Skupština grada nije odgovorila na predlog Odbora Bitefa da Nikita Milivojević, dosadašnji umetnički direktor festivala, nastavi posao koji je započeo, i on se pismom zahvalio na ponudi. Svetozar Cvetković, predsednik Odbora, smatra da će se do rešenja ipak doći
Pre tri nedelje činilo se da će ovogodišnji Bitef ipak biti održan i pored svih prepreka koje pred njega postavlja Skupština grada, a onda je danas 23. aprila objavljeno pismo Nikite MilivojevićaOdboru Bitefa i – kao da je sve opet dovedeno u pitanje.
Naime, Odbor Bitefa je 5. aprila odbio da odlučuje o programu ovogodišnjeg izdanja festivala kao što mu je preporučio Sekretarijat za kulturu, i rekao kako bi bio spreman da angažuje Nikitu Milivojevića, dosadašnjeg umetničkog direktora Bitefa i tim saradnika po njegovom izboru.
Bio je to logičan i jedini benevolentan predlog, s obzirom da Nikita Milivojević već ima pet ugovorenih inostranih predstava za naredni Bitef, odnosno, da bi novom umetničkom direktoru bilo nemoguće da od maja do septembra izabere i ugovori nov program.
Skupština grada nije odgovorila
Međutim, Skupština grada nije odgovorila na takav predlog Odbora, plus je dozvolila da se sazna o nekom novom kandidatu za umetničkog direktora Bitefa, koji će očas posla da pripremi ceo program.
I, Nikita Milivojević je, u svoje i u ime tima s kojim je sarađivao (Ksenija Đurović i Tijana Grumić), danas poslao pismo Odboru kojim se zahvaljuje na ukazanom poverenju i podršci, ali ipak mora da odbije ponudu.
Tako je pitanje opstanka Bitefa opet vraćeno na početak.
Odbor će imati rešenje
Odbor Bitefa će o svemu razgovarati, a moguće i odlučiti, u petak.
„Dogovorićemo se šta je rešenje, naći ćemo način koji će dovesti do rešenja kojeg se nećemo stideti“, rekao je za portal „Vremena“ Svetozar Cvetković predsednik Odbora Bitefa.
„Mandat Odbora je da izabere umetničkog direktora, i mi smo dužni da to i uradimo“, kaže Cvetković.
„Nećemo pristati da nam se takva odluka nametne. Odlučićemo sami, u skladu sa novim pravilima o gradskim manifestacijama kulture koja su najavljena. Uradićemo ono što je najbolje za Bitef“, rekao je Svetozar Cvetković.
Milivojević traži neometan rad
Zahvaljujući se na poverenju, Nikita Milivojević u pomenutom pismu kaže da su on i njegov tim “uvereni da je ovogodišnji Bitef u trenutnim okolnostima korak unazad, a ne ono što bismo želeli da bude, i što bi po svemu morao i zaslužuje da bude“.
Foto: Promo/ Jakov SimovićNikita Milivojević (desno) i Milo Rau na otvaranju 58. Bitefa
Po Milivojeviću, tri su uslova koja smatra „suštinskim za normalan rad bilo kog umetničkog direktora“: mandat umetničkog direktora u trajanju od četiri godine, nastavak rada sa istim timom sa kojim je sarađivao na prethodna dva festivala, i potpuna sloboda, odnosno neometan i necenzurisan rad.
„Nažalost, nešto što bi trebalo da se podrazumeva, u praksi funkcioniše sasvim drugačije. Ukratko, mandat umetničkog direktora u trajanju od četiri godine nije moja lična ambicija, već povratak na nešto što je već godinama ranije bilo ustanovljeno, sve dok odlukom Skupštine grada, koja je novijeg datuma (doneta 2016. godine), mandat nije smanjen na dve godine, što se pokazalo kao izrazito štetno za kontinuitet festivala“, objasnio je Milivojević i dodao;
„Suočavali smo se sa pritiscima, pokušajima cenzure, kao i sa osporavanjem izbora mojih saradnika. Ipak, ono što mislim da je u ovom trenutku mnogo važnije nešto je sasvim drugo. Kao umetnički tim, moje saradnice i ja smo od završetka prethodnog festivala nastavili da radimo na pripremi narednog izdanja, i to bez ikakvih garancija ili ugovora, isključivo verujući u značaj kontinuiteta i vrednost Bitefa.“
Propali međunarodni ugovori
Objasnio je, i da je zbog prolongiranih odluka osnivača značajan broj međunarodnih dogovora propao, jer „renomirane trupe i umetnici ne mogu sebi da priušte čekanje u neizvesnosti”.
„Kako, dakle, u takvom kontekstu očekivati ozbiljan rezultat? Kako je uopšte moguće nastaviti ,,normalan” rad na organizovanju ovogodišnjeg festivala u situaciji u kojoj, umesto spremnog celokupnog repertoara, u ovom trenutku imamo potencijalno samo jednu predstavu. Ovim ne želim da dovodim u sumnju dobru nameru odbora da se ,,spasi” ovogodišnje izdanje Bitefa, („Bitef je veći, važniji od svih nas…”), već da, pre svega, ukažem na to kako je ovakvo „spasavanje”, u stvari, dalje urušavanje festivala. Organizovanje festivala bez pravovremene pripreme, bez stabilnog budžeta, koji je, podsetimo se, ove godine dodatno umanjen za 10 miliona dinara, i bez minimalnih profesionalnih uslova rada, u suštini dugoročno narušava ugled i budućnost Bitefa kao jedne od najvažnijih kulturnih manifestacija u regionu.“
Pravna konfuzija
Kaže da se „stvara privid stabilnosti i kontinuiteta, dok se u stvarnosti radi o festivalu bez čvrstih institucionalnih temelja u ovom trenutku“, kao i da je „sve ovo samo dodatno, potpuno bespotrebno gubljenje dragocenog vremena.“ „Ponavljam, ne sumnjamo u dobre namere Odbora, ali, nažalost, čini se da je mnogo toga u trenutnoj situaciji nedefinisano, zbunjujuće i nejasno.“
„Na kraju, budući da se uporno priča kako je namera da se izmeni pravilnik o manifestacijama, još uvek nije jasno (a sve ovo vreme nam nije dat nijedan argument po tom pitanju) zbog čega grad Beograd uopšte namerava da ukine funkciju umetničkog direktora stalnim gradskim manifestacijama, među kojima je i Bitef. Sve ovo zajedno dodatno je stvorilo pravnu konfuziju koja traje već toliko dugo da je ozbiljno dovela u pitanje mogućnost održavanja samog festivala“, zaključio je Nikita Milivojević.
Sednice Skupštine grada se održavaju jednom mesečno. Odluka o novim pravilima beogradskih manifestacija kulture je proceduralna, o njoj se ne glasa, samo se saopštava.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zaposleni Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda su iz „Vremena“ saznali da je njihov direktor Aleksandar Ivanović poslao Ministarstvu kulture nezakonit dokument kojim predlaže da se kompleksu Generalštab ukine status spomenika kulture. Sad se ograđuju od tog dokumenta
Pitam se koliko je umetnost bitna, koliko je bilo šta važno u odnosu na ovo što se dešava. Trenutno u Muzeju savremene umetnosti imamo izložbu Dejvida Hoknija, jednog od najvećih slikara današnjice. To je izložba godine. Baš sam razmišljao kako i dalje nisam otišao da je vidim, ali sam shvatio da je potrebna određena vrsta mira da bi se otišlo na izložbu. Da budeš tamo tri sata i da ne pogledaš na telefon kako bi proverio da li je ispred policija
U filmu svoje kćeri Džejn Mensfild prvi put dobija šansu da bude viđena kao stvarna žena od krvi i mesa, sa svim vrlinama i manama, a ne puka projekcija muških seksualnih fantazija o nezasitoj prsatoj plavuši. S druge strane, Ešli Ejpril i Amanda Lir na scenu izvode svoje višesmislene identitete, prihvatajući ih i odbacujući ih. Zapravo, poigravajući se njima
Jun Fose, Septologija; s norveškog preveo Radoš Kosović; Treći trg i Srebrno drvo, 2023–2024. Drugo ime (I-II), Ja sam neko drugi (III-V), Novo ime (VI-VII)
Već od naslova, dakle, ulazi se u jedan kompleksan poetski i kulturnoistorijski dijalog, koji, međutim, umesto odgovora i objašnjenja nudi strepnje i nedoumice
Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa
Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!