img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjiga

Šta je povod za rat

08. avgust 2018, 19:28 Maja Mihajlović
Copied

Kako izbori, dakle demokratska tekovina, prouzrokuju masakr i kako objasniti desetogodišnjaku zašto se to desilo

Mala zemlja je prvi roman francusko-ruandskog pisca Gaela Faja, rođenog u Burundiju, koji je u Francuskoj prodat u 800.000 primeraka, objavljen u više od 30 zemalja, nominovan za skoro sve prestižne francuske književne nagrade, a dobio je između ostalih i Nagradu za prvi roman. Na srpskom jeziku, u prevodu Gordane Breberine, Malu zemlju objavila je Laguna. Ne stižu nam često prevodi frankofonih romana, pa je ovo prilika da upoznamo malu afričku zemlju gde odrasta naš junak.

Tridesettrogodišnji Gabrijel priseća se detinjstva u Burundiju i dve najvažnije godine u istoriji te male zemlje i susedne Ruande, 1993. i 1994.

Gde se nalazi Burundi? Nalazi se između Konga, Ruande i Tanzanije. Desetogodišnji Gabrijel odrasta u Budžumburi, glavnom gradu Burundija, sa sestrom i roditeljima. Njegovo detinjstvo početkom devedesetih godina 20. veka je bezbrižno i ne razlikuje se od našeg, sem što umesto jagoda ili grožđa on i drugari kradu mango i prave čamce od stabala banana. Njegovo bezbrižno detinjstvo prekinuće predsednički izbori 1. juna 1993. Istorijski dan u ovoj maloj zemlji, kada će ljudi prvi put izaći na glasanje. I dok izbori donose nadu u demokratiju, zemlja tone u mržnju, smrt i masakr. Već 21. oktobra 1993. na radiju se čuje Vagnerov Sumrak bogova – klasična muzika znači državni udar, vojska je ubila novog predsednika. Zatim, 6. aprila 1994. ubijeni i predsednici Burundija i Ruande. Optuženi su Tutsiji a pripadnici Hutua pozvani su da se naoružaju u znak odmazde.

Lako je izabrati stranu, jer je pripadnost nekoj etničkoj grupi poput imena koje se daje detetu, s njom se rađamo. A šta je s Gabrijelom? Njegov otac je Francuz, majka Ruanđanka, pripadnica etničke grupe Tutsi. U Burundiju i Ruandi postoje tri etničke grupe. „Hutui su najbrojniji, oni su niski i imaju debeo nos. Tu je i malobrojno pigmejsko pleme Tva. I tu su zatim Tutsiji. Njih je mnogo manje nego Hutua, visoki su i mršavi.“ Tutsiji i Hutui oduvek ratuju i žive u netrpeljivosti, ali mržnja je eskalirala baš tih godina predsedničkih izbora, kada se obe države otvaraju i spoljnji uticaji su intenzivniji, i oni dobri i oni loši. Sve nam je to dobro poznato.

Kako objasniti detetu zašto je došlo do sukoba? „Je l’ Tutsiji i Hutui ratuju zato što nemaju istu teritoriju?“ „Ne, ne zato, oni žive u istoj zemlji.“ „Onda… nemaju isti jezik?“ „Ma ne, govore istim jezikom.“ „Onda nemaju istog boga?“ „Ma ne, imaju istog boga.“ „Pa… zašto ratuju?“ „Zato što nemaju isti nos.“ Gabrijel traži objašnjenje za smrt jednih i mržnju drugih. Ova podela mu ne deluje uverljivo. Pa, video je visokog i mršavog muškarca sa debelim nosom!

Ovo je priča o odrastanju, prijateljstvu, porodici, poreklu, rasizmu, ratu i slomljenoj domovini. Priča iz prve ruke, jer autor Gael Faj u Francusku dolazi iz Burundija, odmah nakon rata i genocida u Ruandi kada je za 100 dana, između aprila i jula 1994. godine, vladajuća grupa Hutu ubila 800.000 pripadnika manjinske grupe Tutsi. U romanu nas je poštedeo detalja genocida, priča je dirljiva i oseća se nostalgija za svetom koji je nestao u ruševinama etničke mržnje. Genocid vidi kao naftnu mrlju, „oni koji se ne udave u njoj ostanu umazani naftnim talogom do kraja života“.

Ubrzo nakon genocida Gabrijel sa sestrom odlazi u Francusku. Nada se da je sve privremeno i dugo neće raspakovati svoj kofer. On je samo u prolazu. Tako već 20 godina, dok ne odluči da ponovo poseti Burundi. I sad gleda vesti u kojima prikazuju ljudska bića kako beže od rata, posmatra njihova plovila kako pristaju uz evropsko tlo, decu koja izlaze ukočena od hladnoće, izgladnela. „Skrećem pogled sa tih prizora, oni govore o onome što je stvarnost, a ne istina. Možda će ta deca jednoga dana to napisati.“

Njegova potresna i snažna priča ipak ostavlja nadu. Njegovo bekstvo od tog užasa bile su knjige. Zbog knjiga postajemo druge osobe. Knjige mogu da nas promene. Mogu čak i da nam promene život. I nikada neće zaboraviti reči gospođe Ekonomopulos koja ga je otpratila iz Burundija: „Neka tvoje bogatstvo budu pročitane knjige, ljudi koje si sreo, ljubavi, nemoj nikad da zaboraviš odakle dolaziš…“

Univerzalna priča koja briše granice, Mala zemlja je lako osvojila čitaoce širom sveta. Dok piše o katastrofalnim posledicama rata, autor nas podseća da upravo diskriminacija i rasizam dovode do sukoba. Gael Faj je spektakularno ušao na književnu scenu i, kao što magazin „Ekspres“ kaže, „ostavio nas je bez reči“.

Gael Faj (rođen 1983), pisac, kompozitor i reper, ovim romanom otrgnuo je od zaborava divnu zemlju Burundi, a koliko ljubavi oseća prema toj zemlji možete čuti i u njegovoj istoimenoj pesmi Petit pays ili albumu Pili Pili sur un croissant au beurre.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ekspo

28.jul 2026. Sonja Ćirić

Planirano je da Železnička stanica postane Istorijski muzej idućeg maja

Dok se čekaju rezultati tendera za izbor izvođača za izmenu i dopunu projekta za rekonstrukciju, adaptaciju i sanaciju nekadašnje Glavne železničke stanice u Beogradu, najavljeno je da će se Istorijski muzej Srbije useliti u njenu zgradu već 15. maja

Analiza

27.jul 2026. Sonja Ćirić

Slučaj „Atelje 212“: Zašto je smenjena Gordana Goncić

Skupština grada Beograda je, sve po zakonu, imenovala Ljubišu Ristića za v.d. direktora „Ateljea 212“. Zašto je, međutim, smenjena Gordana Goncić

Baština

26.jul 2026. S. Ć.

Narodni muzej Zrenjanin: Ne zaboravimo na centar tekstilne industrije

Kako bi sačuvao tragove nekadašnjeg centra tekstilne industrije, Narodni muzej Zrenjanin preduzeo akciju prikupljanja uspomena na velike fabrike kojih više nema

Kadrovi

26.jul 2026. S. Ć.

Lazar Jovanov nasledio Ljubišu Ristića u KPGT-u

Umesto Ljubiše Ristića koji je postavljen u „Atelje 212“, v.d. direktora Pozorišta KPGT je Lazar Jovanov, glumac i reditelj poznat po ulogama u ovom kolektivu

Festival

25.jul 2026. S. Ć.

Kad iz betona progovore drvo, bubice, crvi, i ostala oteta priroda

Dvodnevni Festival eko književnosti u Beogradu predstavlja knjige koje istražuju posledice devastacije sveta oko nas, pokušavajući da ga spasu

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure