img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Minhen

Opel i Rusi

03. jun 2009, 11:59 Süddeutche Zeitung
Copied

Poneko bi poverovao da je Opel spasen, da su se investitori Magna i ruska banka Sverbank ipak složili sa automobilskim koncernom Dženeral motors, iako tek u poslednjem trenutku. Oni preuzimaju većinu njegove evropske kćerke. Nemačka savezna vlada daruje im toliko novca i garancija da Rusi i Magna ne vide nikakav rizik. Tako, 25.000 nemačkih radnika može da odahne.

PUJ, SPAS: Preuzimanje Opela

Znači li to da je kod Opela sada sve u redu i dobro? Taman posla. Ono što danas može da deluje kao čista sreća zapravo je samo prividno rešenje. Čudni američko-kanadsko-ruski konzorcij ne može preduzeću starom 147 godina da pruži trajnu budućnost, iako mnogi zaposleni kod Opela, menadžment u njegovom sedištu, gradiću Riselshajm, i mnogi eksperti automobilske industrije veruju u to.

Opelovci polaze od toga da je Rusiji potrebno sve više automobila, a da praktično nema svoju sopstvenu proizvodnju. Oni se nadaju da će Opel na tržištu, koje se prostire sve do Dalekog istoka, uskoro moći da prodaje mnogo automobila i tako iskoristi sve kapacitete svojih fabrika. Na centralnom i zapadnoevropskom tržištu to bi bilo mnogo teže, jer tu Opel nailazi na moćnu konkurenciju.

Borba oko cena sa Folksvagenom, Renoom, Pežoom i Japancima ima za posledicu da se na pojedinačnom prodatom automobilu zarađuje sve manje. Problem je, međutim, što su Reno i ostali već odavno predstavljeni u Rusiji. Pristalice dila sa Magnom osim toga računaju da je ruskoj automobilskoj industriji potrebna moderna tehnologija. Opel bi mogao da pomogne licencama i da ponudi mogućnosti razvoja, koga kod ruskih proizvođača nema. Ali, to je sve.

Opelovci u novom partnerstvu sa Rusima i Magnom neće dobiti vodeću ulogu, iako su se baš tome nadali. Čak ni ako sedište ostane u Riselshajmu i današnji menadžment ne bude pomeren sa svog mesta, odluke će u budućnosti donositi drugi.

Tu je na prvom mestu austrijsko-kanadski koncern Magna, koji je do sada bio dobavljač delova, a hoće da se razvije u proizvođača celih automobila u velikom broju. On je dokazao da je uspešan na svom tržištu, Magna je globalni koncern koji teži da se širi i raste i ne razmišlja u nacionalnim kategorijama i za koga nemačke fabrike u Riselshajmu, Bohumu, Kajzerslauternu i Ajzenahu nikako nisu pupak sveta.

Ali pre svega, tu je ruski industrijski partner Gaz, bolesno preduzeće u Nižnjem Novgorodu koje zapošljava 100.00 radnika, ali bez pomoći sa strane nema budućnosti, jer mu vozila ništa ne valjaju. To preduzeće vodi ruska država. Jednim delom je, doduše, u rukama oligarha Olega Deripaske. Ali on je zadužen i svoje je akcije odavno založio kod državne Sverbanke, koja upravo pomaže ruskoj vladi da finansira posao sa Opelom. Vlada u Moskvi će učiniti sve da uz pomoć Opela spase što više radnih mesta kod Gaza, ne na poslednjem mestu da bi grad Nižnji Novgorod održala u životu.

O tome bi trebalo da razmisle svi oni koji veruju da će dolazak Rusa u Opel i u Nemačku dugoročno spasti mnoga radna mesta. Nije slučajno što konzorcij nije dao garanciju za opstanak nemačkih radnih mesta. To što će zaposleni u Opelu biti suvlasnici svoje fabrike, neće sprečiti da se radna mesta ubrzo presele na Istok.

Ono što Berlin i Riselshajm propagiraju kao veliki uspeh pomoći će Opelu u Nemačkoj samo nekoliko godina. Dok se ne izgrade nove fabrike u Rusiji, moći će da se izvoze automobili iz Riselshajma i Bohuma. Ali uskoro će opelovci primetiti da im je sve postalo tesno i savezna vlada, koja će u Berlinu vladati do 2015. godine, možda će se pitati zašto je Nemačka potrošila tolike milijarde samo da bi spasla jednu automobilsku marku.

Karl-Hajnc Bišeman

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji

Komentar

Šta se desilo u Ćacilendu?

Goruće pitanje nije zašto se šator u Ćacilendu zapalio, već šta šta to šatorsko naselju ima da traži ispred Narodne skupštine već pola godine

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure