img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

03. јул 2003, 13:50 Priredio: S. Georgijev
Copied

London: Bura

U Britaniji se nastavlja sukob između uredništva BBC-ja i Vlade Tonija Blera oko načina na koji je prvi ministar britanske vlade koristio i prezentovao obaveštajne podatke u mesecima pre početka napada na Irak. Prošlomesečni izveštaj BBC-ja u kojem je citiran neimenovani visokorangirani obaveštajni izvor postao je predmet spora i želje vlade Tonija Blera da se najčuveniji medijski javni servis izvini britanskoj vladi zbog iznošenja takvih pretpostavki. U izveštaju BBC-ja stoji da je jedan od najbližih Blerovih saradnika, njegov savetnik za odnose sa medijima Alister Kembl, frizirao nalaze obaveštajnih službi kako bi preuveličao opasnost od Sadama Huseina i opravdao rat potiv Iraka. Sada ovaj visoki vladin službenik sa svojim kolegama zahteva proveru BBC-jevog izvora, demantujući tvrdnje iznete u izveštaju. Uredništvo BBC-jevih vesti ostaje na svom stanovištu da je izvor bio proveren te da nema razloga izvinjavati se vladi. Vojna kampanja u Iraku počela je s pretpostavkom da Sadam Husein poseduje moćno i razarajuće hemijsko oružje za masovno uništenje, ali do sada nije pronađeno ni u tragovima. Britanski mediji se slažu u ocenama da vlada Tonija Blera sad ima mnogo veće probleme i da je sukob sa BBC-jem samo paravan za ono što bi moglo da usledi. Ocenjuje se da je Toni Bler morao da se odnosi sa više sumnjičavosti prema obaveštajnim podacima o Iraku, a on se umesto toga opredelio za najalarmantnije materijale.

Čikago: Balkon

Jedna žurka u elitnom delu Čikaga, Linkoln parku, okončala se tragično. Lokalna policija je izvestila da je 12 osoba poginulo, a najmanje 35 ih je povređeno prilikom pada balkona na kome su ovi ljudi stajali. Drveni balkon na trećem spratu jedne od stambenih zgrada srušio se zbog prevelikog broja ljudi koji su se na njemu nalazili, pretpostavlja policija. Konstrukcija nije izdržala veliki pritisak i pri padu je oborila i balkon na drugom spratu zgrade. Nesreća se dogodila tako što je pod propao, a ograda je ostala na zgradi. Nesrećni ljudi su popadali jedni preko drugih, blokirajući i neke osobe koje su se našle u suterenu zgrade. Policija je pokušala da izvuče žrtve sekući moćnim testerama preostale delove balkona. Jedna žena koja je bila na zabavi u stanu na trećem spratu potvrdila je da se veliki broj ljudi nalazio i na balkonu trećeg i i na balkonu na drugom spratu. Šef spasilačke ekipe izjavio je da su po dolasku na mesto tragedije zatekli potpuni haos i histeriju. Na licu mesta konstatovana je smrt 11 ljudi dok je kasnije u bolnici preminula još jedna osoba.

Madrid: Suđenje

Svetske agencije su prenele vest iz Madrida da je španski sudija Baltasar Garson podigao optužnicu za genocid i terorizam protiv bivšeg oficira argentinske ratne mornarice Rikarda Kavalja. Njega su ranije meksičke vlasti izručile Španiji. Kavalju je takođe određen pritvor do početka procesa. Obrazlažući odluku od određivanju pritvora za okrivljenog, sudija Garson je rekao da je krminalna aktivnost u kojoj je učestvovao Kavaljo bila toliko ozbiljna da ne ostavlja nijednu opciju, osim zatvora. Kavalju će pred španskim sudom biti suđeno za genocid počinjen tokom takozvanog prljavog rata u Argentini od 1976. do 1983. godine u kome je nestalo ili bilo ubijeno više hiljada građana te latinoameričke države. Kavaljo je uhapšen još 2000. godine pošto je pet nekadašnjih političkih zatvorenika posvedočilo da ih je on mučio dok je bio vojni oficir. Prema ovim svedocima, Kavaljo je bio vojni istražitelj u ozloglašenoj Mornaričkoj mehaničarskoj školi, jednom od centara represije. Kavaljo ne može krivično da odgovara u Argentini jer je ranije donet zakon o amnestiji. Prema španskim zakonima, procesi protiv ovakvih počinilaca mogu biti vođeni pred španskim sudovima bez obzira na zemlju u kojoj su počinjeni. Sudija Garson radi na slučajevima kršenja ljudskih prava tokom vojnih diktatura u Čileu i Argentini.

Kopar: Odlazak

U „Vremenu“ smo nedavno pisali kako je policija u Piranu privela jednog 23-godišnjeg mornara, avijatičarskog mehaničara M.A.M. sa nosača aviona „Teodor Ruzvelt“ koji je prvi put upoznao lepote Slovenije kada se 19. aprila brod usidrio u luci Kopar na povratku iz ratnih operacija u Iraku. Bruka je pukla kad se američki vojnik naprasno zaljubio u jednu od lokalnih devojaka i odlučio da „produži boravak“ u Sloveniji – bez znanja pretpostavljenih. Nesuđeni mornar postao je redovan gost portoroških birtija i svima koje je sreo srčano objašnjavao da je na odmoru „od mesec dana“ te da će u rodnu Kaliforniju „skoknuti tek na nedelju dana jer je ovde lepše“. Posle poternice koju je slovenačka policija primila iz Avijana od US NKIS (US Naval Criminal Investigative Service) – u kojoj se kaže da američka komanda ni šest dana od isplovljavanja iz Piranskog zaliva ne uspeva da nađe jednog člana posade, slovenačka policija pronalazi izgubljenog mornara u naselju Lucija, Portorož.

Ovih dana je saga o pripadniku posade američkog nosača aviona koji je zbog ljubavi stavio na kocku vojničku karijeru dobila žalostan, iako ne neočekivan epilog. Avijatičarski mehaničar Miguel A. Manguera iz Kalifornije naglo je odlučio da uprkos dozvoli za privremeni boravak do 90 dana, napusti svoju izabranicu i – Sloveniju. O tome je obavestio piransku policiju, a ona, na njegovu molbu, komandanta nuklearne američke podmornice „Providence“, koja je upravo stigla u Kopar. Komandant američke podmornice obezbedio je da Miguela u tri ujutro „pokupi“ dežurni oficir sa pratećeg broda „USS Emory S. Land“, koji je u Sredozemnom moru zadužen za logističku podršku američke Šeste flote.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure