img
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige - Spasioci nacije, Jasna Dragović-Soso

Spremni za Mesiju

09. februar 2005, 19:05 Teofil Pančić
Copied

Jasna Dragović-Soso: "Spasioci nacije": Intelektualna opozicija Srbije i oživljavanje nacionalizma
S engleskog prevela Ljiljana Nikolić
Fabrika knjiga, Beograd 2004

Oh, ne: zar još jedna knjiga o tome gde (nam) je, te kako i zašto sve Pošlo Naopako? Pa još pisana u mrskom inostranstvu, na oficijelnom jeziku Novog svetskog poretka? Uostalom, ne znamo li ionako već sve o tome, kako god okreneš? A obaška što smo i preumorni od celog tog klupka tugaljivih pitanja glede nedavne, a neslavne prošlosti!

Ipak, ipak: istraživačica sa „ovih prostora“ koja je sada naučni saradnik u Školi za slavističke i istočnoevropske studije Londonskog univerziteta, Jasna Dragović-Soso pozabavila se – suvereno, iscrpno, minuciozno, pregledno – temom koju su „svi“ ovako ili onako doticali, ali nekako je malo kad bila osnovnom temom studija i knjiga: ulogom intelektualaca (srpskih, ali ne samo njih) u potpaljivanju ognja u kojem će izgoreti ne samo jedna država, nego i bezbrojni ljudi i njihovi domovi. Zapravo, ni o tome nije da nije izobilno pisano, stoga valja biti još precizniji: Jasna D-S. se ne ukazuje na poprištu onda kada su intelektualne ratničke trube već zatrubele – a sve ne bi li „najoštrije osudila“ njihov zlokobni zvuk i otperjala dalje – nego pomno razmatra genezu pre svega srpske (beogradske?) „kritičke inteligencije“ još od šezdesetih naovamo, one koja će se u prvim godinama nakon Titove smrti razviti u relativno razgranatu – mada zadugo još neuticajnu – disidentsku scenu. A ta će tokom osamdesetih bezbeli odvažno razbucati mnoge tabue (da bi, dobrim delom, posle sama počela da stvara nove…). I čini to autorka Spasilaca nacije s mnogo upućenosti (u knjizi je gotovo nemoguće pronaći faktografsku grešku, makar i najsitniju; a nije da nisam tražio, čisto iz hobija), a sa relaksirajućim manjkom strasti – osim naučne, jakako.

Svrhu ovog istraživanja najbolje će u Uvodu objasniti autorka: „Prateći putanju intelektualne opozicije u Srbiji od 1960-ih, ova knjiga nastoji da objasni kako je došlo do toga da nacionalističke preokupacije zasene sve druge aspekte njenog političkog programa, i mnoge nekadašnje disidente navedu da izdaju humanističke principe koji su prvobitno činili srž njihovog aktivizma. Činjenica da je beogradska kritička inteligencija pretpostavila ‘naciju’ ‘demokratiji’ i prihvatila Miloševića, predstavlja klasičan slučaj ‘izdaje intelektualaca’ po definiciji francuskog mislioca Žilijena Bende (Julien Benda): da se pojedinci čija se samoodređena društvena uloga zasniva na odbrani univerzalnih principa mogu zavesti partikularističkom – u ovom slučaju nacionalističkom – ideologijom“. E, sad, „prateći putanju“ te scene u osamdesetim, potpisnik ovog prikaza čitajući Spasioce nacije priseća se mnogih nekadašnjih tekstova, knjiga, javnih istupa njenih prvaka; ovako znalački presovani i rekontekstualizovani, oni pokazuju da je put te Scene od silovitog početka i kontroverzne sredine ka bednom kraju osamdesetih zapravo bio nekom vrstom postojane degeneracije u jeziku i mišljenju: s progresivnim rastom prvo „kosovske frustracije“ a posle sve izrazitijeg konfrontiranja sa najpre partnerima a potom „konkurentima“ u Ljubljani i Zagrebu (koji, barem „novorevijaši“ i „maspokovci“, ne prolaze kod autorke ništa bolje), diskurs konsekventnog i suvislog intelektualnog angažmana postepeno se, a neumitno, razblićkava u trećerazredno i trivijalno parapatriotsko naricanje! Ti su ljudi bili definitivno spremni za Mesiju; i ovaj se, bogme, pojavio, sve uz drugarski pozdrav: „zdravo, drugovi“! O braćama i sestrama da i ne govorimo. Posle se već samosahranjena „kritička scena“ nešto malo pokajala, ali je voz već protutnjao, odnevši i Srbiju, kao nekakvu cičeću nevestu, sa sobom u bestragiju.

Posebna poglavlja ove obimne studije posvećena su „kritičnim tačkama“ svake relevantne priče o narečenoj temi: titovskom i posttitovskom periodu opozicije-u-povoju, „prolomu istorije“ u osamdesetima, odnosu prema kosovskom problemu, burnoj istoriji relacija sa ljubljanskom disidentskom scenom, i konačno puzećem trijumfu „nacionalne homogenizacije“ i potonjeg začetka stranačkog pluralizma, koji su zaklopili knjigu o „kritičkoj inteligenciji“ u njenom dotadašnjem obliku. Raščlanivši prvobitnu kritičku BG scenu na „nacionalističku“, „liberalnu“ i „novu levicu“ (praksisovci, šesetosmaši…), JDS prati (anti)razvojni put svake od njih, dakle staze koji će se u jednom zlokobnom trenutku gotovo spojiti u Jedno, a glavnina Scene će u kritičnom trenutku odustati od kritičkog angažmana – sa dalekosežnim posledicama, od kojih se ni kritičari ni (ne)kritikovani nisu više nikada stvarno oporavili. Istovremeno, autorka uočava sve nagomilane nerešene protivurečnosti posttitovske Jugoslavije, kao kontekst bez kojeg je nemoguće shvatiti kako je sve krenulo kuda je krenulo: ona, dakle, ne „zamera“ olako – kako neki autori čine – toj kritičkoj sceni na postavljanju „pogrešnih“ pitanja (pa i onog „nacionalnog“), nego na pružanju mahom nedostojnih „odgovora“. Utoliko je i dragoceniji njen „hladni“ retrospektivni pogled na jedno naizgled prošlo svršeno vreme, u kojem je bilo mnogo lepih prilika i mogućnosti, te je – ako ćemo pravo – postojao samo jedan put koji je pouzdano vodio u katastrofu; ipak, glavnina Scene je uspela baš njega da pronađe!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure