img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

This is Serbia Calling

06. jun 2001, 18:46 Teofil Pančić
Copied

Metju Kolin: This is Serbia Calling – rokenrol radio i beogradski pokret otpora (preveo Oto Oltvanji; Samizdat FreeB92, Beograd 2001)

U jednom aktuelnom intervjuu, režiser Goran Marković kaže kako ga je pojavljivanje knjige o njemu koliko obradovalo i ispunilo zadovoljstvom onim što je urađeno, toliko i – uplašilo. Tako je to s rekapitulacijama u hodu, onim koje se prave dok život i aktivni rad jednog čoveka – ili pak institucije – i dalje traju: odjednom shvatiš da ima više toga iza tebe nego pred tobom. No, institucijama je opet, nekako, lakše: one mogu nadživeti trošnost pojedinačnog ljudskog tela… Ovih je dana i Radio B92 dobio svoju prvu „autorizovanu biografiju“, što je takođe neka vrsta njegovog pomalo herbarijumskog smeštanja u „istoriju“ (onu koja i dalje teče, na svu sreću); londonski novinar i publicista Metju Kolin (Matthew Collin) objavio je studiju o Devedesetdvojci, i to je nedvojbeno zanimljiv način da se, kroz oči (tj. uši…) upućenog outsidera rezimira jedna užasna, ali na neki uvrnut način i veoma izazovna srpska decenija, u kojoj je multimedijalna radionica zvana B92 odigrala ulogu koja se gotovo ne može preceniti.

Kolinova knjiga zapravo nije strogo koncentrisana na „fenomen“ B92: pre bi se moglo reći da se radi o dobro fundiranoj hronici vaskolike degeneracije srpskog društva od dolaska požarevačkog bankara na vlast do njegovog neslavnog pada; Metju K. opširno, vaistinu upućeno i s dozvoljivim minimumom materijalnih grešaka i nepreciznosti – a bazirajući svoja (sa)znanja koliko na neposrednim uvidima kroz bazanje po Beogradu devedesetih i na intervjuima sa velikim brojem beogradskih „javnih likova“ koji su imali nekakve veze s Devedesetdvojkom i scenom oko nje (dolepotpisani included) toliko i na proučavanju relevantne literature (T. Judah, E. D. Gordy, M. Glenny, A. Little, S. Drakulić, S. Crawshaw. P. Luković, L. Silber, T. G. Ash, D. Ivanović etc.) – opisuje jedno sistematsko propadanje društvenog tkiva, materijalno osiromašenje, moralni rasap i kulturnu debilizaciju, tražeći i mahom pravilno locirajući Tačke Otpora i njegove makar dominantne strategije; tako se u svakom krugu hronološki poređanih poglavlja/istaživanja nužno dolazi do B92 kao neophodne mirođije u gotovo svakoj srpskoj underground čorbi devedesetih. Ovaj pristup, u kojem se delovanje devedesetdvojke smešta u vrlo opširno razmatrani širi društveni kontekst ima jednu veliku vrlinu i jedan ništa manji recepcijski nedostatak: kada se čita na originalu, dakle kada se uvaži činjenica da je knjiga namenjena globalnoj publici, ovakva koncepcija Kolinove case study više je nego opravdana; no, u srpskom izdanju knjige neminovno dolazi do efekta prezasićenosti, tj. prenatrpanosti teksta širokim eksplikacijama kakve su ovdašnjem čitaocu savršeno nepotrebne; otuda ispada da je bar četvrtina teksta srpskog izdanja knjige balast koji otežava recepciju. No, teško da se ovo moglo izbeći: samovoljno „cenzurisanje“ izvornika svakako ne bi bilo dobro rešenje, a teško je videti šta je drugo moglo da se učini.

Možda je osnovna vrednost Kolinove knjige – osim same činjenice da će kudikamo produbiti znanje svetske publike o Devedesetdvojci, koje najčešće nije išlo dublje od eho-saznanja kako Tamo Negde, u sivom Beogradu, neki ljudi permanentno nerviraju Miloševića pričom o Ljudskim Pravima – u nečemu što, bogme, ni ovde nije uvek dovoljno ozbiljno shvatano, a što je autor, s obzirom na svoj rok/tehno bekgraund, umeo veoma dobro da uoči: Devedesetdvojka bila je i ostala nešto mnogo više od gomile jezičavih tipova koji puštaju vesti kakve Zli Srpski Režim ne želi da se čuju u srpskom etru. Da je to bilo sve, B92 bio bi samo još jedan Radio Index, a to je svakako isuviše malo da se o tome napiše knjiga… Uloga Radija B92, kao nukleusa celog pogona sa istim pravo slovo – pravi broj imenom, krucijalna je upravo na području onoga što se, uz malo istorijske persiflaže, može nazvati antirežimski kulturkampf: efikasno i produktivno odupiranje apsolutno predominantnoj kulturi izolacije i diskursu mržnje – koje je s režimom delio i dobar broj kvazikritičkih intelektualaca, beslovesnih i neartikulisanih „antislobističkih“ medija i populističkih opozicionih stranaka – tako što će se: a/ kritikovati „postojeće stanje“; b/ kreirati i potpomagati stvaranje paralelne kulture otpora i omogućavanje opresiranim a relevantnim društvenim/(sub)kulturnim grupama da dođu do glasa; otuda raskošna izdavačka, časopisna, stripovska, diskografska, filmska i video produkcija B92. Bez toga, i bez istinski alternativne zvučne/muzičke slike radija (koja je poslednjih godina nažalost pomalo razvodnjena, što Kolin takođe uočava; čini se da bi se i jare i pare mogli dobiti jedino ako bi radio pokrenuo nekakav „drugi program“?), kao i bez otvaranja i pretresanja u informativnom programu svega onoga što ne samo režim nego ni „prosečan građanin“ nikako nije voleo da čuje, Devedesetdvojka bila bi tek prozaični servis za benigno kevtanje protiv omraženog diktatora, a toga čak ni u žalosnoj Srbiji nikada nije nedostajalo. Metju Kolin, dakle, umesto lenjih srpskih autora, nepogrešivo detektuje ne samo pravi značaj i ulogu Devedesetdvojke u srpskoj revoluciji, nego i one prave elemente razlike koji su ovu malu stanicu učinili tako Velikom, implicitno nudeći i zaključak kako će ona ostati Velika samo ako se svojih bazičnih postulata bude držala i u nadolazećem vremenu sofisticirane korporativne diktature, one u kojoj „protivnike“ ne biju nego ih zaglupljuju… B92 će morati da nađe snage da i u tom vašarskom tranzicijskom džidža–bidža haosu bude Glas Otpora; još uvek, srećom, nema dovoljno ubedljivih razloga da se posumnja u njenu sposobnost da to i bude.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Kultura

16.novembar 2026. Sonja Ćirić

Prilog spisku razloga za ostavku Jasmine Ninkov

Premeštanje zaposlenih bez razloga, i otkup knjige Čedomira Antića zbog interesne podrške, novi su razlozi koje navodi Slobodni sindikat Narodne biblioteke Srbije za ostavku upravnice Jasmine Ninkov

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure