img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjiga

Šta je povod za rat

08. avgust 2018, 19:28 Maja Mihajlović
Copied

Kako izbori, dakle demokratska tekovina, prouzrokuju masakr i kako objasniti desetogodišnjaku zašto se to desilo

Mala zemlja je prvi roman francusko-ruandskog pisca Gaela Faja, rođenog u Burundiju, koji je u Francuskoj prodat u 800.000 primeraka, objavljen u više od 30 zemalja, nominovan za skoro sve prestižne francuske književne nagrade, a dobio je između ostalih i Nagradu za prvi roman. Na srpskom jeziku, u prevodu Gordane Breberine, Malu zemlju objavila je Laguna. Ne stižu nam često prevodi frankofonih romana, pa je ovo prilika da upoznamo malu afričku zemlju gde odrasta naš junak.

Tridesettrogodišnji Gabrijel priseća se detinjstva u Burundiju i dve najvažnije godine u istoriji te male zemlje i susedne Ruande, 1993. i 1994.

Gde se nalazi Burundi? Nalazi se između Konga, Ruande i Tanzanije. Desetogodišnji Gabrijel odrasta u Budžumburi, glavnom gradu Burundija, sa sestrom i roditeljima. Njegovo detinjstvo početkom devedesetih godina 20. veka je bezbrižno i ne razlikuje se od našeg, sem što umesto jagoda ili grožđa on i drugari kradu mango i prave čamce od stabala banana. Njegovo bezbrižno detinjstvo prekinuće predsednički izbori 1. juna 1993. Istorijski dan u ovoj maloj zemlji, kada će ljudi prvi put izaći na glasanje. I dok izbori donose nadu u demokratiju, zemlja tone u mržnju, smrt i masakr. Već 21. oktobra 1993. na radiju se čuje Vagnerov Sumrak bogova – klasična muzika znači državni udar, vojska je ubila novog predsednika. Zatim, 6. aprila 1994. ubijeni i predsednici Burundija i Ruande. Optuženi su Tutsiji a pripadnici Hutua pozvani su da se naoružaju u znak odmazde.

Lako je izabrati stranu, jer je pripadnost nekoj etničkoj grupi poput imena koje se daje detetu, s njom se rađamo. A šta je s Gabrijelom? Njegov otac je Francuz, majka Ruanđanka, pripadnica etničke grupe Tutsi. U Burundiju i Ruandi postoje tri etničke grupe. „Hutui su najbrojniji, oni su niski i imaju debeo nos. Tu je i malobrojno pigmejsko pleme Tva. I tu su zatim Tutsiji. Njih je mnogo manje nego Hutua, visoki su i mršavi.“ Tutsiji i Hutui oduvek ratuju i žive u netrpeljivosti, ali mržnja je eskalirala baš tih godina predsedničkih izbora, kada se obe države otvaraju i spoljnji uticaji su intenzivniji, i oni dobri i oni loši. Sve nam je to dobro poznato.

Kako objasniti detetu zašto je došlo do sukoba? „Je l’ Tutsiji i Hutui ratuju zato što nemaju istu teritoriju?“ „Ne, ne zato, oni žive u istoj zemlji.“ „Onda… nemaju isti jezik?“ „Ma ne, govore istim jezikom.“ „Onda nemaju istog boga?“ „Ma ne, imaju istog boga.“ „Pa… zašto ratuju?“ „Zato što nemaju isti nos.“ Gabrijel traži objašnjenje za smrt jednih i mržnju drugih. Ova podela mu ne deluje uverljivo. Pa, video je visokog i mršavog muškarca sa debelim nosom!

Ovo je priča o odrastanju, prijateljstvu, porodici, poreklu, rasizmu, ratu i slomljenoj domovini. Priča iz prve ruke, jer autor Gael Faj u Francusku dolazi iz Burundija, odmah nakon rata i genocida u Ruandi kada je za 100 dana, između aprila i jula 1994. godine, vladajuća grupa Hutu ubila 800.000 pripadnika manjinske grupe Tutsi. U romanu nas je poštedeo detalja genocida, priča je dirljiva i oseća se nostalgija za svetom koji je nestao u ruševinama etničke mržnje. Genocid vidi kao naftnu mrlju, „oni koji se ne udave u njoj ostanu umazani naftnim talogom do kraja života“.

Ubrzo nakon genocida Gabrijel sa sestrom odlazi u Francusku. Nada se da je sve privremeno i dugo neće raspakovati svoj kofer. On je samo u prolazu. Tako već 20 godina, dok ne odluči da ponovo poseti Burundi. I sad gleda vesti u kojima prikazuju ljudska bića kako beže od rata, posmatra njihova plovila kako pristaju uz evropsko tlo, decu koja izlaze ukočena od hladnoće, izgladnela. „Skrećem pogled sa tih prizora, oni govore o onome što je stvarnost, a ne istina. Možda će ta deca jednoga dana to napisati.“

Njegova potresna i snažna priča ipak ostavlja nadu. Njegovo bekstvo od tog užasa bile su knjige. Zbog knjiga postajemo druge osobe. Knjige mogu da nas promene. Mogu čak i da nam promene život. I nikada neće zaboraviti reči gospođe Ekonomopulos koja ga je otpratila iz Burundija: „Neka tvoje bogatstvo budu pročitane knjige, ljudi koje si sreo, ljubavi, nemoj nikad da zaboraviš odakle dolaziš…“

Univerzalna priča koja briše granice, Mala zemlja je lako osvojila čitaoce širom sveta. Dok piše o katastrofalnim posledicama rata, autor nas podseća da upravo diskriminacija i rasizam dovode do sukoba. Gael Faj je spektakularno ušao na književnu scenu i, kao što magazin „Ekspres“ kaže, „ostavio nas je bez reči“.

Gael Faj (rođen 1983), pisac, kompozitor i reper, ovim romanom otrgnuo je od zaborava divnu zemlju Burundi, a koliko ljubavi oseća prema toj zemlji možete čuti i u njegovoj istoimenoj pesmi Petit pays ili albumu Pili Pili sur un croissant au beurre.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Baština regiona

23.novembar 2025. Robert Čoban

Može i ovako: Bijeljina obnavlja Evangelističku crkvu

Bijeljina planira restauraciju zapuštene nemačke Evangelističke crkve, dajući tako primer drugima u regionu kako se štiti kulturna baština i ako pripada narodu koji više tu ne živi

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure