

Fenomen Zafranović
Hronika zla, surovosti i bezumlja
Zlatni rez’42 – Djeca Kozare, režija Lordan Zafranović


Ovog poslednjeg dana Sajma knjiga ima se utisak da su i Sajam i izdavači i čitaoci još jednom dokazali da im je mnogo stalo i mnogo važno da se svakog oktobra nađu pod sajamskim kupolama i da budu sa knjigom
Ovogodišnji Međunarodni beogradski sajam knjiga se zatvara u nedelju u 20h, a već se zna da je bio najposećeniji. Naime, pre podne je kroz kapije Sajma prošao dvestahiljaditi posetilac, što je rekord od kada se poseta meri na taj način – saopštila je novinarima Danka Selić, direktorka Beogradskog sajma.
Ona je saopštila i druge brojke: na ovogodišnjem Sajmu su nastupila 424 direktna izlagača, od čega 340 domaćih i 84 iz inostranstva. Ukupan broj učesnika koji osim direktnih izlagača obuhvata i indirektne i zastupljene firme je 881. Održano je 530 programa u organizaciji Beogradskog sajma knjiga i izdavača.
Počasni gosti i drugi stranci
Pored Kube, zemlje počasnog gosta, i izdavača iz Srbije, na 67. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga učestvovali su izdavači iz Belorusije, Bosne i Hercegovine (Republike Srpske), Grčke, Irana, Italije, Nemačke, Rumunije, Rusije, Tunisa, Turske, Ukrajine, Hrvatske i Crne Gore. – 14 inostranih zemalja.
Danka Selić je najavila termin 68. Međunarodnog sajma knjiga – od 18. do 26. oktobra 2025. na Beogradskom sajmu.
Ko će biti zemlja počasni gost iduće godine, nije rečeno. Kao i prošle, ni ove godine zemlja počasni gost, dakle Kuba, nije predala otvorenu knjigu svom nasledniku.
Od 2002. godine Beogradski sajam knjiga ima i svog počasnog gosta – zemlju čija se književnost i izdavačka produkcija posebno prezentuju. Do sada su počasni gosti bili tNorveška, Kanada, Francuska, Velika Britanija, SAD, Italija, Japan, Grčka), Švedska), portugalski jezik, Mađarska), Poljska, Kina, Ruska Federacija, Islamska Republika Iran, Nemačka, Austrija, Švajcarska i Lihtenštajn, zemlje nemačkog govornog područja, Kraljevina Maroko, Arapska Republika Egipat, Rumunija i Francuska.
Sve ove države su poslednjeg dana Sajma knjiga uručivale Otvorenu knjigu zemlji koja će naredne godine biti počasni gost, osim prošle godine Francuske, i evo, ove godine – Kube.
Nije bila u pitanju nikakva promena procedure, već okolnost da Sajam knjiga i Ministarstvo kulture nisu na vreme odredili počasnog gosta. Tako je ove godine tek tri nedelje pre početka Sajma knjiga objavljeno da će to biti Kuba.
Mediji pišu i da je poslednjih godina sve manje i manje inostranih zemalja, ali podaci iz poslednjih 10 godina govore da je taj broj bio manje-više stabilan i da se kretao između 13 i 15 država.
Utisak
Nezavisno od rekordne posete 67. Sajmu knjiga, a s obzirom na ovogodišnje izuzetno nepovoljne i teške okolnosti po izdavače, ovog poslednjeg dana Sajma knjiga ima se utisak da su i Sajam i izdavači i čitaoci i novinari još jednom dokazali da im je mnogo stalo i mnogo važno da se svakog oktobra nađu pod sajamskim kupolama i da budu sa knjigom, uprkos okolnostima oko njih.


Zlatni rez’42 – Djeca Kozare, režija Lordan Zafranović


Memoari dece koju su usvojile ustašama naklonjene i izrazito katoličke porodice pokazuju da se ovaj proces nije razlikovao od onoga što se događalo u Španiji posle građanskog rata, pod režimom Fransiska Franka, kada su deca ubijenih ili zatvorenih republikanaca smeštana u frankističke porodice kako bi bila odgajana kao “dobri” španski fašisti


Povodom ponovljenog izdanja: Mihael Bulgakov,
Život gospodina De Molijera, Bratstvo licemera,
Zepter Book World, Beograd, 2026, prevod Milan Čolić


Za novo izdanje „Vremena“ o filmu Lordana Zafranovića pišu naš kritičar Zoran Janković i britanski istoričar Rori Jeomans


Osam premijera, četiri jubilarna izvođenja predstava, četiri nagrade za pozorišta u Beogradu samo u ovom mesecu. Kao da je sve kako treba da bude
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve