
Festival
NAFIT: Na Zlatiboru k’o na Kanu
Za mesec dana počinje prvi Nacionalni festival filma i televizije na Zlatiboru. Zna se da su u Odboru Gaga Antonijević, Lazar Ristovski, Miroslav Lekić, a očekuje se objavljivanje i programa
Zrenjanin je pre nekoliko dana postao Prestonica kulture Srbije. Za jednočasovno otvaranje potrošeno je novca koliko ukupno dobije BITEF
Od kako je 21. marta počela godina Zrenjanina kao Prestonice kulture u Srbiji, mediji su do danas izvestili već o tri, ljubazno rečeno, negativna događaja.
Najnoviji je cena otvaranja manifestacije.
Lutkarska predstava
Na velikoj sceni pozorišta „Toša Jovanović“, održana je dupla premijera (dve večeri) Lutkarske scene „Andraci, Jepuri i ostala najvažnija čudovišta Petrovgrada i srednjeg Banata“ nastala prema romanima Vojislava Voje Despotova, a u režiji i dramaturgiji Nikole Zavišića.
Bio je to i početak Pozorišne prestonice Srbije, koji je jedan od glavnih programa projekta Zrenjanin – Prestonica kulture Srbije 2025.
Prema pisanju „Glasa Šumadije“, samo za otvaranje manifestacije Meandri kulture u trajanju od 60 minuta, iz gradskog budžeta je odvojeno 29 miliona dinara. Poređenja radi, i kako bi bilo jasno o kojim parama je reč, podsetimo da je Grad Beograd za ceo ovogodišnji Bitef izdvojio 30 miliona dinara.
Bez Horskog festivala
Pre podatka o ceni koštanja lutkarske predstave, objavljeno je saopštenje o otkazivanju ovogodišnjeg Horskog festivala „Slobodan Bursać“, koji je planiran kao deo programa Godine kulture.
Osnivač i umetnički direktor Festivala Vladimir Coka Stojković tu odluku je obrazložio situacijom „u kojoj nam se domovina nalazi više od četiri meseca, i kada naš grad treba da bude elitno kulturno mesto u Srbiji zvano ‘Nacionalna prestonica kulture’, manifestacija, finansirana od vlasti, koja je dokazala ko je i šta je, smatram, kao osnivač festivala da ne treba da stanemo pod tu šatru prestonice“.
Po njemu, istog mišljenja su i ostali zrenjaninski dirigenti i horski pevači, kao i horovi iz Srbije, regiona i inostranstva koji su pozvani na festival kao gosti. Naveo je da će održati festival u nekom alternativnom obliku, najverovatnije 1. juna u „Aleji Velikana“ kod biste Slobodana Bursaća.
Isidora Žebeljan
A dan nakon svečanog otvaranja, naslednici kompozitora, akademika i univerzitetske profesorke Isidore Žebeljan saopštili su da zahtevaju da se njeno ime, dela, citati, fotografije i njena muzika potpuno uklone iz programa zrenjaninske manifestacije.
„Ne možemo dopustiti da ime i delo Isidore Žebeljan bude deo mefistofelske šarade ove vlasti, koja napada narod na mirnim protestima, koja glumce, baklju naše savesti, poredi sa teroristima, koja vređa novinare, čuvare našeg razuma, i koja omalovažava i ponižava učitelje, nastavnike i univerzitetske profesore, hranitelje naše duše, a sve to u vreme kada štrajkuje Beogradska filharmonija, najznačajnija institucija muzike u zemlji. To nije Isidorin svet“, navodi se u saopštenju Borislava Čičovačkog, koji se obratio medijima u ime naslednika kompozitorke.
Inače, projektom „Zrenjanin – prestonica kulture“ predviđeno je unapređenje kulturnih sadržaja, osnaživanje postojećih kapaciteta i kreiranje novih ideja, kao i oživljavanje i savremeno tumačenje kulturno-istorijskog i graditeljskog nasleđa Zrenjanina, koji će se kao Prestonica kulture Srbije predstaviti programskim konceptom Meandri grada-Tokovi kulture uobličen kroz četiri programske celine Lokus, Ambasada kulture, Arhitopia i Banatsko izobilje, kroz koje prolaze i prepliću se različiti meandri, muzika, vizuelne umetnosti, značajne ličnosti Zrenjanina, sport, arhitektura.
Za mesec dana počinje prvi Nacionalni festival filma i televizije na Zlatiboru. Zna se da su u Odboru Gaga Antonijević, Lazar Ristovski, Miroslav Lekić, a očekuje se objavljivanje i programa
Premijer Macut najavljuje da će nacionalni udžbenici fokusirati znanje, da će usmeriti izdavaštvo, i da će osnažiti Zavod za udžbenike, ali ne pominje prava rešenja za ove probleme
"Rt" Saše Ilića je romana širokog narativnog i istorijskog zamaha, jedan od retkih koji se bave fenomenom religije u post-sekularnoj Srbiji
Može nešto i postojati – u stvari postoji mnogo takvih “nešto” – ali ako nemamo reč za to, ono za nas ne postoji. Imamo onoliko sveta koliko nam je jezik bogat, izražajan i koliko su razuđeni i istančani njegovi glagolski oblici i vremena
Oko reflektora se roje noćni insekti, sa okolnih farmi čuje se glasanje stoke. Glumci igraju na otvorenom i moraju da drže pažnju publike. Zato predstava ne traje dugo, glumci govore glasno (glasnije nego što bi govorili u zatvorenom prostoru) i igraju brzo. Taj brzi ritam je konstantan i zato povremeno monoton. Reditelj je toga verovatno bio svestan i zato se u predstavi puno peva i igra na način koji je sasvim primeren stilu pučke predstave i duhu komada
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve