img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izjava nedelje

»Domaće životinje najbolje osete ko je pravi kandidat.«

19. april 2012, 02:00  
Copied

Matija Bećković, pisac, o čestim posetama političara u kampanji štalama ("Alo")

Slavica Đukić–Dejanović,

v.d. predsednika Srbije, na pitanje kako proslavlja Uskrs kaže:

„Najviše volim, kad sam u prilici, da farbam jaja sa svojim unucima. Kada to zajedno radimo, imam utisak da je simbolika najizraženija, jer oni koji su najskorije rođeni u porodici nose radost. Pošto su bili kod mene za katoličke uskršnje praznike, malo smo imitirali ritual farbanja jaja pre Uskrsa.“

Da li predsednica čuva prvo ofarbano jaje, tzv. čuvarkuću:

„Ta simbolika nas obavezuje da čuvamo svoju kuću, a u širem smislu i Srbiju!“

Šta predsednica sperma za Uskršnji ručak:

„Tu je obično malo zelenila, čorbica, sarmica sa zeljem i neka vrsta pečenja – pilećeg ili ćurećeg. I nešto slatko – obavezno pravim crnu tortu, koja je specijalitet moje majke.“

(„Kurir“)


Milutin Mrkonjić,

ministar za infrastrukturu iz SPS-a, na pitanje da li je on savetovao predsedniku stranke da se koristi rečima bivšeg predsednika Slobodana Miloševića, kaže:

„Nisam savetovao Ivici da ga citira, ali mi je drago. Dačić je ozbiljan mlad političar koji ume da se prilagodi novim uslovima, ali i da poštuje sve ono što je valjalo u prošlosti. Milošević je legenda, uz sve propuste i greške koje je možda napravio. Siguran sam da će i građani shvatiti njegove kvalitete i da ćemo ga svi, što bi se reklo, praviti od blata. Pa evo i Toma dobro zna Slobu, radio je u njegovim vladama, pa se i on poslužio njegovim rečenicama. Svi oni sad shvataju Slobine kvalitete kad se peku na vatrama na kojima se i on svojevremeno pekao.“

(„Alo“)


Tijana X.,

profesionalna šminkerka koja je radila na filmu Hadesrfild i u seriji Vratiće se rode, bila je angažovana da „kandidatkinja za srpski predsednički presto Jadranka Šešelj pred kamerama izgleda još lepše“. Na pitanje kako je izgledala ta saradnja, Tijana kaže:

„Ona je bila veoma strpljiva, ali ni šminkanje nije trajalo dugo. Nije bilo teško jer je Jadranka veoma lepa žena. Proces je trajao veoma kratko, upotrebila sam blagu ‘Makovu’ šminku i posebno sam joj naglasila oči, koje su na njenom licu i onako najlepše i najupečatljivije.“

(„Alo“)


Saša Knežev,

„jedan od najtalentovanijih američkih reditelja mlađe generacije“, Amerikanac srpskog porekla, koji već neko vreme s one strane Atlantika važi za beskompromisnog kritičara ere globalizacije, a svojim filmovima i temama koje obrađuje zavredeo je epitet „novog Majkla Mura“. U Srbiji je nedavno objavio knjigu Kroz zapadni objektiv: zastupanje srpskih medija i politike u eri globalizacije. Na pitanje kako izgleda borba jednog Srbina u Americi, kaže:

„Svojim prijateljima često kažem da su upravo nesavršenosti života ono što nas definiše kao narod i kulturu. Upravo zbog ovih nesavršenosti, mi i jesmo tako strastveni u pogledu života, ljubavi, besa, teškoća, nagrada, muzike, a naročito umetnosti. Američkoj kulturi je potrebna neka vrsta rezolucije kroz kakav-takav oblik savršenstva, bilo kroz infrastrukturu, privredu, a naročito u pogledu njihovih stavova o spoljnoj politici. Upravo zbog ovakvog činjeničnog stanja, bez obzira koliko neko imao novca, niko u SAD nije sposoban da provede nijednu strastvenu noć u kafani, kao što ja to činim sa svojim prijateljima Srbima. Oni to ne mogu ni da razumeju. A, unutrašnja strast koju pojedinac, odnosno pripadnik jednog naroda u sebi nosi, ne može se proizvesti, to je nešto što je ili svojstveno nekom, ili nije.“

Kakvi su mu planovi:

„Isto tako, planiram da osnujem produkcijski studio u Srbiji, gde bih donosio američke projekte koji bi se ovde proizvodili, čime bih, barem donekle, iskoristio ogroman potencijal talenata u Srbiji. Nedavno sam radio sa odličnim urednikom Brankom Mitrovićem, u koga imam više poverenja nego u bilo kog urednika sa kojim sam radio u SAD. To poverenje proizilazi iz našeg zajedničkog srpskog porekla. On intuitivno oseća ono što ja želim, što imam na umu. A upravo to je ono što ne mogu da naučim nijednog američkog urednika. To je ono isključivo i samo srpsko.“

(„Pravda“)


Seka Aleksić,

zvezda, na pitanje da li veruje u obećanja koja daju političari tokom kampanje, kaže:

„Ne pratim kampanje, ali verujem da svako od njih obećava isto, nova radna mesta, veće plate i penzije, nove puteve, mostove… Nekome će narod morati da ukaže poverenje da svoja obećanja pretvori u stvarnost.“

Šta bi ona uradila kada bi postala predsednica Srbije:

„Najpre bih poželela da se probudim, jer tako nešto ne bih želela da mi se dogodi ni u najluđim snovima. Ako bi se uprkos mojoj želji taj san nastavio, ono što sigurno znam jeste da narodu u Srbiji treba svega. Kao humanista najpre bih svim zaposlenim budućim majkama obezbedila da do povratka na posao dobijaju punu platu. Nezaposlenim ženama koje rode troje i više dece omogućila bih da dobijaju penziju, jer su dale svoj doprinos u borbi protiv bele kuge. Najbolje studente čekao bi siguran posao, jer samo tako možemo sprečiti „odliv mozgova““.

(„Svet“)

Radiša Urošević,

pevač narodne muzike, davno je najavio tužbu protiv Anđeline Žoli, koja je u svom rediteljskom prvencu U zemlji krvi i meda koristila pesmu Tebi za ljubav u njegovom izvođenju. Šta se desilo sa Radišinim gnevom, pošto smo svi saznali da je diva od autora pesme kupila prava za korišćenje:

„Tužba je napisana i problem je što moramo da angažujemo advokata preko naše ambasade u Vašingtonu. Trebalo bi da se tužba aktivira u narednih deset dana.“

Šta predlaže Radiša:

„Ona jeste otkupila autorska prava od Miše Mijatovića, ali ja sam izvođač i imam prava da je tužim! Neka na matricu pevaju ona i Bred Pit, ili ko god hoće, a ne da moje izvođenje pušta u filmu! Nisu mi čak bitne ni pare, već samo moralna satisfakcija, jer ne može neko da radi šta hoće i da misli da to tako može da prođe!“

(„Kurir“)


Stanko Marinković,

muzičar, koji živi i radi u Francuskoj, postao je široj publici u Srbiji poznatiji kada je sa Indirom Radić otpevao pesmu Marija, koja je izazvala burne reakcije i dobila dosta negativnih komentara u Srbiji, zbog Indirinog navodno lošeg francuskog izgovora. Na pitanje šta on misli o njenom francuskom, kaže:

„Indira ima neverovatan osećaj za strane jezike. Zaprepastio sam se kojom brzinom uči i koliki je kapacitet. Indira nikada nije govorila francuski, a pesmu je otpevala iz drugog puta. Pošto ona nikad nije govorila francuski, meni je to zvučalo simpatično.“

Kako Francuzi reaguju na srpsku muziku:

„Tamo pravim najveći lom. Oni su željni da čuju ono što ne slušaju stalno. Pevam najviše rok pesme, a na repertoaru su mi Brega i Kusta. Moji drugari Senegalci koji tamo sviraju i ja često obrađujemo rok pesme. Pa, zamislite petoricu crnaca koji sviraju, a ja pevam Lubenicu od Džeja. To je haos. Lubenica rastura“.

(„Pravda“)


Amfilohije Radović,

mitropolit crnogorsko-primorski, u Uskršnjoj poslanici se bavio omiljenom temom:

„Bog zaista nije stvorio Adama i Stevu, nego Adama i Evu… Jedno je sigurno: svako ozakonjenje ‘pohote ploti i pohote očiju’, tj. pederastije kao moralnog načela, neminovno vodi ozakonjenju i pedofilije, kao i skotološtva za način čovjekovog beslovesnog življenja (u Americi već postoji jak pokret za ozakonjenje pedofilije).“

(B92)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ljudi i vreme

VREME BR 279. 24. FEBRUAR 1995.

25.februar 2019. Milan Đorđević

Polemike: Crna pedagogija

Ovi salonski ultraši i naci-manekeni dali su svoj "patriotski" prilog mobilizaciji naciona i medijskoj ratnoj halabuci

Izjava nedelje

06.novembar 2013.  

»Mala su Veljina prsa da primi sva odlikovanja koja je zaslužio«

Patrijarh Irinej, uručujući Velimiru Iliću Orden Svetog Stefana Prvovenčanog ("Blic")

Izjava nedelje

30.oktobar 2013.  

»Ako su udovici Josipa Broza, kako sada mnogi tvrde, posle smrti bila ugrožena građanska prava, šta onda reći za Jelicu Mihajlović?«

Saopštenje SPO, "povodom državnih počasti uz koje je sahranjena udovica Josipa Broza Tita", u kome se traži od države da se oduži i supruzi Draže Mihajlovića ("Večernje novosti")

Izjava nedelje

23.oktobar 2013.  

»Kao dečak sa beogradskog asfalta bio sam pretučen 50 puta, nekoliko puta jedva sam preživeo i u Zagrebu i u Splitu i ovamo i onamo. Pa šta?«

Aleksandar Vučić, lider SNS-a ("Alo")

Izjava nedelje

16.oktobar 2013.  

»Đilas želi da izbor za mesto gradonačelnika predstavi kao bitku dva ovna na brvnu, od kojih je jedan on, a drugog nastoji da izazove u nekim suparničkim redovima.«

Zorana Mihajlović, potpredsednica SNS-a ("Kurir")

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure