img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Minhen

Kraj neprijateljstava

02. септембар 2009, 19:00 Südeutsche Zeitung
OTOPLJAVANJE: Ankara menja politiku prema Jermeniji
Copied

Turska i Jermenija nameravaju da posle gotovo jednog stoleća uzajamnog neprijateljstva najzad ponovo uspostave diplomatske odnose. Ministri spoljnih poslova dveju zemalja saopštili su tu novost prošlog ponedeljka uveče. Kao što se saznaje iz njihovih izjava, oni su uz posredovanje Švajcarske uspeli da se slože da se potpišu dva protokola o normalizaciji međusobnih odnosa njihovih država. Ta dva protokola bi posle dodatnih konsultacija već za šest nedelja trebalo da budu ratifikovana u parlamentima Turske i Jermenije.

Izjava o pomirenju dočekana je u međunarodnoj javnosti kao pravo iznenađenje. Istina je, doduše, da su obe države još u aprilu predstavile svetu prvi takozvani „red vožnje“ za normalizaciju odnosa, ali u toj izjavi još nije bilo nikakvih detalja. Osim toga, nije došlo ni do otvaranja granice, kome su se mnogi nadali pridavajući takvom činu značaj simboličnog koraka. Intervencija Azerbejdžana, susedne zemlje i Turskoj i Jermeniji, kao i unutrašnjopolitički konflikt u Turskoj sprečili su da dođe do toga.

Otada je sve bilo utihnulo u vezi s inicijativom turskog predsednika vlade Tajipa Erdogana u odnosu na Jermeniju. Liberalni posmatrači već su se bili uplašili da se premijer posle protesta iz nacionalističkog bloka povukao, jer se takoreći uplašio svoje sopstvene hrabrosti.

Odnosi između dva naroda odavno stoje pod senkom uništavanja i proterivanja Jermena iz Anatolije 1915/1916. godine, za vreme Prvog svetskog rata, što se smatra pravim genocidom. Turska Republika nastala je tek 1923. godine, a tada je Jermenija već bila deo Sovjetskog Saveza. Već i zbog toga između dve zemlje nikada nisu uspostavljeni diplomatski odnosi.

Granica između njih bila je otvorena samo u toku kratkog vremenskog razmaka od 1991. do 1993. godine, pošto se Sovjetski Savez raspadao i Jermenija dobila nezavisnost. Posle toga je, međutim, Jermenija napala i okupirala enklavu Brdo Karabah u susednom Azerbejdžanu, u kojoj su nastanjeni Jermeni, a Turska je iz solidarnosti prema starom savezniku, islamskom Azerbejdžanu, zatvorila svoju granicu prema Jermeniji. Ponovno brzo otvaranje granice prošlog aprila zapravo i nije propalo zbog debate o turskom genocidu prema Jermenima, nego zbog sukoba u regionu Brdo Karabah. Azerbejdžan je tada veoma bučno zvonio na uzbunu, pa je čak pretio i da će prekinuti dovod gasa u Tursku, što je argument koji su turski nacionalisti prihvatili sa velikom zahvalnošću.

Kaj Štritmater

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure