img
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjiga

Šta je povod za rat

08. avgust 2018, 19:28 Maja Mihajlović
Copied

Kako izbori, dakle demokratska tekovina, prouzrokuju masakr i kako objasniti desetogodišnjaku zašto se to desilo

Mala zemlja je prvi roman francusko-ruandskog pisca Gaela Faja, rođenog u Burundiju, koji je u Francuskoj prodat u 800.000 primeraka, objavljen u više od 30 zemalja, nominovan za skoro sve prestižne francuske književne nagrade, a dobio je između ostalih i Nagradu za prvi roman. Na srpskom jeziku, u prevodu Gordane Breberine, Malu zemlju objavila je Laguna. Ne stižu nam često prevodi frankofonih romana, pa je ovo prilika da upoznamo malu afričku zemlju gde odrasta naš junak.

Tridesettrogodišnji Gabrijel priseća se detinjstva u Burundiju i dve najvažnije godine u istoriji te male zemlje i susedne Ruande, 1993. i 1994.

Gde se nalazi Burundi? Nalazi se između Konga, Ruande i Tanzanije. Desetogodišnji Gabrijel odrasta u Budžumburi, glavnom gradu Burundija, sa sestrom i roditeljima. Njegovo detinjstvo početkom devedesetih godina 20. veka je bezbrižno i ne razlikuje se od našeg, sem što umesto jagoda ili grožđa on i drugari kradu mango i prave čamce od stabala banana. Njegovo bezbrižno detinjstvo prekinuće predsednički izbori 1. juna 1993. Istorijski dan u ovoj maloj zemlji, kada će ljudi prvi put izaći na glasanje. I dok izbori donose nadu u demokratiju, zemlja tone u mržnju, smrt i masakr. Već 21. oktobra 1993. na radiju se čuje Vagnerov Sumrak bogova – klasična muzika znači državni udar, vojska je ubila novog predsednika. Zatim, 6. aprila 1994. ubijeni i predsednici Burundija i Ruande. Optuženi su Tutsiji a pripadnici Hutua pozvani su da se naoružaju u znak odmazde.

Lako je izabrati stranu, jer je pripadnost nekoj etničkoj grupi poput imena koje se daje detetu, s njom se rađamo. A šta je s Gabrijelom? Njegov otac je Francuz, majka Ruanđanka, pripadnica etničke grupe Tutsi. U Burundiju i Ruandi postoje tri etničke grupe. „Hutui su najbrojniji, oni su niski i imaju debeo nos. Tu je i malobrojno pigmejsko pleme Tva. I tu su zatim Tutsiji. Njih je mnogo manje nego Hutua, visoki su i mršavi.“ Tutsiji i Hutui oduvek ratuju i žive u netrpeljivosti, ali mržnja je eskalirala baš tih godina predsedničkih izbora, kada se obe države otvaraju i spoljnji uticaji su intenzivniji, i oni dobri i oni loši. Sve nam je to dobro poznato.

Kako objasniti detetu zašto je došlo do sukoba? „Je l’ Tutsiji i Hutui ratuju zato što nemaju istu teritoriju?“ „Ne, ne zato, oni žive u istoj zemlji.“ „Onda… nemaju isti jezik?“ „Ma ne, govore istim jezikom.“ „Onda nemaju istog boga?“ „Ma ne, imaju istog boga.“ „Pa… zašto ratuju?“ „Zato što nemaju isti nos.“ Gabrijel traži objašnjenje za smrt jednih i mržnju drugih. Ova podela mu ne deluje uverljivo. Pa, video je visokog i mršavog muškarca sa debelim nosom!

Ovo je priča o odrastanju, prijateljstvu, porodici, poreklu, rasizmu, ratu i slomljenoj domovini. Priča iz prve ruke, jer autor Gael Faj u Francusku dolazi iz Burundija, odmah nakon rata i genocida u Ruandi kada je za 100 dana, između aprila i jula 1994. godine, vladajuća grupa Hutu ubila 800.000 pripadnika manjinske grupe Tutsi. U romanu nas je poštedeo detalja genocida, priča je dirljiva i oseća se nostalgija za svetom koji je nestao u ruševinama etničke mržnje. Genocid vidi kao naftnu mrlju, „oni koji se ne udave u njoj ostanu umazani naftnim talogom do kraja života“.

Ubrzo nakon genocida Gabrijel sa sestrom odlazi u Francusku. Nada se da je sve privremeno i dugo neće raspakovati svoj kofer. On je samo u prolazu. Tako već 20 godina, dok ne odluči da ponovo poseti Burundi. I sad gleda vesti u kojima prikazuju ljudska bića kako beže od rata, posmatra njihova plovila kako pristaju uz evropsko tlo, decu koja izlaze ukočena od hladnoće, izgladnela. „Skrećem pogled sa tih prizora, oni govore o onome što je stvarnost, a ne istina. Možda će ta deca jednoga dana to napisati.“

Njegova potresna i snažna priča ipak ostavlja nadu. Njegovo bekstvo od tog užasa bile su knjige. Zbog knjiga postajemo druge osobe. Knjige mogu da nas promene. Mogu čak i da nam promene život. I nikada neće zaboraviti reči gospođe Ekonomopulos koja ga je otpratila iz Burundija: „Neka tvoje bogatstvo budu pročitane knjige, ljudi koje si sreo, ljubavi, nemoj nikad da zaboraviš odakle dolaziš…“

Univerzalna priča koja briše granice, Mala zemlja je lako osvojila čitaoce širom sveta. Dok piše o katastrofalnim posledicama rata, autor nas podseća da upravo diskriminacija i rasizam dovode do sukoba. Gael Faj je spektakularno ušao na književnu scenu i, kao što magazin „Ekspres“ kaže, „ostavio nas je bez reči“.

Gael Faj (rođen 1983), pisac, kompozitor i reper, ovim romanom otrgnuo je od zaborava divnu zemlju Burundi, a koliko ljubavi oseća prema toj zemlji možete čuti i u njegovoj istoimenoj pesmi Petit pays ili albumu Pili Pili sur un croissant au beurre.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

07.oktobar 2026. Sonja Ćirić

Minja Bogavac: Verujemo da će ova jesen u Srbiju doneti proleće

„Izgradili smo pozorište zajedno, što nas prilično uverava u to da zajedno možemo sve! Verujemo da će ova jesen u Srbiju doneti proleće“, poručuje Minja Bogavac u svoje i u ime Reflektor teatra koji prima prve gledaoce

Intervju

06.oktobar 2026. Sonja Ćirić

Leon Lučev: Gostovanje u Beogradu je susret naših sadašnjosti

Zagrebačka predstava „Zakopana čuda“ gostuje u beogradskoj Hartefact kući. Glumac Leon Lučev kaže da je to susret naših sadašnjosti i da će privlačiti posebnu pažnju jednih i drugih sve dok se odgovorno ne pogledamo u ogledalo

Atelje 212

PR

05.oktobar 2026. R. V.

„Gladni duhovi“ premijerno u Ateljeu 212

Drama autorke Karis Keli u režiji Andreja Nosova biće premijerno izvedena 9. oktobra na Velikoj sceni „Mira Trailović“

Kultura

04.oktobar 2026. S.Ć.

Balerine: Srpsko narodno pozorište nema argumente za odbranu Aje Jung

U odgovoru kojim Uprava Srpskog narodnog pozorišta brani Aju Jung nema argumenata, kažu baletski igrači koji tvrde da ona nema kvalifikacije da bude na čelu Baleta

Kultura

03.oktobar 2026. Sonja Ćirić

Željko Hubač: Predstavi o Čučuk Stani nije mesto u Šabačkom pozorištu

Željko Hubač, autor monodrame „Čučuk Stana“ Zaječarskog pozorišta koja je pozvana na Reviju Šabačkog pozorišta, smatra da ne treba podržati reviju koja se organizuje iz lukrativnih pobuda

Komentar
Dijaspora koja podržava Studentsku listu u Štutgartu

Komentar

Sada je zvanično: Izbori su neregularni

Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni

Nemanja Rujević
TV debata

Komentar

TV debate na N1: Negledljiva i neslušljiva orlićijada

Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić okružen novinarima i narodom ui izbornoj kampanji 2026.

Pregled nedelje

Nasilni, opasni i misteriozni

U predizbornoj kampanji Šapić je fizički napao Tatjanu Mićić, aktivisti SNS-a su prebili vladinog službenika na radnom zadatku, a Vučić nikako da obelodani koga je sve pomilovao iz vlastitih redova. Šta im je?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1865
Poslednje izdanje

Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu

Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati se
Izbori 2026: 26 godina posle Petog oktobra

Noćna mora Aleksandra Vučića

Kampanja

Ko stoji sa druge strane vrata

Izbori 2026. (2)

Pobednik nosi sve

Intervju: Peter Vukašinović Klem, Mađarski restart

Buđenje iz košmara

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure