Poznavajući brzinu holivudskih producenata može se očekivati da će se uskoro pojaviti prvi veliki film na temu onoga što se desilo 11. 9. 2001. Pošto je zadata tema ovakvih filmova uvek uslovni happyend, očekujemo da vidimo da li će to biti bombardovanje Kabula ili nešto drugo
DIGITALNI TRIKOVI IZ PANDORINE KUTIJE: „Perl Harbur“
Ako ste pažljivo pratili analize eksperata povodom terorističkih akcija u kojima su srušeni Twin Towers i koje su uzdrmale ostatak planete, jedna od najčešće upotrebljavanih reči bila je scenario. Čak i fraza worstcasescenario (prevodivo i kao unajgoremslučaju). Jedna od poluinformacija kalkulisala je i mogućnošću da je i sam Holivud bio jedna od meta aviona-bombi.
Ako su Pentagon, CIA i FBA bili iznenađeni, anticipatori iz fabrike snova su već sve odradili u visokobudžetskoj produkciji. Kadrovi panike na ulicama Njujorka kao da su preuzeti iz Godzile (jedna od paranoičnih teorija govori o mogućnosti da su teroristi iz Japana i da je cela akcija revanš za Hirošimu i Nagasaki), a destrukcija kula bliznakinja kao preslikana iz Dananezavisnosti (gde egzekuciju izvode vanzemaljci ali sa istim ciljem simboličnog poniženja). Ipak, asocijacija koja je najčešće pominjana bio je Perl Harbur, čija je filmska reinkarnacija doživela beogradsku premijeru tri meseca pre šezdesete godišnjice, ali samo dan posle onoga što ćemo u budućnosti zvati NapadnaAmeriku.
PerlHarbur dolazi iz producentske kuhinje Jerija Bruckheimera, a pod Diznijevim patronatom, gde je receptura uvek ista: 2/3 melodrame i 1/3 žestoke akcije. Digitalni trikovi pobegli iz Pandorine kutije tehničkih čuda učinili su scene japanske agresije krvavo realističnim. Za predložak su poslužili dokumentarni snimci, oni autentični iz Drugog svetskog rata.
Ne ulazeći u kritičke procene filma ili njegovu istorijsku verodostojnost, ipak je nemoguće ne konstatovati anticipaciju ovog ipak minornog delca, u kojem mnoge scene koincidiraju sa aktuelnim prizorima sa CNN-a.
Filmski Frenklin D. Ruzvelt (John Voight) na identičan način obraća se naciji posle Perl Harbura kao Džordž Buš nakon akcije zasada nepoznatih terorista. Ono za šta ne bismo voleli da filmadžije budu 100 odsto u pravu to je najavljena brza odmazda, „igla u srce“ kako kaže FDR a između redova može da se pročita u rečima DŽ.B. Jr-a.
Ipak, oni koji su podbacili su američki obaveštajci i specijalne antiterorističke jedinice koji u filmovima kao što su Executiveaction ili Navyseals tamane (uglavnom arapske teroriste) dok američka zastava vijori u sumraku. Da ne pominjemo Harisona Forda koji je sam, kao filmski predsednik SAD, sredio mangupe u Airforceone, filmu o predsedničkom avionu koji je takođe bio legitiman cilj.
Bilo kako bilo, američke muke su bile uvek vezane za avione koje su upravo pronašli njihovi pioniri braća Rajt. Od otmice Lindbergovog deteta, preko Perl Harbura i sada terorizma, opasnost je uvek dolazila s neba.
Poznavajući brzinu holivudskih producenata može se očekivati da će se do Božića (katoličkog) pojaviti prvi veliki film na temu onoga što se desilo 11. 9. 2001. Pošto je zadata tema ovakvih filmova uvek uslovni happyend, očekujemo da vidimo da li će to biti bombardovanje Kabula ili nešto drugo, ili kako jedan naš anketirani zemljak reče „ne daj bože da Sloba nije u Hagu“. Setite se samo srpskog čoveka-bombe iz Peacemakera. Da li život kopira Holivud ili filmski čarobnjaci imaju neke dobre izvore informacija, ostaje da se vidi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Nedavno je Srbija uzela kredit od Banke Saveta Evrope za rekonstrukciju ustanova kulture, treći od 2021, iako većinu za koje se ranije zadužila još nije realizovala a neke nije ni počela. Obećanih a neostvarenih projekata ima mnogo više od ostvarenih
„Nemogućnost da se izmeni postojeće stanje stvari rađa beznađe i apatiju. Beznađe i apatija jesu jedna konstanta već decenijama. Pogotovo sada, kada savremeni svet zaista pokazuje svoje neverovatno lice destrukcije, razaranja“, kaže rediteljka „Ivanova“, predstave o poraženom intelektualcu, koja se sutra igra 50. put u Narodnom pozorištu
Dok jedni veličaju ovo filmsko ostvarenje, dobar deo publike negoduje i misli da produkcija nije prišla pevačicinoj priči pažljivo, već da na senzacionalistički način pokazuje brojne mračne trenutke preminule umetnice
U Italiji je prošle godine svaka tri dana ubijena jedna žena. Film o femicidu „There’s Still Tomorrow“ Paole Kortelezi pojavio se u Italiji u vreme burnih protesta protiv femicida, i 2023, postao gledaniji i od "Barbi" i "Openhajmera".Ujedno je i najbolje rangirano ostvarenje koje je režirala jedna Italijanka do sada.
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Niko od novih ili starih ministara u Vladi Miloša Vučevića nema političku težinu, niti će kreirati išta važno u svom resoru. Zato valja parafrazirati Radoja Domanovića: Srbija je poznata po pametnim mladim ljudima i ministrima; prve izvozi po cijelom svijetu, a druge – nažalost – ne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!