img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

13. avgust 2003, 19:43 Priredila: D.A
Copied

Kabul: NATO – izvan Evrope

Preuzevši i zvanično kontrolu nad međunarodnim mirovnim snagama u Avganistanu, Severnoatlantski savez (NATO) započeo je prvi put u svojoj istoriji dugoj 54 godine misiju van granica Evrope. „Nova misija samo odražava neprekidnu transformaciju NATO-a, ali i odlučnost da odgovori na nove bezbednosne izazove XXI veka“, izjavio je tim povodom zamenik generalnog sekretara NATO-a Alesandro Minuto Rico. Vojnici NATO-a već čine više od 90 odsto snaga u međunarodnoj mirovnoj misiji (ISAFA) u Avganistanu koja broji 5000 vojnika, ali su se do sada države smenjivale u komandi na svakih šest meseci. Odluka da NATO preuzme komandu nad snagama ISAFA zato treba da obezbedi kontinuitet i stabilnost u komandovanju mirovnim operacijama. Za same Avganistance mnogo je važnije pitanje da li će izmena na čelu mirovnih snaga omogućiti patroliranje i mirovne operacije van granica prestonice Kabula, na koju je misija trenutno ograničena. Želja građana Avganistana je i smirivanje situacije na jugoistoku zemlje, gde grupice talibanskih snaga i dalje vrše prepade. Američki ambasador pri NATO-u Nikolas Berns izjavio je evropskom izdanju dnevnika „Vol strit džurnal“ da će se u Briselu „ozbiljno razmatrati mogućnost proširenja misije van granica Kabula“, ali tek za nekoliko meseci, kada se komanda NATO-a u potpunosti stabilizuje. Ceremoniji primopredaje komande prisustvovali su vrhovni zapovednik savezničkih snaga za Evropu general Džejms L. Džons i predsednik Avganistana Hamid Karzai.

Dablin: Zabranjeno pušenje

Irska bi trebalo da bude prva zemlja Evropske unije koja će zabraniti pušenje na svim javnim mestima, što uključuje i kafiće, pabove, restorane… Ukoliko se usvoji, zabrana bi trebalo da stupi na snagu u prvim minutima 2004. godine. Ovaj potez vlasti izazvao je burne reakcije u zemlji u kojoj je svraćanje u pab na pivo deo lokalne tradicije koji se vekovima nije menjao. Najogorčeniji protivnici ove mere su vlasnici pabova i barova jer kazni bi, prema novom zakonu, bili podložni i oni, a ne samo nedisciplinovani gosti. „Ova ideja je naprosto glupa“, kaže za „Njujork tajm“ Dejvid Tarner, kelner u čuvenom kafiću Djuk u centru Dablina. „Cigarete i alkohol su prosto neodvojive stvari, barem u irskoj kulturi.“

Ovakvu zabranu najavila je i Holandija, gde ona stupa na snagu tek 2005, ali i Norveška, koja nije članica EU-a, gde će pušenje od 1. januara biti zabranjeno u restoranima, barovima, hotelskim sobama. I ostale zemlje Zapadne Evrope pooštravaju borbu protiv pušenja i mesta gde pušači nesmetano mogu da uživaju u svom poroku sve je manje…

Brisel: Uhvaćen na delu

U Belgiji je osuđen šef jednog od lanaca trgovine ljudima, Albanac Mil Sokolji (35). Sokolji je osuđen na osam godina zatvora i novčanu kaznu u iznosu od 120.000 evra zbog toga što je iz Belgije u Veliku Britaniju prošvercovao više od 12.000 Albanaca. Sokolji je priznao da je bilo dana kada je u Britaniju preko Kanala ilegalno prevodio i do dvadeset ljudi i smatra se da je on bio na čelu najvećeg ilegalnog biznisa ove vrste u Belgiji. Ostala 24 člana grupe dobili su najmanje po tri godine zatvora. Tužilac je naveo da je Sokolji zarađivao i više hiljada evra na dan. Da bi prikrio svoje aktivnosti, Sokolji je živeo u veoma skromnom stanu u Briselu, a većinu novca investirao je u rodnoj Albaniji. Uhapšen je na delu kada je u kombiju prevozio deset ilegalnih imigranata.

Toronto: Molitva za premijera

Rimokatolička crkva u Kanadi oštro se usprotivila najavi kanadske vlade da će dozvoliti homoseksualcima da sklapaju brakove. Ovo pitanje inače je jedno od retkih koja u Kanadi izazivaju nesuglasice između države i crkve. Međutim, razmimoilaženje se produbilo u trenutku kada je Vatikan pozvao političare katoličke veroispovesti širom sveta da se suprotstave legalizaciji brakova između homoseksualaca, a najviše je katolika među najistaknutijim političarima, dok je više od trećine stanovnika Kanade katoličke vere. Ovaj spor, međutim, ima male izglede da utiče na odluku vlade, a viši sudovi u čak dve kanadske pokrajine, Ontariju i Britanskoj Kolumbiji, već su homoseksualcima garantovali pravo na brak. Međutim, debata se razbuktava i zbog predstojećih izbora u Kanadi koji će se održati naredne godine. Kalgarijski biskup Fred Henri već je „zapretio“ kanadaskom premijeru Žanu Kretjenu da će „goreti u paklu“ zbog svog stava o ovom pitanju. „Moliću se za premijera jer mislim da je spas njegove duše neizvestan“, izjavio je biskup.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure