img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Brisel

Grčka tragedija u evrozoni

16. decembar 2009, 13:43 Business Week
ŠTA DA SE RADI: Premijer Jorgos Papandreu. foto: reuters
Copied

Nemačka kancelarka Angela Merkel ustručava se već tri dana da komentariše pad vrednosti grčkih obveznica. Svesna je da mora nešto da kaže i učini kako bi sprečila da tempirana bomba –,Grčka, zemlja članica EU na ivici bankrotstva – raznese evro. Evropa možda može sebi da priušti propast Grčke. Međutim, ako dužnički rak metastazira na druge zemlje, evro će jednostavno nestati. Osim ako se sada nešto ne preduzme.

U pregovaračkim bankarskim odajama čekaju na signal. Oni žele da znaju da li će ostale zemlje članice EU požuriti da priteknu u pomoć finansijski posustaloj egejskoj zemlji. Što duže čekaju, to će vrednost grčkih obveznica brže padati, a zemlja otići u nepovratno bankrotstvo. Merkelova ne veruje da Grčka može da izađe na kraj sa svojim problemima bez pomoći Brisela, bez obzira na to da li Pakt o stabilnosti i razvoju dozvoljava takvu vrstu pomoći ili ne. To je rekla svojim bliskim saradnicima u svom kabinetu nekoliko puta.

Ali, obećanja o pomoći sa strane mogla bi negativno da utiču na volju Grčke da sprovede drastičnije mere kojima bi se „odbegli“ deficit stavio pod kontrolu, a to je upravo ono što Merkelova nastoji da izbegne. Stoga ona pokušava da balansira: „Delimo kolektivnu odgovornost“, rekla je prošlog četvrtka pre susreta čelnika EU zemalja u Briselu, na kojem je grčka finansijska situacija bila jedna od tačaka dnevong reda. „Kada jedna od zemalja članica ima problem, to se tiče svih nas“, smatra ona dodajući da je neophodno razgovarati o tome kako zajednica može da interveniše u političkom smislu u zemljama koje imaju ogromne dugove za vratom.

To je bio slabašan signal, ali dovoljan da se vrednost grčkih obveznica nešto podigne. Zatim su agencije koje se bave procenom kredibilnosti dale Grčkoj negativnu ocenu, najnegativniju koju je ova zemlja evrozone dobila od prihvatanja jedinstvene evropske valute 2002. godine. I odmah je avet finansijske krize ukazala svoju odvratnu glavu još jednom – strah od drugog talasa krize koji bi uništio banke umesto zemalja koje ne mogu da plate svoje dugove. Prvo Dubai, sada Grčka, ko je sledeći?

Nervoza se ušunjala na berzu, gde su cene drastično pale, u glavne gradove EU, ministarske konferencije u Briselu, nemačke finansijske institucije, čak i u sedište MMF-a u Vašingtonu. Svi postavljaju isto pitanje: Šta se dešava kada zemlja, čak i članica Evropske monetarne unije, bankrotira? Da li Evropa sme to da dopusti?

U svakom slučaju, EU ne može da izbaci Grčku iz evrozone i ostavi je da se sama ispetljava iz krize iako se sumnja da oni nisu bili sasvim čisti kada se pregovaralo o budžetskim pitanjima. To što je MMF najavio specijalnu posetu Grčkoj, još više ukazuje na alarmantnost situacije. MMF ozbiljno sumnja da je decifit Grčke od 12,7 odsto suštinski tačno prikazan, odnosno da je zapravo mnogo veći. Slično misle i nemački zvaničnici i čelnici banaka, koji veruju da je niska ocena o kredibilnosti (BBB+) zemlje zapravo „laskava“.

Čini se da će EU uskoro nešto preduzeti, naročito zbog brige za budućnost jedinstvene valute evra, a možda i zbog budućnosti Evrope. Ako EU dopusti da njena zemlja članica bankrotira, uslediće lančana reakcija. Možda Evropa i može da dozvoli da jedna zemlja bankrotira, baš kao što bi SAD mogle da prežive ako pukne Kalifornija. Ali, šta ako ih bude više? Jedinstvena valuta evro bi se urušila, a to je ono o čemu evroskeptici govore od samog početka.

Ako dođe do grčke tragedije, prema mišljenju nemačkih bankara, Evropa ni pod kojim uslovima ne treba da pruži finansijsku pomoć. Inače je Pakt o stabilnosti i razvoju samo bezvredan papir, istorijski dokument bez ikakvog značaja za budućnost EU. Ako je pomoć od međunarodne zajednice ipak potrebna ovoj zemlji, onda neka istupi MMF. Jer, na kraju krajeva, jedna od ključnih uloga ovog fonda jeste pružanje ove vrste pomoći.

Wolfgang Rojter (Spiegel)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Centralni skup u okviru Svenarodnog sabora

Komentar

Vučić nema više šta da ponudi, nema kome i nema kako

U govoru besmislenom s gledišta logike i celine, Vučić je svojim glasačima ponudio sve što oni žele da čuju. Ali, sve u protivrečnostima. Duh pobune se pak ne može više vratiti u bocu jer je boca slomljena

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1794
Poslednje izdanje

Režimski napad na visoko obrazovanje

Kako se sprema Šešeljev zakon 2.0 Pretplati se
Intervju: Vladimir Horovic, advokat

Srbija ne sme da postane Pinočeov Čile

Nenad Gladić – Lepi Brka, Kosjerić

Izbori kao moba

Transplantacija organa

Šta Srbiji nedostaje za efikasan sistem

Intervju: Vladan Joler, umetnik i profesor

Odmotavanje planetarnog sistema komunikacije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr