img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

28. jul 2005, 12:35 Redakcija Vremena
Copied

Sofija: Manjinska vlada

Bugarski socijalisti formirali su u subotu 24. jula manjinsku vladu sa strankom koja predstavlja muslimansku manjinu u ovoj zemlji, dajući im ključne pozicije u kabinetu. Sergej Staničev, budući premijer Bugarske, sastavio je kabinet od 13 ministara iz Bugarske socijalističke stranke (BSP) i petorice ministara iz Pokreta za prava i slobodu (MRF), dok je stranka centra Narodni pokret (NMSII), koja ima čak 54 mesta u parlamentu, odbila da uđe u koalicionu vladu. Stanka MRF nastala je u eri komunizma u Bugarskoj kao vrsta otpora protiv agresivne kampanje vladajućeg režima za asimilaciju muslimanske manjine. Ovu političku opciju snažno podržava oko 800.000 etničkih Turaka i takozvanih Pomaka (Slovena koji su primili Islam u Otomanskoj imperiji), kao i malena grupa Roma muslimanske veroispovesti. Inače, manjinska stranka MRF ušla je u aktivan politički život Bugarske 2001. godine kada je, prvi put, na izborima osvojila 20 mesta. Te godine muslimansku manjinu u Bugarskoj predstavljala su dva ministra, sedam zamenika ministara i tri regionalna guvernera. Na lokalnim izborima 2003. godine MRF je osvojio oko deset odsto glasova, koliko i Narodni pokret, dok je na poslednjem glasanju održanom 25. jula ova stranka osvojila čak 34 mesta u parlamentu, da bi sa socijalistima (82 mesta) formirala vladu. Iako socijalisti i MRF kontrolišu samo 116 od 240 mesta u parlamentu, oni se nadaju da poslanici iz ostalih stranaka neće blokirati rad parlamenta i da će moći da imaju prostu većinu. Najavljeno je da će jedan od prvih poteza nove vlade biti povlačenje bugarskih trupa iz Iraka.

Nju Delhi: Batinanje radnika

Indijski premijer Manmohan Sing izrazio je „duboko žaljenje“ zbog premlaćivanja radnika koji su se u subotu suočili sa policijskom brutalnošću ispred fabrike japanskih automobila Honda. Jedna indijska televizijska stanica je uživo emitovala prebijanje radnika ispred fabrike u Gurgaonu, predgrađu Nju Delhija, gde je nekoliko multinacionalnih kompanija smestilo svoje pogone za proizvodnju. Na mesto događaja ubrzo su došle i druge televizijske ekipe koje su izvestile da je bolnica u ovom kvartu prepuna prebijenih radnika, navodeći procenu da je oko 700 radnika povređeno, neki među njima veoma ozbiljno. Incident je navodno izbio kada je većina radnika kompanija Honda Motorsajkls i Skuters Indija ltd, u znak solidarnosti sa 30 otpuštenih kolega, pokušala da blokira autoput zanemarivši policijsku opomenu da to ne čini. Navodno su radnici prvi napali policajce, a zatim je glavnokomandujući policajac pozvao pojačanje koje se pojavilo sa automatskim puškama, palicama i motkama. Sudeći prema snimcima koji su emitovani, dalji tok događaja je poznat: policajci su pobunjene radnike sabili u javni park i pretukli. Na jednom snimku se vidi kako policajac vuče okrvavljenog radnika za noge, dok na drugom policajac šutira povređenog radnika koji leži na zemlji. Portparol premijera Singa apeluje da se utvrdi odgovornost i identitet onih policajaca koji su učestvovali u brutalnim napadima na radnike. Kongresmen Sonja Gandi osudila je incident i zatražila kaznu za počinioce.

Peking: Grafikon smrti

Samoubistvo je uzrok smrti velikog broja Kineza između 20 i 35 godina starosti, saopštili su kineski mediji. Navodi se podatak da dnevno 685 ljudi izvrši samoubistvo, što znači da četvrt miliona ljudi u Kini svake godine odluči da sebi oduzme život, a svake naredne godine dodatnih 2,5-3,5 miliona ljudi pokuša da okonča sopstveni život. Na skali smrtnosti, samoubistvo zauzima peto mesto među populacijom oko 1,5 milijardi Kineza. Ovakvu stopu smrtnosti i depresije pretežno mladih ljudi sociolozi i psiholozi tumače kao direktnu posledicu rastućeg stresa u društvu koje se ubrzano menja. Pekinški psihijatar Liu Hong objašnjava da mladi ljudi, koji žive pod stresom i u vrtlogu dokazivanja i takmičenja, nemaju dovoljno iskustva da bi se izborili sa izazovima i zakonima tržišta što izaziva depresiju i u nekim slučajevima ima smrtni ishod. Više od 60 odsto ljudi u dobi od 20 do 30 godina obuhvaćenih anketom u okviru istraživanja na uzorku od 15.431 žitelja Kine, izjavilo je da pate ili da su patili od depresije u poslednje dve godine. Pre dve godine otvorena je telefonska linija za „depresivce“ koja radi non-stop, i od tada je više od 220.000 ljudi zvalo taj broj. Direktor pekinškog centra za prevenciju samoubistva navodi da samo jedna osoba od desetoro koji zovu za pomoć uspeva da ostvari telefonski kontakt. „To je veoma opasno jer je većina pozivara veoma nervozna i izvršava samoubistvo impulsivno“, kaže Kanađanin Majkl Filip, direktor tog centra. Pored samoubistva, najveći uzroci smrtnosti u Kini su rak pluća i saobraćajne nesreće.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure