img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

25. februar 2004, 17:22 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Moskva: Novi svemirski brod

U Rusiji osmišljavaju novi kosmički brod za višekratnu upotrebu, koji će zameniti postojeći Sojuz, i u kojem će biti mesta za šest članova posade. Nova letelica bi trebalo da se vine u kosmičke prostore već 2010. godine, izjavio je zamenik rukovodioca Naučno-tehničkog centra kosmičke korporacije Energija Boris Sotnjikov. „Brod koji mi razrađujemo pod radnim nazivom Kliper namenjen je za odvoženje posade i prenos tereta na orbitalne stanice, a u slučaju potrebe, za hitnu evakuaciju kosmonauta i opreme na Zemlju“, kazao je Sotnjikov. Po njegovim rečima, Kliper će se koristiti za automatske orbitalne letove u trajanju do deset dana, a i za naučno-istraživačke ciljeve. Sem toga, nova letelica mogla bi da vozi četvoricu kosmičkih turista, a ne samo jednog, kao što je to slučaj sa Sojuzom. Posada Klipera sastojaće se od dva pilota i četiri kosmonauta, odnosno putnika. Zajedno sa ljudima u brodu može da se smesti teret do 700 kilograma. Prema projektu kosmičke korporacije Energija, startna masa desetometarskog broda iznosiće 14,5 tona. Kliper bi se na orbitu izvodio uz pomoć ruske rakete Onjega. To je iz osnova modernizovana verzija Sojuzovog nosača, a brod bi mogao da se lansira sa svih ruskih kosmodroma gde postoje lansirni poligoni za Sojuze, to jest i sa Bajkonura, u Kazahstanu, i sa Plisecka. Ukoliko se evropski partneri budu složili, Kliper bi se mogao lansirati i sa ruskog startnog kompleksa koji se gradi na ekvatorijalnom kosmodromu Kuru u Francuskoj Gvajani. Po svom obliku, ovaj novi ruski kosmički brod ličiće na stilizovanu peglu bez ručke, objasnio je Boris Sotnjikov. On je dodao da Kliper sa raketom nosačem neće biti spojen na boku, kao američki Spejs šatl, već odozgo, poput Sojuza.

Berlin: Širenjem EU–a veća opasnost od side

Sa širenjem Evropske unije na istok Evrope zaoštriće se i problemi vezani za širenje side, s obzirom na to da je u mnogim zemljama koje će prvog maja pristupiti EU-u broj obolelih izuzetno visok. Prema navodima agencije DPA, koja se poziva na rezultate studije „EuroHIV“, Estonija je jedna od onih zemalja na svetu gde se sida najbrže širi, a slična situacija je i u Letoniji i Litvaniji. Ono što EU posebno zabrinjava jeste činjenica da se, za razliku od dosadašnje situacije, kada se virus side u Evropi najviše širio među narkomanima, sada bolest širi u svim slojevima stanovništva. „Nakon kraja političke izolacije, istočna Evropa se nalazi na pragu velike epidemije“, navodi se u studiji. Dodaje se da se sida sada brzo širi ne samo u baltičkim državama već i u Rusiji, Ukrajini, Moldaviji, Belorusiji i Kazahstanu. Bolja situacija je u Poljskoj i Mađarskoj. U Nemačkoj je, poređenja radi, virusom side zaraženo 20.000 ljudi, dok je broj zaraženih u baltičkim zemaljama pet do deset puta veći. U zemljama istočne Evrope i centralne Azije sada ima milion i po ljudi inficiranih HIV-om. Pre deset godina bilo ih je 30.000. Samo prošle godine registrovano je 230.000 novih inficiranih. Stručnjaci strahuju da su stvarne cifre daleko više od ovih, zvaničnih. Prema navodima studije, HIV virus je u poslednjih 20 godina odneo 25 miliona ljudskih života. Virusom je zaraženo 40 miliona ljudi, od kojih tri četvrtine živi u Africi.

Bratislava: Pobesneli Romi

Romi na istoku Slovačke nastavljaju da pljačkaju radnje s namirnicama, poslednju u noći prošlog ponedeljka u mestu Trhovište, a romski lideri najavljuju proteste i blokadu autoputeva i slovačkih graničnih prelaza. Grupu od dvestotinak Roma, ogorčenih zbog osetno smanjene socijalne pomoći po novim propisima, policija je u mestu Trhovište sprečila da opljačka radnju pre podne, a oni su se uveče vratili u manjem broju. Policija je iste večeri u Trhovištu privela 43 Roma, od čega je 33 punoletna zadržala u pritvoru. To je već treća radnja opljačkana u poslednjih nedelju dana, a Romi su najavili da će, ako ne mogu da pljačkaju prodavnice, krenuti u krađe po kućama, jer im deca nemaju šta da jedu. Novi reformisani sistem socijalnog staranja prepolovio je od marta socijalnu pomoć nezaposlenima sa stotinak na pedesetak evra, uz mogućnost povećanja pomoći, ukoliko se nezaposleni angažuje u javnim radovima. Već isplata prvog smanjenog čeka izazvala je eksploziju nezadovoljstva među slovačkim Romima, koji posebno na istoku zemlje, gde su skoncentrisani u velikom broju u nehigijenskim naseljima, nemaju nikakve šanse da nađu posao. Romski lideri iz Parlamenta Roma zakazali su zato za 25. februar demonstracije po celoj Slovačkoj pod parolom „posao – hleb – ravnopravnost“. Kako su najavili, ukoliko vlada premijera Mikulaša Džurindž ne počne da rešava katastrofalne socijalne prilike romske manjine, uslediće blokada autoputeva i carinarnica na slovačkim graničnim prelazima. Sociolozi i analitičari upozoravaju da su tenzije takve da nedostaje samo iskra da nasilju protiv Roma, ako se pljačke nastave, pribegne većinsko slovačko stanovništvo.

Istanbul: Ataturkova ćerka Jermenka

Usvojena ćerka osnivača Turske Republike Mustafe Kemala Ataturka, Sabiha Gekčen, poreklom je Jermenka, izjavila je početkom ove nedelje rođaka jedine naslednice bivšeg šefa države. Pravo ime usvojene kćerke Mustafe Kemala Ataturka, koji u braku nije imao dece, bilo je Hatun Sebildžijan, rekla je njena nećaka Hripsime Sebildžijan Gazalijan. Sabiha, poznata kao prva žena pilot, rođena je 1913. godine u Bursi, a biološkog oca je izgubila u masakrima nad Jermenima uoči kraja Otomanskog carstva 1915. godine, rekla je njena rođaka. Prema njenim rečima, poreklo Sabihe Gekčen bilo je poznato Ataturkovoj porodici, ali to niko nikada nije saopštio u javnosti. Ona je umrla 21. marta 2001. u Istanbulu – na svoj 88. rođendan. Sabahina rođaka koja danas živi u Erevanu, a koja je u Jermeniju emigrirala 1946. iz Sirije, izjavila je jednom jermenskom listu da je Ataturkova usvojena kćerka imala jednu sestru i petoricu braće, kao i da joj je majka umrla. Sabiha Gekčen je znala svoje poreklo, ali nije htela o tome da govori. Što se tiče Ataturka, koji je živeo od 1881. do 1938, a za predsednika izabran 1923, tvrdi se da je znao njeno poreklo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure