img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povodom jednog davnog teksta

Toma i Uroš

05. oktobar 2016, 14:54 Jovana Gligorijević
Copied

Mračna i ružna strana svake stvari uvek je iskrenija, istinitija i autentičnija od one lepše. Otuda valjda niko drugi nije mogao bolje i tačnije nego Uroš Komlenović da prodre u suštinu fenomena Tome Zdravkovića

Navršava se ovih dana 25 godina od smrti Tome Zdravkovića. Očekivao bi čovek od mene, koja sam o raznim „narodnjacima“ u „Vremenu“ pisala, da kažem koju tim povodom. Neću, prijatelji, jer nisam dostojna. Rekao je sve na tu temu pre 15 godina u „Vremenu“ pokojni Uroš Komlenović, u rubrici „Vreme uživanja“. Eno ga taj tekst, ovih dana stoji na sajtu vreme.com u rubrici „Iz arhive“, pa koga ne mrzi…

Uroša nikad nisam lično upoznala, umro je godinu dana pre nego što sam prvi put zakoračila u redakciju „Vremena“. No, dosta o meni. Ovo je priča o jednom tekstu, o Uroševom tekstu jednostavnog naslova – Toma. Samo Toma. I dan-danas je dovoljno reći „Toma“, pa da svi pomisle na Tomu Zdravkovića (hvaljen Isus, ne na onog drugog, znate kog, neću ga pomenuti da ne poganim ovu stranicu). Na prvi pogled se ne vidi, ali čudan je to, i važan tekst, za onog ko ume da čita.

Ako je u nečemu Uroš Komlenović bio besprekoran kao autor, onda je to bila reportaža. No, o Tomi Zdravkoviću on piše u neobičnoj formi, obraća se zamišljenoj sagovornici koju tačno mogu da zamislim – dobrodržeća gospođa iz centra grada, nije ni bitno kog, napuderisana i naparfemisana, sa makar jednom bundom od pravog krzna u ormanu. Od onih što idu u pozorište jer to tako treba, neka kojoj se natapirana frizura nikad nije usmrdela od duvanskog dima u birtiji, ni mirisa gulaša i škembića koji neumitno na takvim mestima dolaze iz kuhinje. Neka kojoj nije samo lice maskirano slojevima pudera i rumenila, niti joj je pravi miris tela skriven galonima skupog parfema. Ne, njoj je ceo život takav – skriven iza lažnih boja i mirisa. Nema, međutim, u tom njenom životu nikakve strašne istine koju treba sakriti, nikakvog leša u ormanu (odmah do one bunde). Da ga ima, još bi nam bila i zanimljiva. Ona samo laže i sebe i druge da je sve u njenom životu u najboljem, spokojnom, malograđanskom redu. Iza njene laži stoji samo strah od tamne strane duše, one o kojoj je Toma večito pevao. Toma koji se nije stideo da jaukne kako je dotakao dno života. Takvu je sortu, sigurna sam, Uroš odlično znao. Zašto sam sigurna? Zbog jednog njegovog drugog teksta, gde opisuje kontrast između ulickanog, reprezentativnog gornjeg Dorćola i onog svog, gde je valjda čitav kratki život proveo, donjeg Dorćola, tek tramvajskim šinama omeđenog od ovog prvog. Opisujući taj svoj donji Dorćol, Uroš je rekao da se taj deo grada nikada neće naći „u romanima gospođe Svetlane“. Mislio je, naravno, na Svetlanu Velmar-Janković i njene romane o predratnoj beogradskoj eliti koja je naglo osiromašila posle Drugog rata.

Beograd Uroša Komlenovića mnogo je istinitiji od Beograda gospođe Svetlane. Znao je i nije se stideo onoga što mnogi drugi „rođeni Beograđani“ kriju slojevima pudera i parfema: da je Beograd grad kontrasta, i predratnih vila i udžerica, i „Madere“ i štrokavih birtija. Nešto mi govori da je više voleo ovaj drugi, razvaljeni, sirotinjski Beograd, jer sa pravom istinom stvari ovako stoje: mračnija i ružnija strana svake stvari uvek je iskrenija, istinitija i autentičnija od one lepše. Otuda valjda niko drugi nije mogao bolje i tačnije nego Uroš da prodre u suštinu fenomena Tome Zdravkovića, tog neškolovanog priučenog pesnika i pevača koji je svoj bol i muku, svoju jedinu istinu, pretakao u pesmu.

Okačili smo pre neki dan na sajt „Vremena“, samim tim i na Fejsbuk, Urošev tekst. I naravno, javiše se komentatori, te sveznajuće neznalice, sitničari i dosadnjakovići. Osuli su paljbu po Urošu zbog jedne sitne i nebitne greške u tekstu o Tomi. Napisao je Uroš, onako uzgred, kako Toma nije imao roda ni poroda. Te picajzle kojima su fakti važniji od lepote, zagraktali su kako „ovaj što je to pisao“ treba da vrati „novinarsku diplomu“. Toma Zdravković je imao sina i ćerku. Nemate vi pojma, braćo draga. Baš ta greška čini Urošev tekst kompletnim umetničkim delom. Ta jedna mala i nebitna nesavršenost dodaje još jedno zrno istine – tekst je nesavršen i predivan, baš kao Toma i njegova muzika, i baš kao što je, na kraju krajeva, i Uroš bio takav. I jedan i drugi nosili su svoje mane kao medalje.

Ima u tom tekstu jedno predskazanje: lova je ušla u svaku poru života i zato nema više takvih muzičara kao što je bio Toma, niti će ih biti. Nema više ni novinara kao što je bio Uroš. Jer, jedno je kad stvaraš za pare, a drugo kad to radiš jer svaki atom i duše i tela vrišti da izbaci iz sebe rečenicu ili stih.

Laka vam zemlja, obojici, nesavršeni moji heroji. Nadam se da na nekom nebeskom kariranom stolnjaku zajedno točite „mučenicu“ i pevate da ublažite bol.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

EXPO

15.maj 2026. Sonja Ćirić

Pijanista: Krastavac za brojanje dana do početka EXPO-a

Ispred sedišta EXPO-a Pijanista je postavio ogroman krastavac koji, kako kaže, asocira na mnogo toga, pa i na našu banana-državu

Kadriranje

15.maj 2026. Sonja Ćirić

Da li će zbog nove v.d. direktorke biti promenjen Statut Muzeja Jugoslavije

Sudeći po reakcijama predstavnika Ministarstva kulture, zaposleni u Muzeju Jugoslavije pretpostavljaju da će njihov Statut biti prilagođen uslovima koje zadovoljava novoimenovana v.d. direktorka

SANU

15.maj 2026. S. Ć.

Na izložbi o životu Svetog Save su i vrednosti iz Hilandara

Izložba u SANU je 15. maja otvorena za publiku. Veče pre toga bilo je otvaranje za zvanice, koje je napustio akademik Radomir Saičić

Jubilej

14.maj 2026. Sonja Ćirić

„Zvezdarište“: 20 godina festivala za decu sa velikim temama

Veliki jubilej festivala za najmlađe Pozorišta Zvezdarište sa predstavama važnih svetskih tema: veštačkoj inteligenciji, klimatskim promenama, odnosom prema prošlosti, bolesti...

Darko Rundek sa glavom naslonjenom na ruku

Novi broj „Vremena“

14.maj 2026. I.M.

Rundek: Nalazimo se usred šestog velikog izumiranja

Darko Rundek, neponovljivi muzičar i pesnik, za „Vreme“ govori o tome zašto podržava srpske studente i boji se kraja života na Zemlji

Komentar
Aleksandar Vučić ispred Skupštine sa bedžom sa slovom

Pregled nedelje

Kako je Vučić konačno postao navijački vođa

Zašto je ulično nasilje postalo sve što Vučić može da ponudi građanima? Zbog čega je ono postalo bensendin za najtvrđe naprednjačko-radikalsko biračko telo? I čime je dokazao da ni malo ne poznaje ulicu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1845
Poslednje izdanje

Intervju: Darko Rundek, muzičar i pesnik

Želim da podržim studente, jer najiskrenije – to i moram Pretplati se
Političko gledanje u budućnost

Sjaj i beda istraživanja javnog mnjenja

Dobrica Veselinović, ZLF

Bojim se tučnjave svih protiv sviju

Kopanje tunela u centru Beograda

Majstore, dokle ide “mali metro”?

Uticaj oruđa veštačke inteligencije na obrazovanje

AI (i) univerzitet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure