img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

25. jul 2003, 00:09 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Monrovija: Smrt na ulicama

Najmanje 90 osoba poginulo je prošlog ponedeljka u Monroviji, u brojnim eksplozijama granata i sve žešćim okršajima pobunjenika i snaga predsednika Čarlsa Tejlora, pričaju očevici i medicinski izvori. Ogorčeni stanovnici Monrovije izneli su najmanje 18 tela pred zgradu ambasade SAD, pošto je jedan projektil pogodio američki diplomatski kompleks preko puta ambasade, gde je najmanje 10.000 ljudi potražilo sklonište misleći da su tu bezbedni. Dva Liberijca koji su čuvali glavnu zgradu američke ambasade ranjeni su kada je jedan projektil pogodio američki diplomatski kompleks. Minobacačka vatra se začula kada su se naglo pojavili američki helikopteri, prevozeći marince čiji je zadatak bio da obezbede ambasadu SAD. Helikopteri su izbacili marince odevene u zelene maskirne uniforme i pancire, a potom su povezli između 25 i 30 stranaca, među kojima i neke novinare. U drugom kraju grada poginulo je 18 stanovnika zgrade koju je pogodio jedan projektil, izjaviuli su spasioci koji su došli na mesto eksplozije. Oko 4500 američkih mornara i marinaca dobili su naredbu da se približe obali Liberije, saopšteno je početkom sedmice u Vašingtonu. Predsednik Čarls Tejlor odlučio je da se povuče i da prihvati azil koji mu je ponudila Nigerija, ali samo pod uslovom da ta tranzicija bude obavljena pod kontrolom mirovnih trupa SAD. Američki predsednik Džordž Buš je, međutim, naglasio da će poslati američke trupe u Liberiju, samo pod uslovom da se Tejlor povuče.

Bagdad: Kršenje ljudskih prava

Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti Internešenel (AI) optužila je prošlog vikenda američku vojsku da „veoma ozbiljno“ krši ljudska prava u Iraku. Amnesti tvrdi da je njihovim radnicima onemogućen pristup hiljadama Iračana, koji se, prema navodima te agencije, nalaze u zarobljeničkim centrima vojske SAD – bez ikakve optužnice, i to u „užasavajućim uslovima“. Prema rečima predstavnice za štampu AI-a Judite Arenas Licea, pojedinim Iračanima bilo je naređeno da stoje pod letnjim suncem i po dva dana. Licea navodi da u zarobljeničkim centrima ne postoje odgovarajući sanitarni uslovi, a rodbina pritvorenih nema informacije o njihovom stanju. Američke trupe su u junu ubile jednog pritvorenika, tokom zatvorske pobune, kazala je Licea u izjavi datoj zapadnim novinarima. „Razočarani smo time što su ljudska prava korišćena kao izgovor za rat sa Irakom, a sada se ljudska prava Iračana krše“, rekla je predstavnica za štampu AI-a, posebno istakavši uslove u nekada zloglasnom zatvoru Abu Garib iz vremena Sadama Huseina. Američka vojska nije reagovala na optužbe AI-a.

Barselona: Izgubljen Dali

Jedan konobar iz Barselone zaboravio je početkom ove nedelje u taksiju jedinstven primerak Alise u zemlji čuda koju je ilustrovao Salvador Dali i 13 gravira tog slikara, piše danas katalonski list „Vanguardija“. Mladić je prošle srede za svog ujaka kolekcionara poneo dva dragulja španskog majstora: unikatno izdanje Alise u zemlji čuda iz 1969. sa Dalijevim ilustracijama i seriju od 13 gravira kojih u svetu ima samo četiri. Prema proceni stručnjaka, vrednost te serije dostiže 18.000 evra. Nagrada od 1000 evra ponuđena je poštenom nalazaču. Iz straha da mu neko ne ukrade vrednosti koje je nosio, mladić je odlučio da se preveze taksijem. Kada se vozilo zaustavilo, zakrčilo je saobraćaj, a nesrećni konobar je, ne želeći da privuče pažnju, hitro izašao iz automobila i zaboravio dragoceni paket. Stogodišnjica rođenja Salvadora Dalija biće obeležena iduće godine, a tokom proslave publici će biti predstavljeni i njegovi nepoznati i nestali radovi. Tim povodom biće organizovane i međunarodne izložbe. Prva među njima „Dali i kultura mase“ biće otvorena u Barseloni, u januaru 2004. Postavka će zatim obići Madrid, Sankt Peterburg i Roterdam.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure