img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bukurešt

Prednosti i mane antiraketnog štita

04. maj 2011, 18:42 ACT media
Copied

Rumunski predsednik Trajan Basesku i Stejt department objavili su saopštenje da će na teritoriji Rumunije biti postavljeni raketni presretački sistemi, kao deo protivraketnog štita u cilju zaštite Evrope. Basesku je rekao da je glavna vojna i bezbednosna institucija Rumunije prihvatila američki predlog da bude uključena u sistem za zaštitu od „potencijalnih napada balističkim projektilima ili raketama srednjeg dometa“, izveštava Rojters navodeći da će američki kapaciteti postati operativni 2015. godine. Prethodni američki predsednik Džordž Buš imao je nameru da postavi antiraketni sistem u Poljskoj i Češkoj, ali je Barak Obama odustao od tog plana u okviru strategije o „resetovanju“ odnosa sa Rusijom. Očekuje se saopštenje zvaničnog Kremlja, kojem je rumunski predsednik Basesku kategorično poručio da „novi sistem nije usmeren protiv Rusije, već protiv drugih opasnosti“. Ta druga opasnost je Iran, kao što su nekoliko puta isticali Obama i njegov prethodnik Buš.

Šta rumunska javnost misli o ovoj važnoj odluci državnog vrha? Rumunski institut za evaluaciju i strategiju (IRES) u aprilu je sproveo istraživanje o tome koliko rumunska javnost zna o vezama njihove zemlje sa NATO-om i da li znaju za mogućnost da se postavi raketni presretački sistem u Rumuniji. Prema tim rezultatima, većina Rumuna podržava NATO i ideju da se postavi antiraketni štit.

Međutim, kada je reč o tome da li je postavljanje štita bezbednost ili pretnja, više od trećine Rumuna strahuje od potencijalnih terorističkih napada zbog ulaska njihove zemlje u američki sistem, a 51 odsto smatra da im upravo „američki kišobran“ garantuje bezbednost. Kada se ovo pitanje postavi malo drugačije, 52 odsto anketiranih se izjasnilo da Rumuniji treba zaštita od štita; 8,9 odsto smatra da će Rumunija postati meta napada terorista, kao i da će se pokvariti odnosi sa Rusijom (8,4 odsto) i da će postavljanje štita uticati na povećanje cena u Rumuniji (7,2 odsto).

Redakcijski komentar

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji
Požar kod Ćacilenda

Komentar

Šta se desilo u Ćacilendu?

Goruće pitanje nije zašto se šator u Ćacilendu zapalio, već šta šta to šatorsko naselju ima da traži ispred Narodne skupštine već pola godine

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure