img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

29. мај 2003, 20:28 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Prag: Neodgovorni predsedavajući

Češki ministar inostranih poslova Ciril Svoboda zabranio je prošlog ponedeljka češkoj misiji pri Ujedinjenim nacijama da daje bilo kakve poverljive podatke predsedavajućem zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Janu Kavanu. Svoboda je svog prethodnika na funkciji optužio da je u vreme dok je bio ministar zagubio neke vrlo poverljive materijale ne samo češke diplomatije već i NATO-a, koje je po propisima trebalo da uništi. Reč je o oko 400 poverljivih i tajnih dokumenata, čije uništenje je Kavan svojevremeno potpisao, a iznenada se dve trećine tih dokumenata našlo u raznim upravama češkog MIP-a. Nedostaje jedna trećina tajnih dokumenata, između ostalog neki materijali NATO-a i šifre čeških ambasadora u inostranstvu. Nema garancija da su ovi materijali uništeni. Svoboda je stoga prošlog ponedeljka pred novinarima u Ministarstvu inostranih poslova optužio Kavana da blati renome Češke u inostranstvu, a premijer Vladimir Špidla je zatražio da aferu istraži Najviši ured za bezbednost (NBU), odgovoran za provere zvaničnika kada dolaze u dodir s poverljivim dokumentima. Zakonom propisana provera u pogledu Jana Kavana još nije završena, iako je on morao da je prođe, kao čovek koga je Češka poslala na vrlo visoku funkciju u Ujedinjenim nacijama.

Vašington: Iran nova meta

Administracija američkog predsednika Džordža Buša prekinula je kontakte s Iranom, a Pentagon se zalaže za mere koje bi pomogle da se destabilizuju vlasti

te islamske republike, kaže se u vikend-izdanju američkog dnevnika „Vašington post“. Prema pisanju lista, takav stav je posledica američkih obaveštajnih saznanja da su operativci Al Kaide u Iranu odigrali važnu ulogu u bombaškim napadima u Saudijskoj Arabiji 12. maja. Citirajući izvore iz administracije, „Vašington post“ piše da u Beloj kući „izgleda postoji spremnost da se prigrli agresivnija politika radi destabilizacije iranske vlade“. Isti list piše da će se tokom ove nedelje američki zvaničnici sastati u Beloj kući kako bi razmotrili strategiju prema Iranu, a da zvaničnici Pentagona zagovaraju akciju koja bi mogla da izazove narodni ustanak i obaranje vlade u Teheranu. Jedan portparol Bele kuće odbio je da komentariše špekulacije „Vašington posta“. SAD su prekinule odnose sa Teheranom posle Islamske revolucije u Iranu 1979. godine. Prošle godine predsednik Buš je žigosao Iran kao deo „osovine zla“, odnosno zemlju koja pokušava da razvije zabranjeno nuklearno oružje. Vašington je optužio Iran da pruža utočište pripadnicima terorističke mreže Al Kaida, koja se smatra odgovornom za napade u SAD 11. septembra 2001. godine. Međutim, posle intervencije SAD u Avganistanu i obaranja tamošnjeg talibanskog režima, američki i iranski zvaničnici su se povremeno sastajali kako bi razmotrili pojedina pitanja. Posle najnovijih napada bombaša samoubica u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji, američka strana je otkazala zakazani susret sa Irancima, piše „Vašington post“. Iranska agencija IRNA ocenila je prošle nedelje da se američke tvrdnje o skrivanju aktivista Al Kaide u Iranu zasnivaju na pogrešnim obaveštajnim podacima, a iranski zvaničnici obećali su u više navrata da će uhapsiti sve ekstremiste koji bi pokušali da uđu u zemlju.

Kijev: Pad aviona

Predsednik Ukrajine Leonid Kučma naložio je prošlog ponedeljka svojoj vladi da otvori istragu o uzrocima nesreće ukrajinskog aviona JAK-42 koja se dogodila na severu Turske i u kojoj su život izgubile 74 osobe, među kojima i 62 španska vojnika. Kučma je izrazio saučešće španskom kralju Huanu Karlosu i porodicama i rođacima 12 Ukrajinaca, članova posade koji su takođe izgubili život u nesreći. Španski vojnici vraćali su se sa mirovne misije u Avganistanu. Zvaničnici turske civilne avijacije ocenili su da je uzrok nesreće greška u pilotiranju avionom koji je pripadao ukrajinskoj kompaniji „Sredizemnomorskie“. Najnovija nesreća tek je poslednja u nizu incidenata sa ukrajinskim avionima tokom poslednjih nekoliko meseci. Početkom maja u Demokratskoj Republici Kongo kvar na vratima transportnog aviona „iljušin 76“, kojim su upravljali Ukrajinci, izazvao je smrt stotinak kongoanskih policajaca. Prošlog decembra u nesreći „antonova“ 140 u Iranu poginule su 44 osobe, najvećim delom Ukrajinci.

Jerusalim: „Putna mapa“ za mir

Novi mirovni plan za rešenje izraelsko-palestinskog sukoba nazvan „putna mapa“ ka miru, koji je osmislila bliskoistočna mirovna četvorka – SAD, EU, UN i Rusija, prezentovan je prošlog vikenda i daje nadu za rešenje bliskoistočnog sukoba. Mirovni plan ima tri faze i, po njemu, sporazum između Izraela i Palestine trebalo bi da bude postignut u periodu od tri godine. Prva faza podrazumeva prekid nasilja, druga (do kraja ove godine) stvaranje provizorne palestinske države, a treća (u 2005) stvaranje nezavisne palestinske države uz rešavanje najkomplikovanijih pitanja. Putna mapa ka miru je najozbiljniji mirovni plan posle sporazuma u Oslu 1994. Za razliku od Osla, Palestincima se prvi put nudi stvaranje nezavisne države uz povlačenje Izraela sa okupiranih teritorija, prestanak gradnje jevrejskih naselja i povratak izbeglica. Glavni grad nove palestinske države trebalo bi da bude Istočni Jerusalim. Od Palestinaca se traži odlučna akcija u razoružavanju i neutralisanju terorista, a od Izraela da olakša život Palestinaca i „poštuje njihovo dostojanstvo“.

Američki državni sekretar Kolin Pauel izjavio je da je sporazum moguć zahvaljujući padu režima Sadama Huseina i stvaranju nove palestinske vlade (Palestinci su ranije podržali režim Sadama Huseina, a Jaser Arafat je optužen za saradnju sa teroristima). Zato od samog početka palestinsku stranu predstavlja novoizabrani premijer Mohamed Abas (poznatiji kao Abu Mazen), koji uživa podršku SAD, ali ne i većine palestinskog stanovništva. Zaobilaženje Arafata od strane SAD-a preti da prekine mirovni proces na samom pocetku, što bi značilo nastavak 31-mesečnog nasilja u regionu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure