img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

30. jul 2008, 11:38 Priredila B. Vasić
Copied

Sibir: Bajkalske tajne

Dve mini podmornice sa ruskim naučnicima spustile su se u utorak na dno južnosibirskog bisera, Bajkalskog jezera, najdubljeg rezervoara slatke vode na planeti. Geološko-biološka ekspedicija ima za cilj da istraži posledice globalnog zagrevanja koje pogađaju Bajkalsko jezero, prirodno stanište stotina jedinstvenih biljnih i životinjskih vrsta. Ispostavilo se, kada je ekspedicija zaronila, da je jezero dublje nego što se mislilo – došli su do 1680 metara i postigli svetski rekord. Ipak, vest da su se podmornice zaista spustile još nije zvanično potvrdila nijedna nadležna organizacija ili institucija. Misiju predvodi Artur Čilingaroc, istaknuti naučnik i poslanik u ruskom parlamentu, kao i član ekspedicije koja je na Severni pol kada donela rusku zastavu. Dve 18 tona teške podmornice Mir-1 i Mir-2 konstruisane su za ronjenje u morskoj vodi, ali su ovog puta olakšane za nekoliko stotina kilograma kako bi bile u stanju da plutaju u daleko ređoj slatkoj vodi. U svakoj od podmornica smeštena su po tri naučnika, dok je vođa ekspedicije Čilingaroc bio u kontrolnoj sobi na platformi u društvu novinara. Dokument o jedinstvenoj bajkalskoj flori i fauni, kažu ruski zvaničnici, otvoriće novo poglavlje u ruskoj nauci. Misija je deo dvogodišnjeg plana čiji je cilj zaštita jedinstvenog ekosistema ovog jezera koje je od 1996. godine deo UNESCO-ve svetske baštine. Bajkalsko jezero, nastalo pre 25 miliona godina, sadrži oko 20 odsto svetskih zaliha vode. Jedna od specifičnosti i misterija jeste i bajkalska foka, koja živi u jezeru udaljenom hiljadama kilometara od najbližeg okeana.


Kandahar: Ubistvo po proceduri

Dvoje dece sa roditeljima, koji su krenuli na izlet u Kandahar iz rodnog sela Calgovr u Avganistanu, nije stiglo do željene destinacije jer su kanadski vojnici pomislili da je reč o bombašima-samoubicama i spržili ih raketama. Ruzi Muhamed (31), otac porodice, vozio se iznajmljenim automobilom glavnim autoputem u provinciji Pajdžvaj kada je začuo zaglušujuću buku. Osetio je nešto toplo oko levog uha, okrenuo se i video iskasapljena tela svoje dvoje dece, ćerke Marake (4) i sina Tora Jana (2). Njegova žena sedela je na prednjem sedištu, u šoku ali nepovređena. Desilo se da se njihov automobil suviše približio kanadskom vojnom konvoju, a da oni nisu čuli upozorenja da se zaustave ili ih nisu razumeli. „Kanađani kažu da mogu sa velike udaljenosti i visine da vide najsitnije pojedinosti iz svojih aviona“, kaže jadni otac. „Kako su mogli ovako da pogreše? U kolima su bila moja deca i žena. Možda je naš vozač vozio prebrzo, možda je načinio neki prekršaj, ali nas je bilo petoro u kolima.“ Naime, bombaši samoubice su obično sami u kolima, ali to nije pravilo. Kanadska vojna služba za informisanje tvrdi da su vojnici postupili prema standardnoj proceduri korišćenja sile u cilju zaštite od eventualne pretnje. NATO je saopštio da je automobil „sedan“ ubrzavao i ignorisao signale za zaustavljanje, a kada su se približili na deset metara od kanadskog konvoja, vojnici su ispalili hitac. Samo što to nije bio hitac upozorenja, već kanonada iz oružja koje se koristi za raznošenje betonskih zidova. „Iskreno žalimo zbog ovog incidenta“, saopštilo je kanadsko ministarstvo.


Istanbul: Molitva za poginule

Sahrani i molitvi za dušu poginulih u bombaškom napadu koji se desio u Istanbulu prisustvovalo je hiljade ljudi, a među njima i turski premijer Redžep Tajdžip Erdogan u društvu osam ministara iz vlade. U bombaškom napadu, najvećem u poslednjih pet godina u Turskoj, poginulo je 17, dok je više od 150 osoba lakše ili teže povređeno. Premijer Ergodan posetio je mesto napada u istanbulskom kvartu Gungoren i tom prilikom pozvao na nacionalno „ujedinjenje i zajedništvo“. „Kao što znamo, terorizam ne poznaje veru, etničku pripadnost, zemlju ili jezik i Turska se bori protiv njega u poslednjih 35 godina. Da li borba protiv terorizma može biti okončana? Naravno da može, ukoliko ga uništimo u korenu“, kazao je Erdogan. Talas patriotizma zahvatio je zemlju – na mnogim kućama vijori se turska zastava, dok su kuće u blizini mesta tragedije zavijene crveno-belim plahtama sa polumesecom i zvezdom. Stranka PKK (Kurdska radnička stranka), čiji su pripadnici bili meta intenzivnih napada turske vojske, poriče odgovornost za bombaški napad u Istanbulu, prenosi prokurdska novinska agencija Anadolijan njuz. Međutim, gradonačelnik Istanbula Muamer Guler izjavio je da se napadi mogu dovesti u vezu sa ovom organizacijom, kao i da policija proučava video-snimke iz sigurnosnih kamera u radnjama. Dve bombe usmrtile su petoro dece i ranile više od stotinu ljudi – prva, slabija, bila je smeštena u kontejneru, dok je druga, snažnija eksplozija nastupila desetak minuta kasnije. U subotu je turska vojska objavila da je hicima iz aviona ubijeno još 12 kurdskih pobunjenika, pa stoga mnogi sumnjaju da je dvostruki bombaški napad u Istanbulu čin osvete.


Sidnej: Kampovanje

Australijska vlada premijera Kevina Rada odlučila je da sprovodi „humaniju“ politiku prema azilantima, kao odgovor na oštru kritiku sistema automatskog zatvaranja azilanata pri ulasku u zemlju, koji su u kampovima provodili ponekad i nekoliko godina. „Osoba koja ne predstavlja opasnost po društvo, moći će da ostane u zemlji sve dok se njen vizni status ne reši“, objasnio je ministar za imigracije Kirs Ivans. Odeljenje za imigrante biće obavezno da na svaka tri meseca podnese izveštaj o eventualnom zadržavanju onih koji traže azil, dok je u nadležnosti ombudsmana da pokrene istragu ukoliko neka osoba bude zadržana u kampu duže od šest meseci. Deca sa roditeljima neće biti sprovođenja u kampove, rekao je ministar. Prethodna vlada Džona Hauarda je, prema mišljenju ministra, uvela ovaj sistem kako bi sprečila neovlašćene ulaske u Australiju, pretežno Avganistance i Iračane koji su dolazili brodovima iz jugoistočne Azije. Ministar je rekao da će azilanti biti smešteni u centru na Uskršnjem ostrvu, ali da će njihov status biti rešavan mnogo brže nego do sada. Nova vlada je takođe usvojila „Rešenje Pacifik“, plan po kome će se budući azilanti koji dolaze sa mora preusmeravati na malecno ostrvo Manus u Papui Novoj Gvineji.


Los Anđeles: Put do rajskih vrtova

Britanski tajkun Ričard Brenson predstavio je u ponedeljak futurističku letelicu koja će voziti turiste do ivice raja, odnosno u svemir. Letelica Beli Vitez 2, deo svemirskog programa Virdžin Galaktik, promovisana je pred specijalnim gostima i novinarima u ranim jutarnjim časovima u pustinji Mohave, severno od Los Anđelesa. Svemirska letelica sa nadimkom Iv (po majci milijardera) poleteće prvi put krajem godine, a prvi svemirski turisti (leteće na 110 kilometara od zemlje) očekuju se 2010. godine. Kompanija je saopštila da se već 200 putnika prijavilo za prvi let, koji će koštati 200.000 dolara po osobi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure