img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Filmske katastrofe

Život kopira Holivud

26. septembar 2001, 22:59 Dinko Tucaković
Copied

Poznavajući brzinu holivudskih producenata može se očekivati da će se uskoro pojaviti prvi veliki film na temu onoga što se desilo 11. 9. 2001. Pošto je zadata tema ovakvih filmova uvek uslovni happy end, očekujemo da vidimo da li će to biti bombardovanje Kabula ili nešto drugo

DIGITALNI TRIKOVI IZ PANDORINE KUTIJE: „Perl Harbur“

Ako ste pažljivo pratili analize eksperata povodom terorističkih akcija u kojima su srušeni Twin Towers i koje su uzdrmale ostatak planete, jedna od najčešće upotrebljavanih reči bila je scenario. Čak i fraza worst case scenario (prevodivo i kao u najgorem slučaju). Jedna od poluinformacija kalkulisala je i mogućnošću da je i sam Holivud bio jedna od meta aviona-bombi.

Ako su Pentagon, CIA i FBA bili iznenađeni, anticipatori iz fabrike snova su već sve odradili u visokobudžetskoj produkciji. Kadrovi panike na ulicama Njujorka kao da su preuzeti iz Godzile (jedna od paranoičnih teorija govori o mogućnosti da su teroristi iz Japana i da je cela akcija revanš za Hirošimu i Nagasaki), a destrukcija kula bliznakinja kao preslikana iz Dana nezavisnosti (gde egzekuciju izvode vanzemaljci ali sa istim ciljem simboličnog poniženja). Ipak, asocijacija koja je najčešće pominjana bio je Perl Harbur, čija je filmska reinkarnacija doživela beogradsku premijeru tri meseca pre šezdesete godišnjice, ali samo dan posle onoga što ćemo u budućnosti zvati Napad na Ameriku.

Perl Harbur dolazi iz producentske kuhinje Jerija Bruckheimera, a pod Diznijevim patronatom, gde je receptura uvek ista: 2/3 melodrame i 1/3 žestoke akcije. Digitalni trikovi pobegli iz Pandorine kutije tehničkih čuda učinili su scene japanske agresije krvavo realističnim. Za predložak su poslužili dokumentarni snimci, oni autentični iz Drugog svetskog rata.

Ne ulazeći u kritičke procene filma ili njegovu istorijsku verodostojnost, ipak je nemoguće ne konstatovati anticipaciju ovog ipak minornog delca, u kojem mnoge scene koincidiraju sa aktuelnim prizorima sa CNN-a.

Filmski Frenklin D. Ruzvelt (John Voight) na identičan način obraća se naciji posle Perl Harbura kao Džordž Buš nakon akcije zasada nepoznatih terorista. Ono za šta ne bismo voleli da filmadžije budu 100 odsto u pravu to je najavljena brza odmazda, „igla u srce“ kako kaže FDR a između redova može da se pročita u rečima DŽ.B. Jr-a.

Ipak, oni koji su podbacili su američki obaveštajci i specijalne antiterorističke jedinice koji u filmovima kao što su Executive action ili Navy seals tamane (uglavnom arapske teroriste) dok američka zastava vijori u sumraku. Da ne pominjemo Harisona Forda koji je sam, kao filmski predsednik SAD, sredio mangupe u Airforce one, filmu o predsedničkom avionu koji je takođe bio legitiman cilj.

Bilo kako bilo, američke muke su bile uvek vezane za avione koje su upravo pronašli njihovi pioniri braća Rajt. Od otmice Lindbergovog deteta, preko Perl Harbura i sada terorizma, opasnost je uvek dolazila s neba.

Poznavajući brzinu holivudskih producenata može se očekivati da će se do Božića (katoličkog) pojaviti prvi veliki film na temu onoga što se desilo 11. 9. 2001. Pošto je zadata tema ovakvih filmova uvek uslovni happy end, očekujemo da vidimo da li će to biti bombardovanje Kabula ili nešto drugo, ili kako jedan naš anketirani zemljak reče „ne daj bože da Sloba nije u Hagu“. Setite se samo srpskog čoveka-bombe iz Peacemakera. Da li život kopira Holivud ili filmski čarobnjaci imaju neke dobre izvore informacija, ostaje da se vidi.

To be continued…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Festival

17.avgust 2026. Ana Adamović

Završen je Nišvil, festival koji se snalazi

Nišvil džez festival je završen porukom „studenti pobeđuju“, u nadi da iduće godine neće biti realizovan samo zahvaljujući velikom razumevanju Grada Niša i entuzijazmu organizatora

Niški filmski festival

17.avgust 2026. S. Ć.

Glumci su objavili program svog Niškog filmskog festivala

Udruženje filmskih glumaca Srbije objavilo je program svog festivala, novog u Srbiji – Niškog filmskog festivala. Publiku očekuje 21 domaći film iz protekle dve sezone, na dve lokacije u gradu

Martovski festival

17.avgust 2026. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Zašto je umetnički direktor Martovskog festivala Dejan Dabić podneo ostavku

Umetnički direktor Martovskog festivala Dejan Dabić podneo je ostavku. Razlog: Odbor namerava da usvoji program u njegovom odsustvu, a tu su i nesuglasice o filmovima koji kritički opisuju našu stvarnost

Država i pozorište

16.avgust 2026. Sonja Ćirić

Osim Tanje Bošković, vlast smatra da ni druge glumce ne treba nagrađivati

Ministarstvo kulture i Gradski sekretarijat odvojili su nula dinara za glumačke nagrade čiji su osnivači Udruženje filmskih i Udruženje dramskih glumaca, a Narodno pozorište kao da je zaboravilo na svoje tri nagrade

Država i film

15.avgust 2026. S. Ć.

Ministarstvo kulture odbilo da finansira nagradu za životno delo koju je dobila Tanja Bošković

Nagrada „Pavle Vuisić“ za životno delo dodeljena je Tanji Bošković. Istovremeno, Ministarstvo kulture nije odobrilo novac Udruženju filmskih glumaca Srbije za tu nagradu

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure