img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moskva

Izmišljanje bicikla sa četvrtastim točkovima

25. avgust 2010, 18:18 Russia Today
Copied

U poslednje vreme desilo se mnogo prirodnih katastrofa. Vulkani, cunamiji, orkani i zemljotresi prilično su potresli našu planetu ove godine. Što se više katastrofa dogodi, sve se glasnije čuje pitanje: zašto arhitekte izmišljaju bicikle sa četvrtastim točkovima? Gradnja kuće je umetnost, a ne serijska proizvodnja, kao što je to u mnogim delovima sveta, i nigde kvalitet gradnje nije toliko upadljivo degradiran kao na mestima pogođenim snažnim prirodnim katastrofama.

Setimo se uragana Katrina. Američki grad Nju Orleans postoji od kada su Francuzi kolonizovali ovo područje. Dobro je izgrađen i izdržao je poplave koje su bile očekivane. Francuske arhitekte i inženjeri u ovom gradu izgradili su na uzvišenju ono što je sada Francuska četvrt. To je omogućilo da grad bude bezbedan tokom prirodnih poplava koje su ga često pogađale. Šta su još uradili? Izgradili su „nadzemna groblja“ tako da kada grad pogodi poplava i zemlja počne da se odranja, tela počivajućih, kao i prljavština i bolesti koje nose sa sobom, ne prete populaciji.

Šta je potopljeno za vreme uragana Katrina? Skoro sve osim Francuske četvrti. Ona je ostala suva i još jednom odolela prirodnoj katastrofi. Barake izgrađene za siromašniju populaciju u nižem području grada bile su poplavljene. Zašto? Zato što moderne građevinske kompanije zanima samo profit i u poslu su samo zbog novca.

Isti zaključak se mogao izvući kada je veliki zemljotres pogodio Port-o-Prens na Haitiju i uništio skoro čitav grad. Jedine zgrade koje su izdržale uverljivu demonstraciju sile prirode bile su, ponovo, francuske građevine, stare više od 100 godina, iz doba kada je Haiti bio kolonija.

Najveći broj siromašnih oblasti izgrađen je na mestima prema kojima je priroda najsurovija. Sagrađene su brzo i jeftino što je graditeljima obezbedilo visoke profite. Arhitekte koje projektuju kvartove i gradove danas potpuno previđaju objektivne rizike i pokazuju da su loši đaci koji nisu naučili ništa od onih koji su davno gradili i čije građevine odolevaju gotovo svim silama prirode.

Alexey Sazonov

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure