Iako u Urbanističkom projektu rekonstrukcije piše da je „namera projektanta da u najvećoj meri sačuva spoljni izgled vile“, na osnovu kog je dobio dozvolu za rekonstrukciju, fasada Topolske 8 juče je srušena
Juče je na beogradskoj opštini Vračar, na Krunskom vencu, počelo rušenje još jedne vile – Topolska 10. Komšije su odmah primetile da se rušenje ne odvija po dogovoru, a Beogradski odbor Nove DSS je javno reagovao.
Jezgro Krunskog venca čine ulice Topolska, Petrogradska, Mileševska i Vojvode Dragomira. Odlukom Vlade Srbije iz 2021 godine, Krunski venac je zaštićen kao gradska celina, što znači da je na tom području dozvoljena samo rekonstrukcija objekata uz dozvolu Zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Urbanistički projekat za Topolsku 8 je dobio odobrenje Zavoda za zaštitu spomenika kulture, kao i građana – što se izuzetno retko dešava, zato što u projektu piše da je „namera projektanta da u najvećoj meri sačuva spoljni izgled vile i da građevinskim intervencijama ostane u estetici koja joj dolikuje i pripada”.
Foto: Privatna arhivaTopolska 8 juče
Međutim, juče, već prvog dana rušenja, cela fasada gotovo da je srušena. Nije sačuvana kao što piše u projektu, i kao što je dogovoreno sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture.
Komšije su odmah reagovale, a DSS „poziva nadležne da hitno reaguju i da se konačno počne čuvati arhitektonska baština srpske prestonice“, što sad kad je prednje deo kuće srušen deluje uzaludno, ali je ujedno i jedina moguća reakcija.
Nezvanično im je rečeno da je zid bio vlažan i da su zato morali da ga sruše.
U Urbanističkom projektu piše da se na toj vračarskoj parceli od 333 kvadratna metra nalaze se tri objekta – jednospratna kuća, pomoćna zgrada i pomoćni objekat izgrađen bez dozvole i predviđen za rušenje. Svi objekti i zemljište su privatna svojina u vlasništvu firme „Star Tech” d. o. o. iz Beograda. Predviđeno je zidanje jednoporodičnog stambenog objekta spratnosti podrum, prizemlje, jedan sprat i potkrovlje (mansarda).
Na javnoj raspravi je na osnovu idejnog projekta ocenjeno da će se obnovljena vila uklopiti u kulturno-istorijske vrednosti objekta i celine kojoj pripada. Urbanistički projekat je izradio „Arhi. pro” iz Beograda.
A onda je fasada juče srušena. Da li je pomenuta vlaga zbog koje je navodno srušena nastala nakon usvajanja projekta, verovatno je nemoguće dokazati. Takođe nije jasno zašto projekat nije prilagođen novim uslovima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!