Sto godina od rođenja Lazara Vozarevića, Galerija u Sremskoj Mitrovici koja nosi ime ovog velikog slikara, obeležava zajedničkim izložbama sa galerijama u Zrenjaninu, Beogradu u Novom Sadu
Sto godina od rođenja Lazara Vozarevića, jednog od najznačajnijih predstavnika srpskog i jugoslovenskog modernog slikarstva, Galerija u Sremskoj Mitrovici koja nosi njegovo ime obeležava zajedničkim izložbama sa galerijama u gradovima koji su bili značajni u umetnikovom životu.
Tako je početkom februara u Salonu Savremene galerije u Zrenjaninu pokazan izbor od 25 Vozarevićevih radova iz kolekcija koje predstavljaju njegovo stvaralaštvo koje se kretalo u okvirima enformela i postenformela.
Zatim je u junu održana izložba u Salonu Muzeja grada Beograda na kojoj je prikazano 50 Vozarevićevih radova iz zbirki Galerije i tog Muzeja.
Foto: Matica srpskaOtvaranje u Matici srpskoj
Treća zajednička izložba otvorena je 12. septembra u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu.
Galerija Matice srpske ugostila je celokupnu kolekciju Galerije „Lazar Vozarević“, 79 njegovih dela. Osim ovog legata, na izložbi su i dela iz kolekcije Galerije Matice srpske, kao i pet ilustracija Pabla Pikasa iz Narodnog muzeja Srbije i jedno Pikasovo delo iz Ambasade Francuske u Beogradu.
Izložena dela čine najpotpuniji pregled svih Vozarevićevih stvaralačkih faza od kako se ranih pedesetih pojavio na umetničkoj sceni do poslednjih radova iz 1968. godine.
Autorke izložbe su Marija Vuruna, direktorka Galerije „Lazar Vozarević“, Ivana Rastović i Ivana Janjić, kustoskinje Galerije Matice srpske.
One ističu da je Lazar Vozarević likovni izraz gradio u živoj i dinamičnoj kulturnoj sceni pedesetih godina reagujući na društveno-političke i umetničke okolnosti.
Foto: Matica srpskaEksponat sa izložbe
U potrazi za savremenim likovnim jezikom, umetnik se oslanjao na dva ključna izvora inspiracije – delo Pabla Pikasa i bogatstvo vizantijske umetnosti. Zatim je usledila kratkotrajna faza enformela, u kojoj je Vozarević kroz neslikarske materijale istraživao mogućnosti novog izraza. Poslednju, postenformel fazu karakterišu slike-reljefi geometrizovanih kompozicija snažnog kolorita i duboke duhovne simbolike. Autentična promišljanja o savremenoj slici i odnos prema srednjovekovnom nasleđu čine opus Lazara Vozarevića jednim od najznačajnijih i najprepoznatljivijih ostvarenja srpskog modernizma.
Izložba će moći da se poseti do 31. januara 2026. godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na spisku knjiga upravo završenog otkupa koji je sprovela Biblioteka grada Beograda putem javnih nabavki, našli su se naslovi samo šest izdavača. Zašto i po kom kriterijumu - nema ko da odgovori
Odlukom Vlade Srbije, Jugoslav Pantelić više nije direktor Jugoslovenske kinoteke, ne zna se zašto. Da nije možda zato što se Kinoteka priključila martovskom štrajku na koji su pozvali studenti
Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa
Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja
Netačna je teza izneta ovih dana da nema preciznog uvida u stanje hala Beogradskog sajma, te da je procena troškova njihovog privođenja novoj nameni zbog toga neizvesna, kaže profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Dušan Najdanović
Ovaj režim pada jer su ustali ljudi koji imaju jasan politički stav, jasno razlikuju pravdu od nepravde, ali nisu organizovani aktivisti ili politički angažovani. Režim zna da su oni najveća opasnost po opstanak korumpiranog sistema jer su većina u ovom društvu. Zato baš njih moramo štititi po svaku cenu
Ideološkim i moralističkim čistunstvom ne može se pobediti režim Aleksandra Vučića. Nužno je da se građani okupe oko dva politička jezgra koja zajednički streme ka istom cilju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!