img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bangkok

Blanko dozvola za masakr

19. maj 2010, 13:11 The Bangkok Post
Copied

Noam Čomski jednom je napisao da je bar jedna sovjetska radio-stanica okarakterisala akciju kad su Sovjeti poslali invazione trupe u Avganistan. Zbog toga je najmanje hrabri novinar-prezenter vesti završio u psihijatrijskoj bolnici, gde su ga vlasti hitno poslale. Čomski kaže da su narodi Sovjetskog Saveza mogli da uoče da se radi o invaziji, ali da su mnogo rizikovali ukoliko bi o tome javno govorili. Nasuprot tome, šezdesetih godina prošlog veka nijedan uticajniji medij u SAD nije nazvao akciju u Vijetnamu invazijom. Neprijatnost upotrebe takvog termina dovela je do smrti nekoliko miliona Vijetnamaca i oko 50.000 američkih vojnika.

PRAĆKOM PROTIV PUŠKE: Ulični nemiri
u Bangkoku

Sa istim nedostatkom hrabrosti i mašte sada se suočava tajlandsko društvo. Ranije, odnosno 6. oktobra 1976. godine, ubistvo najmanje 40 studenata na protestima smatralo se masakrom, kao i ubistvo 40 ljudi tokom puča u maju 1992. godine. Ove godine, od 10. aprila ubijeno je više od 50 tajlandskih demonstranata, uglavnom naoružanih samo bambusovim motkama. Veliki broj uglednih stranih novinara u Bangkoku može da posvedoči da tajlandske oružane snage danima ubijaju nenaoružane demonstrante, naročito u delovima grada koje je vlada proglasila „zonama bez oružja“.

Tačno je da se pojavila misteriozna grupa „crvenokošuljaša“ koja je uzvratila vatru vojsci, što je dovelo do smrti petorice vojnika. Moguće je da su se pojavile još neke slične grupacije u borbama proteklih dana. Ali, ovi faktori ne menjaju osnovni okvir stvarne borbe – najveći deo demonstranata bio je nenaoružan i nenasilan.

Ako su „crvenokošuljaši“ toliko opasni, kako je onda moguće da je samo za dva dana poginulo 30 demonstranata, a nijedan policajac ili vojnik nije nastradao od njihove ruke? To ukazuje na činjenicu da je protiv demonstranata upotrebljena neproporcionalno smrtonosna sila. Definicija masakra je: čin ubistva većeg broja ljudi na surov način. Jasno je šta se dešava na ulicama Bangkoka – masakr.

Vlada Tajlanda obećala je da će okončati krizu tako što nastavlja masakr. Ako ovo nije masakr, kada će biti tako nazvan? Kod brojke od 80 mrtvih? Ili 100? Međutim, ovaj masakr se razlikuje od prethodnih u nekoliko tačaka. Najpre, niko nije izrazio eksplicitan protest zbog mrtvih. Vlade stranih zemalja ustručavaju se da osude tajlandsku vladu. Humanitarne organizacije pozivaju obe strane da prestanu sa upotrebom nasilja i da se vrate za pregovarački sto. Godine 1976. ubijen je student, međunarodna zajednica je javno zaplakala. Godine 1992. stradalo je gradsko stanovništvo, plakali su na domaćoj i međunarodnoj sceni. Ovaj put nije bilo osude javnog mnjenja zbog namere da se ruralno stanovništvo i teroristi isteraju iz Bangkoka po svaku cenu. Ne bi trebalo da se zavaravamo da su „crvenokošuljaši“ bili upozoreni ili da među njima postoje teroristi koji ubijaju jedni druge. Takvo gledište dovešće neizostavno do nastavka masakra. Oni koji ne žele da shvate da je većina ubijenih zapravo nevina, trebalo bi sada da se osvrnu i da pokažu nezadovoljstvo i moralni integritet. Vreme je da se suočimo sa odgovornošću vlade Abhisita Vedžedžeive, koja je moralno i pravno odgovorna što je 10. aprila, zbog nedostatka pameti ili empatije, krenula na demonstrante. Ako vlada ne može da utvrdi odgovornost osoba koje su krive za stradanje civila, takvu vladu bi trebalo raspustiti.

Smrt demonstranata predstavljena je kao krunski dokaz borbe protiv terorizma. Inkriminišuća ubistva opravdavana su i tvrdnjom da se među demonstrantima krilo 500 terorista. Lideri demonstranata kažu da je ova izjava „blanko sertifikat za ubistvo 500 ljudi“, bilo da su teroristi ili obični ljudi.

Karl Viktor

„Meridijane“ priredila Biljana Vasić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure