img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjiga

Šta je povod za rat

08. avgust 2018, 19:28 Maja Mihajlović
Copied

Kako izbori, dakle demokratska tekovina, prouzrokuju masakr i kako objasniti desetogodišnjaku zašto se to desilo

Mala zemlja je prvi roman francusko-ruandskog pisca Gaela Faja, rođenog u Burundiju, koji je u Francuskoj prodat u 800.000 primeraka, objavljen u više od 30 zemalja, nominovan za skoro sve prestižne francuske književne nagrade, a dobio je između ostalih i Nagradu za prvi roman. Na srpskom jeziku, u prevodu Gordane Breberine, Malu zemlju objavila je Laguna. Ne stižu nam često prevodi frankofonih romana, pa je ovo prilika da upoznamo malu afričku zemlju gde odrasta naš junak.

Tridesettrogodišnji Gabrijel priseća se detinjstva u Burundiju i dve najvažnije godine u istoriji te male zemlje i susedne Ruande, 1993. i 1994.

Gde se nalazi Burundi? Nalazi se između Konga, Ruande i Tanzanije. Desetogodišnji Gabrijel odrasta u Budžumburi, glavnom gradu Burundija, sa sestrom i roditeljima. Njegovo detinjstvo početkom devedesetih godina 20. veka je bezbrižno i ne razlikuje se od našeg, sem što umesto jagoda ili grožđa on i drugari kradu mango i prave čamce od stabala banana. Njegovo bezbrižno detinjstvo prekinuće predsednički izbori 1. juna 1993. Istorijski dan u ovoj maloj zemlji, kada će ljudi prvi put izaći na glasanje. I dok izbori donose nadu u demokratiju, zemlja tone u mržnju, smrt i masakr. Već 21. oktobra 1993. na radiju se čuje Vagnerov Sumrak bogova – klasična muzika znači državni udar, vojska je ubila novog predsednika. Zatim, 6. aprila 1994. ubijeni i predsednici Burundija i Ruande. Optuženi su Tutsiji a pripadnici Hutua pozvani su da se naoružaju u znak odmazde.

Lako je izabrati stranu, jer je pripadnost nekoj etničkoj grupi poput imena koje se daje detetu, s njom se rađamo. A šta je s Gabrijelom? Njegov otac je Francuz, majka Ruanđanka, pripadnica etničke grupe Tutsi. U Burundiju i Ruandi postoje tri etničke grupe. „Hutui su najbrojniji, oni su niski i imaju debeo nos. Tu je i malobrojno pigmejsko pleme Tva. I tu su zatim Tutsiji. Njih je mnogo manje nego Hutua, visoki su i mršavi.“ Tutsiji i Hutui oduvek ratuju i žive u netrpeljivosti, ali mržnja je eskalirala baš tih godina predsedničkih izbora, kada se obe države otvaraju i spoljnji uticaji su intenzivniji, i oni dobri i oni loši. Sve nam je to dobro poznato.

Kako objasniti detetu zašto je došlo do sukoba? „Je l’ Tutsiji i Hutui ratuju zato što nemaju istu teritoriju?“ „Ne, ne zato, oni žive u istoj zemlji.“ „Onda… nemaju isti jezik?“ „Ma ne, govore istim jezikom.“ „Onda nemaju istog boga?“ „Ma ne, imaju istog boga.“ „Pa… zašto ratuju?“ „Zato što nemaju isti nos.“ Gabrijel traži objašnjenje za smrt jednih i mržnju drugih. Ova podela mu ne deluje uverljivo. Pa, video je visokog i mršavog muškarca sa debelim nosom!

Ovo je priča o odrastanju, prijateljstvu, porodici, poreklu, rasizmu, ratu i slomljenoj domovini. Priča iz prve ruke, jer autor Gael Faj u Francusku dolazi iz Burundija, odmah nakon rata i genocida u Ruandi kada je za 100 dana, između aprila i jula 1994. godine, vladajuća grupa Hutu ubila 800.000 pripadnika manjinske grupe Tutsi. U romanu nas je poštedeo detalja genocida, priča je dirljiva i oseća se nostalgija za svetom koji je nestao u ruševinama etničke mržnje. Genocid vidi kao naftnu mrlju, „oni koji se ne udave u njoj ostanu umazani naftnim talogom do kraja života“.

Ubrzo nakon genocida Gabrijel sa sestrom odlazi u Francusku. Nada se da je sve privremeno i dugo neće raspakovati svoj kofer. On je samo u prolazu. Tako već 20 godina, dok ne odluči da ponovo poseti Burundi. I sad gleda vesti u kojima prikazuju ljudska bića kako beže od rata, posmatra njihova plovila kako pristaju uz evropsko tlo, decu koja izlaze ukočena od hladnoće, izgladnela. „Skrećem pogled sa tih prizora, oni govore o onome što je stvarnost, a ne istina. Možda će ta deca jednoga dana to napisati.“

Njegova potresna i snažna priča ipak ostavlja nadu. Njegovo bekstvo od tog užasa bile su knjige. Zbog knjiga postajemo druge osobe. Knjige mogu da nas promene. Mogu čak i da nam promene život. I nikada neće zaboraviti reči gospođe Ekonomopulos koja ga je otpratila iz Burundija: „Neka tvoje bogatstvo budu pročitane knjige, ljudi koje si sreo, ljubavi, nemoj nikad da zaboraviš odakle dolaziš…“

Univerzalna priča koja briše granice, Mala zemlja je lako osvojila čitaoce širom sveta. Dok piše o katastrofalnim posledicama rata, autor nas podseća da upravo diskriminacija i rasizam dovode do sukoba. Gael Faj je spektakularno ušao na književnu scenu i, kao što magazin „Ekspres“ kaže, „ostavio nas je bez reči“.

Gael Faj (rođen 1983), pisac, kompozitor i reper, ovim romanom otrgnuo je od zaborava divnu zemlju Burundi, a koliko ljubavi oseća prema toj zemlji možete čuti i u njegovoj istoimenoj pesmi Petit pays ili albumu Pili Pili sur un croissant au beurre.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Bitef

16.decembar 2025. Sonja Ćirić

Šta je sve postigao festival „ne: Bitef“ već na svom otvaranju

Otvoren je i biće održan, pobedio je cenzuru ove vlasti, ujedinio je Balkan – sve je to festival "ne: Bitef", nezvanično/gerilsko izdanje 59. Bitefa, uspeo u nezamislivo kratkom roku i bez para

Intervju

15.decembar 2025. Sonja Ćirić

Branimir Karanović: Moje fotografije su dokument o meni, o mom svetu

Naslov izložbe „Mehur u vremenu“ odnosi se pre svega na digitalnu fotografiju i ogromnu produkciju zapisa u virtuelnom obliku koji u jednom trenutku mogu nestati kao mehur od sapunice, kaže profesor Karanović

Slučaj Narodno pozorište

14.decembar 2025. S. Ć.

Uprava Narodnog pozorišta naložila obezbeđenju da pozove policiju protiv glumaca

Ako nećete sami, zovite policiju - poručila je Uprava Narodnog pozorišta obezbeđenju koje se usprotivilo naredbi da spreči glumce da pred publiku iznesu transparent „Narodno je narodno“

Država i kultura

14.decembar 2025. Sonja Ćirić

Dokaz da aktuelna vlast uništava kulturu svoje države

Rezultati analize Centra za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope i Asocijacije nezavisne kulturne scene Srbije dokazuju da aktuelna vlast uništava kulturu svoje države

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure