

Pozorište
O neprijatnim istinama
Dejan Dukovski, Crno zlato, režija Oliver Frljić, Beogradsko dramsko pozorište




Među informacijama o akciji „Oslobođeni KCB“ koju potpisuje inicijativa „Kultura u blokadi“ nedostaje ona glavna – zašto su izabrali baš Kulturni centar grada, instituciju koja je oduvek bila slobodna od stranačkog upliva
Dvorana Kulturnog centra Beograda je u blokadi od 18. februara. Informacije o odvijanju te akcije su neznatne.
Zna se da je Dvoranu KCB-a blokirala neformalna inicijativa Kultura u blokadi u kojoj su radnice i radnici u kulturi.
Nakon protesta ispred Ministarstva kulture kome su osim njih prisustvovali studenti Beogradskog univerziteta umetnosti i drugih fakulteta, umetnici i građani, i sa transparentom „Oslobođeni KCB“ ušli u Kulturni centra grada, u bioskopsku dvoranu.
Studenti nisu deo akcije
Mediji su prve večeri objavili da su osim inicijative Kultura u blokadi učestvovali i studenti, zato što im tako rečeno, ali je dva dana kasnije to demantovano. Dakle: u blokadi KC učestvuje isključivo inicijativa Kultura u blokadi.
Takođe, prve večeri je rečeno da su „zaposleni KCB-a objavili štrajk i najavili obustavu rada, jer studentski zahtevi nisu ispunjeni“, te da je blokada njihovog prostora izvestan vid podrške i pomoći zaposlenima.
Kako su naveli u saopštenju, ova akcija Kulture u blokadi podstaknuta je katastrofalno malim izdvajanjem države za kulturu, koje umetnike, posebno one sa nezavisne scene i kulturne radnike već godinama drži na ivici egzistencije. Inicijativa u blokadi zahteva povećanje sredstava na 1,5 odsto na republičkom nivou i 6 odsto na lokalnom nivou, i da se ona pravedno raspoređuju, a ne po principima glasnogovornika i fanova vlasti.
Posle, sme se reći, godina čekanja da Ministarstvo kulture ispuni njihove uvek iste zahteve povodom odnosa države prema kulturi, i ignorisanja države, odlučili su se da „Oslobođeni KCB“ bude znak upozorenja.
KCB nije u štrajku
Dan nakon toga, zaposleni u KCB-a su saopštili da nisu u štrajku, kao i da nisu učestvovali u dogovoru i organizaciji blokade rada Dvorane, ali su naglasili da ostaju otvoreni za dalje dogovore.
Svestan “društvene odgovornosti koju nosi rad u instituciji, a naročito u ovim okolnostima”, kolektiv KCB-a naveo je da “ostaje otvoren za dalje dogovore”.
Od utorka, svakog dana u 19 časova se održavaju plenumi na koje Kultura u blokadi poziva sve zainteresovane.
Osim Dvorane, svi ostali prostori KCB-a su otvoreni i dostupni za publiku.
To je otprilike sve što se zna o blokadi KCB.
Šta se ne zna
Ne zna se, i to pre svega, zašto su izabrali da oslobađaju baš Kulturni centar koji je verovatno jedina od, ako ne i jedina institucija Grada Beograda čiji je program oduvek bio oslobođen od bilo kakvog stranačkog upliva. Uostalom, da nije, zar bi se baš ovde održavao „Pogled u svet“ Festival autorskog filma, ili, zar bi posle Petooktobarskih promena baš ovde gostovali Sofi Marso i Andžej Žulavski, ili bi Dejvid Linč razgovarao sa publikom baš ovog bioskopa?
Zašto ne podsetiti i da je Kulturni centar Beograda podržao u januaru zahteve studenata, navodeći da se, kao što su u svom pismu studenti Univerziteta umetnosti napisali, vrednosti za koje se zalažu, a to su pravda, sigurnost i sloboda, tiču opšteg dobra svih građana. Pridružujući se zajedničkoj borbi koju su povele buduće kolege i saradnici, KCB je obustavio rad jedan sat vremena 23. januara, a 24. januara u potpunosti, jednoglasnom odlukom kolektiva, u skladu sa odlukom Saveza samostalnih sindikata Srbije.
U javnosti se nagađa da je KCB izabran da bude blokiran baš zbog toga. Dakle zato što je i do sada pokazivao da sme da bude slobodan i zato što je jasno i glasno odlučio da podrži studente. Da je izabran kao prijateljsko mesto iz koga će se Kultura u blokadi boriti za 1,5 % budžeta i život dostojan kulturi.
.


Dejan Dukovski, Crno zlato, režija Oliver Frljić, Beogradsko dramsko pozorište


Čuli su se folklorno ojkanje, blejanje ovaca, monaško pojanje, religijske inkantacije, unisono četvoroglasje. Mašine kao da su oživele i počele da plešu. Efekat je bio neobičan jer se na sceni ništa živo ne pomera, a u zvuku se mehanički razvijaju različite strukture


Treća je decenija XXI veka, katastrofalno je stanje (ne samo) za kulturu u Srbiji, ali to je kontekst u kojem uzleću mlade džez snage: nadareni i neretko školovani muzičari koji poznaju tehnologiju, umeju da posluju, ne sapliću se o granice i nametnuta pitanja identiteta




Biće novih leta, scenario i režija Gvozden Đurić (koscenarista Uroš Tomić), igraju: Tamara Krcunović, Zlatan Vidović, Anđela Kribl i Mladen Lero
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve