img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

25. jul 2003, 00:09 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Monrovija: Smrt na ulicama

Najmanje 90 osoba poginulo je prošlog ponedeljka u Monroviji, u brojnim eksplozijama granata i sve žešćim okršajima pobunjenika i snaga predsednika Čarlsa Tejlora, pričaju očevici i medicinski izvori. Ogorčeni stanovnici Monrovije izneli su najmanje 18 tela pred zgradu ambasade SAD, pošto je jedan projektil pogodio američki diplomatski kompleks preko puta ambasade, gde je najmanje 10.000 ljudi potražilo sklonište misleći da su tu bezbedni. Dva Liberijca koji su čuvali glavnu zgradu američke ambasade ranjeni su kada je jedan projektil pogodio američki diplomatski kompleks. Minobacačka vatra se začula kada su se naglo pojavili američki helikopteri, prevozeći marince čiji je zadatak bio da obezbede ambasadu SAD. Helikopteri su izbacili marince odevene u zelene maskirne uniforme i pancire, a potom su povezli između 25 i 30 stranaca, među kojima i neke novinare. U drugom kraju grada poginulo je 18 stanovnika zgrade koju je pogodio jedan projektil, izjaviuli su spasioci koji su došli na mesto eksplozije. Oko 4500 američkih mornara i marinaca dobili su naredbu da se približe obali Liberije, saopšteno je početkom sedmice u Vašingtonu. Predsednik Čarls Tejlor odlučio je da se povuče i da prihvati azil koji mu je ponudila Nigerija, ali samo pod uslovom da ta tranzicija bude obavljena pod kontrolom mirovnih trupa SAD. Američki predsednik Džordž Buš je, međutim, naglasio da će poslati američke trupe u Liberiju, samo pod uslovom da se Tejlor povuče.

Bagdad: Kršenje ljudskih prava

Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti Internešenel (AI) optužila je prošlog vikenda američku vojsku da „veoma ozbiljno“ krši ljudska prava u Iraku. Amnesti tvrdi da je njihovim radnicima onemogućen pristup hiljadama Iračana, koji se, prema navodima te agencije, nalaze u zarobljeničkim centrima vojske SAD – bez ikakve optužnice, i to u „užasavajućim uslovima“. Prema rečima predstavnice za štampu AI-a Judite Arenas Licea, pojedinim Iračanima bilo je naređeno da stoje pod letnjim suncem i po dva dana. Licea navodi da u zarobljeničkim centrima ne postoje odgovarajući sanitarni uslovi, a rodbina pritvorenih nema informacije o njihovom stanju. Američke trupe su u junu ubile jednog pritvorenika, tokom zatvorske pobune, kazala je Licea u izjavi datoj zapadnim novinarima. „Razočarani smo time što su ljudska prava korišćena kao izgovor za rat sa Irakom, a sada se ljudska prava Iračana krše“, rekla je predstavnica za štampu AI-a, posebno istakavši uslove u nekada zloglasnom zatvoru Abu Garib iz vremena Sadama Huseina. Američka vojska nije reagovala na optužbe AI-a.

Barselona: Izgubljen Dali

Jedan konobar iz Barselone zaboravio je početkom ove nedelje u taksiju jedinstven primerak Alise u zemlji čuda koju je ilustrovao Salvador Dali i 13 gravira tog slikara, piše danas katalonski list „Vanguardija“. Mladić je prošle srede za svog ujaka kolekcionara poneo dva dragulja španskog majstora: unikatno izdanje Alise u zemlji čuda iz 1969. sa Dalijevim ilustracijama i seriju od 13 gravira kojih u svetu ima samo četiri. Prema proceni stručnjaka, vrednost te serije dostiže 18.000 evra. Nagrada od 1000 evra ponuđena je poštenom nalazaču. Iz straha da mu neko ne ukrade vrednosti koje je nosio, mladić je odlučio da se preveze taksijem. Kada se vozilo zaustavilo, zakrčilo je saobraćaj, a nesrećni konobar je, ne želeći da privuče pažnju, hitro izašao iz automobila i zaboravio dragoceni paket. Stogodišnjica rođenja Salvadora Dalija biće obeležena iduće godine, a tokom proslave publici će biti predstavljeni i njegovi nepoznati i nestali radovi. Tim povodom biće organizovane i međunarodne izložbe. Prva među njima „Dali i kultura mase“ biće otvorena u Barseloni, u januaru 2004. Postavka će zatim obići Madrid, Sankt Peterburg i Roterdam.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure