img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

05. новембар 2008, 16:11 Redakcija Vremena
Copied

Marselj: Poštovani predsedniče…

Na dan izbora budućeg američkog predsednika ministri spoljnih poslova Evropske unije su u Marselju sastavili „listu želja“ za budućeg predsednika SAD. U dokumentu od šest strana EU traži veću ulogu u rešavanju svetskih problema budući da „postoji potreba za otvaranjem novog poglavlja u svetskoj harmoniji, ravnoteži, promeni“, kako je to objasnio ministar spoljnih poslova Francuske Bernar Kušner. On posebno ističe da se EU nada bliskim odnosima sa novom američkom administracijom, kao i da su oba američka predsednička kandidata „skrenula pogled na Evropu i pokazala interesovanje za saradnju sa Unijom“. Kušner smatra da će SAD ostati „ne dominantna, ali svakako velika sila“, uz podsećanja da galopirajuća globalizacija praćena tekućom finansijskom krizom pokazuje da nijedna nacija ne može da sprovodi svoju volju kada je reč o svetskom problemima. Benita Ferero Valdner, komesarka EU za spoljne odnose, ističe da EU treba da sklapa partnerstva ne samo sa SAD, već i sa Kinom, Indijom, Brazilom i drugim važnim velikim igračima“. Kao težište buduće transatlantske saradnje EU navodi mirovni proces na Bliskom istoku, Avganistan, Pakistan, Irak, Iran, sprečavanje širenja atomskog oružja, reformu UN-a i borbu protiv terorizma. „EU je postala odlučnija“, ističe Kušner misleći na ulogu Unije u pregovorima između Rusije i Gruzije, a naročito na vodeću ulogu EU tokom svetske finansijske krize.


Goma: Objava rata narodu

Pobunjenici na istoku Demokratske Republike Kongo optužili su vladu te zemlje da je objavila „rat svom narodu“ tako što je odbila da pregovara o konfliktu koji je u izbeglištvo oterao više od milion ljudi. Pobunjenički lider, plemena Tutsi, general Nkuda pozvao je na direktne pregovore sa vladom Konga, ali vlasti u Kinšasi to odbijaju. Portparol odmetnutog generala i njegovog Nacionalnog kongresa za odbranu naroda (CNDP) Bertran Bisimva još je rekao da je vlada time „potvrdila svoju militarističku poziciju“, a Nkuda je zapretio da će zbaciti vladu u Kinšasi ukoliko se ne održe direktni pregovori povodom njegovih zahteva. Budući da je grad Goma pod opsadom pobunjenika oglasile su se Ujedinjenje nacije. O karakteru buduće mirovne misije UN-a u Kongu izjasnio se francuski ministar inostranih poslova Bernar Kušner koji smatra da bi trebalo da bude više međunarodnih trupa sastavljenih od vojnika sa dozvolom da se bore i primenjuju silu. Kušner je objasnio da to ne znači da UN trupe treba da zarate, već da moraju da očuvaju ugroženu bezbednost humanitarnih radnika u Kongu. Prva pomoć stigla je u glavnu bolnicu u regionu Rušturu koji kontrolišu pobunjenici. U Najrobiju bi uskoro trebalo da se održi sastanak na kojem će lideri obe strane razmatrati aktuelnu situaciju. Kongo i Ruanda se međusobno optužuju za podržavanje suprotstavljenih pobunjeničkih grupa – Nkuda tvrdi da su njegova družina i on zaštitnici svojih Tutsi sunarodnika od ruandanskih Hutu pobunjenika koji su se infiltrirali na istoku Konga posle genocida u Ruandi 1994. Vlada Konga tvrdi da Ruanda podržava Nkudu.


Mogadiš: Mirovni proces i kamenovanje

Vođa somalijskog Islamskog suda šeik Šarih Ahmed vratio se u zemlju dve godine nakon što je zbačen sa vlasti. Ovaj uticajan verski vođa i predsedavajući Alijanse za ponovno oslobođenje Somalije (ARS), doleteo je iz Najrobija da bi dao podršku hiljadama pristalica. Šeik Šarif je osnovao ARS u egzilu a vratio se u Somaliju da bi objasnio šta je postignuto ugovorom o prelaznoj vladi u Džibutiju kao i da bi obezbedio sprovođenje mirovnog procesa. Pokret Islamski sud trenutno kontroliše Džavhar na severu zemlje i grad Kismajo, koji je bio poprište nedavne tragedije: jedna devojčica koja se požalila da je bila silovana, kamenovana je do smrti nakon suđenja u kome je proglašena krivom zbog preljube, saopštile su humanitarne grupe u toj zemlji. Amnesti internešenel izdao je saopštenje da je žrtva Ajša Ibrahim Duhulov imala svega 13, a ne 23 godine kako je ranije rečeno. Devojčica je kamenovana na stadionu u južnoj luci Kismajo pred oko 1000 gledalaca, mahom muškaraca. „Dete je umrlo najstrašnijom smrću pred naoružanim opozicionim grupama koje trenutno kontrolišu Kismajo“, rekao je jedan humanitarac.


Kolombo: Tigrovi na gubitku

Višedecenijski rat države Šri Lanke protiv Tamilskih tigrova uskoro bi trebalo da se završi, izjavio je vojni zvaničnik ove ostrvske države povodom najnovijih izveštaja o borbama na severu zemlje koji drže pobunjenici. General Sarat Fonseka kaže da su vojnici ubili hiljade pobunjenih boraca Oslobodilaca tigrova Tamila Elama (LTTE) u protekle dve i po godine. „Više od 80 odsto oružanih borbi protiv LTTE-a je uspešno okončano, osvojeno je oko 80 odsto teritorije i ubijeno više od 12.000 njihovih boraca“, izjavio je Fonseka. Vlada Šri Lanke sprema veliku ofanzivu protiv Tigrova u gradu Kilinočičiji, koji se nalazi severno od Kolomba, a ministar odbrane kaže da ima još sporadičnog otpora u gradu Punerinu. Rečeno je kako vlada namerava da ponovo otvori put ka severnom poluostrvu Džafna. Od početka sukoba davne 1972. godine, kada su Tamilski tigrovi pokrenuli kampanju za nezavisnost u zemlji koja broji 20 miliona stanovnika, poginulo je na desetine hiljada ljudi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure