučenih mladih ljudi u zemljama na rubu znači i da raste potencijal za briljantne ideje i pronalaske. Tehnološki napredak u Kini već je u zamahu – a od toga u tesno povezanom svetu profitiraju i industrijske nacije.

Tobias Kajzer

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure