

Bitef festival
Stigao program za 59. Bitef
Sa malim zakašnjenjem, a bez objašnjenja zašto, objavljena je selekcija ovogodišnjeg Bitefa. Biće sedam predstava, o kojima je uprava festivala javnost obavestila pismeno




Ovih dana se pompezno najavljuje dolazak u Beograd glavnog glumca iz turske serije „Kad lišće pada„, Ali Rize. Ideja promotera je da zvezda serije, turski Giga Moravac, bude sa svojim obožavateljima kada se u Srbiji bude prikazivala poslednja epizoda. Sudeći po količini životnih peripetija, bolesti, spletki i nesreće, plašim se da gledaoci neće gledati pravi happy end. Ukoliko Ali Riza, ne dao bog umre, tuga u Srbiji bi bila tih razmera da je očigledno bilo svrsishodno pokazati glumca živog i zdravog publici. Ko šiša Anđelinu Džoli, dolazi Ali Riza! Prema istraživanjima prilično ozbiljnih institucija, interes za kulturne sadržaje srednjoškolaca u Srbiji pao je ispod svakog nivoa. Samo licemere ovaj podatak može da iznenadi, jer deca samo imitiraju roditelje. U školi je moguće da odgovarate lektiru koju niste pročitali, pa nije čudo što je glavni izvor zabave i informacija – televizija. Dnevno je gledaju 1 do 3 časa, a tu treba dodati barem 1 sat dnevno zezanja na kompjuteru. Ogromna većina anketiranih (više od 80 odsto) ima profil na nekoj od socijalnih mreža. Dakle, Ali Riza ima veći uticaj od škole i roditelja, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da roditelji gledaju seriju, pa Ali Riza sa svojtom vaspitava i roditelje. U paleti manje-više iracionalnih odgovora na moje omiljeno pitanje (zašto volite turske serije?) dobio sam zaista najoriginalnije objašnjenje. Jedna gospođa tvrdi da serije obožava jer se odmah vidi kako je kvalitetan pamuk?!!! Samo na prvi pogled vas može začuditi ova mudrost – jer ona u sebi integriše ceo životni stil, estetiku, sistem vrednosti i etički kod Balkana koji su ingeniozno primenili turski producenti.
Da čudo bude još veće, gledaoci su dobili mogućnost da uoči izbora biraju omiljenu seriju. Doduše, SMS se plaća a pobednik u konkurenciji tri turske i jedne hrvatske serije bio je, prema očekivanjima – Sulejman Veličanstveni. Srbi su praktično aklamacijom – platili, izabrali i prizvali Sulejmana u svoj njegovoj veličini. Serija je snimljena na originalnim lokacijama Carske palate, a već od prve epizode jasno je da će teme biti Ljubav, Vera i Istorija. U našem obrazovnom sistemu Sulejman predaje bar tri predmeta – istoriju, geografiju i veronauku. Posebno će biti zanimljivo pojavljivanje istorijskih ličnosti vezanih za naše podneblje – Mehmed-paše Sokolovića ili njegovog rođaka Ferhat-paše. Obojica su ove krajeve (od Sigeta do Zadra) zadužili mostovima, hanovima, džamijama i šeherima. U planetarnom smislu, tu se drmalo svetom a ljudi sa Balkana su zauzimali najvažnija mesta u Otomanskoj imperiji. Osim istorije i geografije, biće tu i erotike, zbog koje su se bunili neki konzervativni krugovi u Turskoj. Naime, puritancima je smetao erotski (da ne kažem haremski) aspekt Sulejmanove veličanstvenosti.
Da ne bi Sulejmana, ne bi bilo ni Mehmed-paše, pa ni njegovih ćuprija, ni one na Žepi ni one na Drini, pa ni Andrić ne bi napisao ni onu lepu priču ni onaj veliki roman. Mehmed-paša je zaslužan za obnovu Pećke patrijaršije na čiji tron je doveo svog bliskog rođaka, brata (ili bratovog sina) – Makarija. Što se tiče Ferhat-paše, tu je tema neverovatno aktuelna, jer čovek je praktično izgradio Donji Šeher (Banjaluku) i onu prelepu džamiju Ferhadiju. Ona je tokom rata minirana i danas se obnavlja. Dakle, ovde se za čas skoči iz 16. veka, ili iz turske serije u surovu realnost podeljene Bosne. Imaćemo mnogo razloga da vidimo preplitanje hrišćanskog i islamskog nasleđa u likovima serije, baš kao što su ove tradicije prepletene na Balkanu ili Istambulu/Carigradu/Konstantinopolju.
Kao u slučaju kvalitetnog pamuka, ima ovde jedna mala pobeda želje običnih ljudi da pronađu sličnosti umesto razlika. Ma kako bizaran povod bio u pitanju, kvalitet pamuka, ili zaboravljene lekcije iz istorije, za mene je činjenica da su ljudi glasali (čitaj platili) da gledaju Sulejmana, mala pobeda želje da se upoznaju komšije. Ne zaboravite, ožiljci ratova na Balkanu traju vekovima, a istorija se neprestano brka sa mitovima. Pomislite samo, iste teme (Ljubav, Vera i Istorija) izabrala je i Anđelina za lajtmotive svog filma i u Srbiji doživela poraz od Turaka. Očigledno, nije problem sa publikom u Srbiji šta im se govori, već kako im se to kaže.


Sa malim zakašnjenjem, a bez objašnjenja zašto, objavljena je selekcija ovogodišnjeg Bitefa. Biće sedam predstava, o kojima je uprava festivala javnost obavestila pismeno


U Subotici SNS je prekrio Mlin Smolenski, kulturni spomenik i mesto stradanja, banerom „Srbija pobeđuje“ bez dozvole Zavoda za zaštitu spomenika kulture


Čuo sam da je Disney strašno blizu tome da kompletan igrani film napravi bez ljudskog dodira. Scenaristi su se probali braniti, bili su dugo u štrajku. Pravilo koje su uspeli dobiti je da veštačka inteligencija može napisati scenario, ali da onda mora ići nekom živom scenaristi koji ima pravo to doraditi i sebe potpisati. Bojim se da će doći do ogromne manipulacije, jer će naći klince koji će to potpisati




Kada mladi ljudi kroz dramski proces shvate da u “Mišolovci” nema pogrešnog odgovora, da je greška legitiman alat učenja i da niko od njih ne očekuje gotov šablon, dešava se neverovatna transformacija. Oni brzo prepoznaju da su spori rezultati do kojih dolaze sopstvenim istraživanjem i traganjem mnogo stabilniji, dublji i trajniji od bilo kakve brze spoljašnje nagrade
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve