
Otpor cenzuri
Počinje Ne:Bitef sa predstavama koje je odbio Odbor Bitefa
Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
Ovih dana se pompezno najavljuje dolazak u Beograd glavnog glumca iz turske serije „Kad lišće pada„, Ali Rize. Ideja promotera je da zvezda serije, turski Giga Moravac, bude sa svojim obožavateljima kada se u Srbiji bude prikazivala poslednja epizoda. Sudeći po količini životnih peripetija, bolesti, spletki i nesreće, plašim se da gledaoci neće gledati pravi happy end. Ukoliko Ali Riza, ne dao bog umre, tuga u Srbiji bi bila tih razmera da je očigledno bilo svrsishodno pokazati glumca živog i zdravog publici. Ko šiša Anđelinu Džoli, dolazi Ali Riza! Prema istraživanjima prilično ozbiljnih institucija, interes za kulturne sadržaje srednjoškolaca u Srbiji pao je ispod svakog nivoa. Samo licemere ovaj podatak može da iznenadi, jer deca samo imitiraju roditelje. U školi je moguće da odgovarate lektiru koju niste pročitali, pa nije čudo što je glavni izvor zabave i informacija – televizija. Dnevno je gledaju 1 do 3 časa, a tu treba dodati barem 1 sat dnevno zezanja na kompjuteru. Ogromna većina anketiranih (više od 80 odsto) ima profil na nekoj od socijalnih mreža. Dakle, Ali Riza ima veći uticaj od škole i roditelja, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da roditelji gledaju seriju, pa Ali Riza sa svojtom vaspitava i roditelje. U paleti manje-više iracionalnih odgovora na moje omiljeno pitanje (zašto volite turske serije?) dobio sam zaista najoriginalnije objašnjenje. Jedna gospođa tvrdi da serije obožava jer se odmah vidi kako je kvalitetan pamuk?!!! Samo na prvi pogled vas može začuditi ova mudrost – jer ona u sebi integriše ceo životni stil, estetiku, sistem vrednosti i etički kod Balkana koji su ingeniozno primenili turski producenti.
Da čudo bude još veće, gledaoci su dobili mogućnost da uoči izbora biraju omiljenu seriju. Doduše, SMS se plaća a pobednik u konkurenciji tri turske i jedne hrvatske serije bio je, prema očekivanjima – Sulejman Veličanstveni. Srbi su praktično aklamacijom – platili, izabrali i prizvali Sulejmana u svoj njegovoj veličini. Serija je snimljena na originalnim lokacijama Carske palate, a već od prve epizode jasno je da će teme biti Ljubav, Vera i Istorija. U našem obrazovnom sistemu Sulejman predaje bar tri predmeta – istoriju, geografiju i veronauku. Posebno će biti zanimljivo pojavljivanje istorijskih ličnosti vezanih za naše podneblje – Mehmed-paše Sokolovića ili njegovog rođaka Ferhat-paše. Obojica su ove krajeve (od Sigeta do Zadra) zadužili mostovima, hanovima, džamijama i šeherima. U planetarnom smislu, tu se drmalo svetom a ljudi sa Balkana su zauzimali najvažnija mesta u Otomanskoj imperiji. Osim istorije i geografije, biće tu i erotike, zbog koje su se bunili neki konzervativni krugovi u Turskoj. Naime, puritancima je smetao erotski (da ne kažem haremski) aspekt Sulejmanove veličanstvenosti.
Da ne bi Sulejmana, ne bi bilo ni Mehmed-paše, pa ni njegovih ćuprija, ni one na Žepi ni one na Drini, pa ni Andrić ne bi napisao ni onu lepu priču ni onaj veliki roman. Mehmed-paša je zaslužan za obnovu Pećke patrijaršije na čiji tron je doveo svog bliskog rođaka, brata (ili bratovog sina) – Makarija. Što se tiče Ferhat-paše, tu je tema neverovatno aktuelna, jer čovek je praktično izgradio Donji Šeher (Banjaluku) i onu prelepu džamiju Ferhadiju. Ona je tokom rata minirana i danas se obnavlja. Dakle, ovde se za čas skoči iz 16. veka, ili iz turske serije u surovu realnost podeljene Bosne. Imaćemo mnogo razloga da vidimo preplitanje hrišćanskog i islamskog nasleđa u likovima serije, baš kao što su ove tradicije prepletene na Balkanu ili Istambulu/Carigradu/Konstantinopolju.
Kao u slučaju kvalitetnog pamuka, ima ovde jedna mala pobeda želje običnih ljudi da pronađu sličnosti umesto razlika. Ma kako bizaran povod bio u pitanju, kvalitet pamuka, ili zaboravljene lekcije iz istorije, za mene je činjenica da su ljudi glasali (čitaj platili) da gledaju Sulejmana, mala pobeda želje da se upoznaju komšije. Ne zaboravite, ožiljci ratova na Balkanu traju vekovima, a istorija se neprestano brka sa mitovima. Pomislite samo, iste teme (Ljubav, Vera i Istorija) izabrala je i Anđelina za lajtmotive svog filma i u Srbiji doživela poraz od Turaka. Očigledno, nije problem sa publikom u Srbiji šta im se govori, već kako im se to kaže.

Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
„Ovo je nov festival, i nema nikakve veze sa Festom, niti je njegova zamena“, kaže Igor Stanković, jedan od inicijatora Beogradskog filmskog festivala koji će od 30. januara do 6. februara prikazati najnovije meinstrim naslove

Debi album Peti Smit jedan je od temelja savremenog rokenrol izraza. Poseban doprinos Peti Smit rok muzici počinje već sa načinom na koji je zavrtala reči, razvlačila ih, uživala u njima i istovremeno im menjala smisao kroz izgovor, uz nezaboravno strasno podvriskivanje prepuklim glasom, kao da se svađa sa samim rečima dok ih izgovara, raspravljajući se sa celim svetom

Dražen Lalić, Dvije kuće iznad mora; TIM press, Zagreb 2025.

Kako je ovde tako zeleno?, režija Nikola Ležaić, igraju Filip Đurić i Izudin Bajrović
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve