img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fort Hud

Terorizam ili ludilo, ima li razlike

11. новембар 2009, 15:26 National Post
Copied

Teško je odrediti šta je bilo toliko naporno u gostovanju američkog vojnog načelnika generala Džordža Kejsija u ABC-jevoj političkoj emisiji This Week, pozvanog da komentariše posledice masovnog ubistva u Fort Hudu u Teksasu, najvećoj američkoj vojnoj bazi. General je odbacio sve preuranjene pretpostavke o motivima ubice, majora Nidala Hasona, ne želeći da prejudicira tok istrage, istovremeno izražavajući podršku hiljadama američkih muslimana u uniformi. Ovakvim izjavama gotovo je nemoguće naći zamerku, ili bilo šta prikladno za komentar. Ipak, posle te emisije osetio sam izvesnu nelagodu koja me je navela na razmišljanje o tome šta me je iznerviralo u generalovom televizijskom gostovanju. Reč je o tome što mnogo toga general nije rekao.

foto: reuters
PSIHIJATAR UBICA: Major
Nidal Hasan

Najpre, voditelj Stefanopulos je izneo podosta dokaza o vojnicima koji su svedočili da je Hasan bio nestabilan antiamerički religiozni fanatik, ali da nisu smeli da prijave takvo ponašanje zbog straha da će biti optuženi za rasizam. General je na to odgovorio u maniru šefa korporacije, rekavši da je suviše rano za spekulacije o eventualnom Hasanovom politički motivisanom terorizmu, ili je reč o osobi koja je, kako reče voditelj, „jednostavno pukla“.

Videli smo politički korektno ponašanje američkog mejnstrim medija – ne izgovara se reč koja počine slovom „m“ jer ubica ima arapsko ime, i naveliko se spekuliše o tome da je njegovo psihičko zdravlje poremećeno zato što je radio kao armijski psihijatar. Ta teza je iziskivala emitovanje priloga mnogih reportera i novinara pozvanih da navrat-nanos improvizuju priču o dijagnozi posve nepoznatoj u oblasti medicine: infektivni post-traumatsko-stresni poremećaj (PTSD). Na pitanje da li je to terorističko delo, general je rekao da je to nemoguće znati uz napomenu i upozorenje američkim vojnicima da ne „reaguju protiv naših muslimanskih vojnika“.

Kada govori o političkoj korektnosti i zaštiti prava vojnika, Kejsi kaže da „moramo da budemo veoma pažljivi“. Ali, kada spominje mogućnost da je Hasan patio od neobičnog oblika PTDS-a, parafraziraću generala koji kaže da će armija pretresti svoje redove i postaviti sebi teška pitanja. Da li to znači da će armija sebi postaviti „teško pitanje“ da li je histerični institucionalni antirasizam mogao da dovede do smrti trinaestoro ljudi?

Ovaj reflektivni politički disbalans sada iskrsava kao dokaz specifične islamske prirode Hasanove manije. No, nisu li teroristi samoubice uvek ludaci? Iskreno, prilično je glupo očekivati da će priča o tome da li je Nidal terorista ili ludak nešto promeniti. Da pogodimo: ispostaviće se da je Hasan uvrnuti usamljenik, da je imao socijalne i ostale probleme u školi i, naravno, da je u tom uzrastu imao problema sa devojčicama, a kasnije i sa ženama.

Sve ovo vreme nijedan domaći musliman nije uzeo pušku u ruke i krenuo da puca po školama, poštama ili tržnim centrima – smatra se da njihova patologija besa ima specifično muslimanski oblik. Greška u ovoj tezi jeste u tome što se islamska veroispovest prevodi kao lična karakteristika, dokaz o rasnom poreklu, umesto da bude shvaćena kao skup dobrih i loših propisa. Islam je mnogo više od toga i trebalo bi ga ozbiljnije shvatiti, bilo da ste za ili protiv.

Školski drugovi Nidala Hasana kažu da su bili zabrinuti za svog druga, ne zato što njegova veroispovest nije kompatibilna sa pojmom dobrog Amerikanca već zato što on govori da je „prvo musliman, a zatim Amerikanac“. Pitali su se kako neko može da bude vojni oficir koji se zaklinje da će braniti Ameriku od neprijatelja, stranih i domaćih, a da pri tom ima tu vrstu konflikta. To je pitanje kojim bi trebalo da se pozabave vojne vlasti. Kako neko može da bude na prvom mestu musliman, rimokatolik, sajentolog ili šta god, i da služi u vojsci?

Kolbi Koš

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure