U ponedeljak počinje obeležavanje jubileja Teatra Mimart, jednog od naših prvih alternativnih pozorišta. Bez finansijske podrške države, sopstvenim snagama, tokom narednih šest meseci podsetiće na svoje četrdesetogodišnje rezultate
„Četrdeset godina rada Teatar Mimart proslavlja diskretno“, kaže za „Vreme“ Nela Antonović osnivač ovog pozorišta, jednog od prvih alternativnih u Jugoslaviji.
„Oslanjajući se na sopstvene finansijske resurse i iskustvene kreativne potencijale i kompetencije, bez finansijske podrške države, tokom šest narednih meseci realizovaćemo planirane programe povodom jubileja, sopstvenim snagama“, kaže Nela Antonović i ističe da rezultati Konkursa za savremeno stvaralaštvo Ministarstva kulture kasne više od mesec dana, što znači da će, ako budu izabrani, novac dobiti tek na jesen.
Sve ove godine, Teatar Mimart istražuje mogućnosti i granice fizičkog teatra kroz pokret i interdisciplinarnost. Tako je razvijen originalni metod Mimart, praktikum za kreiranje umetničkih interdisciplinarnih dela: od predstava, preko uličnog teatra i procesija kroz animaciju građana, umetničkih solo performansa, festivala do radionica. Realizovali su oko osamdeset predstava i preko šest stotina performansa.
Obeležavanje jubileja „Mimart 40“ počeće 3. i 4. juna u Studentskom kulturnom centru, tamo gde je ovo pozorište prikazalo svoju prvu predstavu „Urbis Ludus“.
Prvog dana na programu je projekat „Godovi“, koji Nela Antonović opisuje kao „niz utisaka povodom radova i fenomena koje smo ranije istraživali, poslatih korak unapred, kroz nekonvencijalnu rutu interdisciplinarnog“.
„Godovi“ počinju na platou ispred svečanog ulaza zgrade Studentskog kulturnog centra, odakle će publika prolaziti kroz Galeriju u kojoj će eksponati biti plesači, koji će paralelnim izvođenjem SPOT performansa, kreirati predstavu. Predstava ima otvorenu formu, gledaoci će moći da biraju i redosled i vreme koliko će posmatrati određeni pozorišni segment, što će doprineti atmosferi hepeninga.
Performeri/ko-autori „Godova“ su Arion Asllani, Lidija Antonović, Rade Obradović, Mina Ćirić, Nina Petrov, Nataša Milojević, Galina Ralić, Zorana Petrović, Snežana Arnautović i Valentina Savić.
Foto: ArhivaDžepna trupa „Na koncu“
Drugi dan manifestacije, u utorak, počinje premijerom plesne minijature „Nešto ljubavno“, grupe mladih koautora iz “Džepne trupe” koju je okupila Mina Ćirić koreografkinja i dramaturškinja, saradnica „Teatra Mimart“.
Ona za „Vreme“ kaže da je „Nešto ljubavno“ plesna minijatura „o (ne)sposobnosti da budeš dobro, o (ne)sposobnosti da priznaš da se bojiš, o ljudima koje smatramo Našim, o onima koje treba pustiti, o onima koje treba grliti, o umeću da saosećamo sa pričama drugih, dalekih ljudi sa vesti, sa pričama koje nisu naše a ipak baš jesu. ’Nešto ljubavno’ je o tome kako su nam kapaciteti da delamo iz ljubavi na izdisaju. I o blentavoj činjenici da opet i opet i opet i opet nekako – baš nisu.“
Mina Ćirić potpisuje koreografiju i dramaturgiju predstave „Nešto ljubavno“, a osim nje, plesači i koautori su i Tanja Ivanov, Vanja Višnjić, i Nikola Pušičić.
Istog dana, u utorak, biće prikazana i interaktivna predstava inovativnog tipa „Kruna“. Nela Antonović objašnjava da „predstava traje 40 minuta, za 40 godina istrajnosti Teatra Mimart“, a da „kruna označava krug vremena i kontinuiteta, koja se kao simbol posvećenja i dostojanstvenosti vezuje se za umetničku igru. Neprekidno jedan za drugim, po principu break dence, plesači stvaraju energiju kruženja, blisku kretanju planete. Oni igrom pričaju o ideji stalne dinamike života, kruženju vode u prirodi… Jer ne postoji ni jedna nepokretna čestica u Svemiru.“
Igru krugova pokrenuće: Katarina Bućić, Ana Obradović, Mina Ćirić, Miona Petrović, Galina Ralić, Mila Stijak, Nataša Milojević, a dobrodošli su da se priključe svi plesači koji žele da okreti sukcesivno traju 40 minuta, bez prekida.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na 2. Nacionalnom festivalu filma i televizije nema filmova i serija u festivalskom delu programa, ima ih samo u uvodnom. Među njima su serije Gage Antonijevića, i filmovi Željka Mitrovića i Telekoma
Preminuo je Slobodan Šnajder, bezvremeni evropski, jugoslovenski i hrvatski pisac, veliki znalac našeg sveta i svih njegovih ideala, snova i iluzija. I u Srbiji i u Hrvatskoj uskoro će biti objavljen njegov roman “Mara Leib”
Grand prix festivala dobio je Radoš Bajić, a Branislav Lečić nagradu za životno delo. Najviše nagrada je dodeljeno „Božićnoj avanturi“, filmu Marka Jovičića u produkciji Željka Mitrovića
Sme se reći da će ovog oktobra Fest ipak biti održan: odabrano je više od 100 filmova iz 54 zemlje, a otvara ga premijera “Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)” Lordana Zafranovića u Sava centru
Otvoren je Niški filmski festival, sa glumačkim zvezdama domaćeg filma, publikom koja je kupila karte, uz radost Tanje Bošković, i uzvik „Od vode do slobode“
Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.