img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deseti filmski festival na Paliću

Smotra evropskog filma

07. avgust 2003, 20:49 Sonja Ćirić
Copied

Od 25. jula do 1. avgusta na Paliću je prikazano ukupno 85 filmova, za nagrade se takmičilo njih 15 iz 13 zemalja

Međunarodni filmski festival na Paliću postao je od ove godine, njemu desete, član Evropske federacije filmskih festivala, i festival isključivo evropske produkcije – što ga razlikuje od ostalih u zemalja. Može se reči da je „Palić“ od početka festival koji se razlikuje: otvoren je smotrom stranih filmova u julu 1992. godine, dva meseca pošto su SRJ uvedene sankcije, prvi je u SRJ prikazao film iz Hrvatske (1997. godine Kako je počeo rat na mom malom ostrvu Vinka Brešana), jedino su na „Paliću“ dodeljivane nagrade i domaćem i stranom filmu…

Od 25. jula do 1. avgusta prikazano je 85 filmova, za nagrade se takmičilo njih 15 iz 13 zemalja (selektor Borislav Anđelić), a ostali su svrstani u šest pratećih programa: „Raskršća“ (savremena eks-YU produkcija), „Paralele i sudari“ (o zemljama tranzicije), „Nagrada Aleksandar Lifka“ (omaž Puriši Đorđeviću i Kšištofu Zanusiju, ovogodišnjim laureatima), „Novi mađarski film“, „Novi hrvatski film“ i program „Iz istorije vojvođanske kinematografije“ (retrospektiva reditelja Želimira Žilnika). Ovogodišnji „Palić“ je imao 60 domaćih i stranih gostiju, eminentnih i atraktivnih stvaralaca, među kojima i slavni češki reditelj Jirži Mencl (pažnja javnosti, koju je privlačio svojom ličnošću, uvećana je lepotom mlade žene sa kojom je došao). Međutim, nekoliko dana pre početka, postojala je opravdana bojazan da svi ovi programi neće biti realizovani zato što Festivalu nije uplaćen sav dogovoreni novac.

„Palić“ košta oko 100.000 evra. Prema proceni Radoslava Zelenovića, direktora Festivala, „’Palić’ je verovatno najjeftiniji festival u okruženju: Motovunski i Pulski, na primer, koštaju nekoliko puta više a imaju manje filmova“. Osim osnivača, Skupštine opštine Subotica, novac za „Palić“ obezbeđuje i Ministarstvo kulture. „Nije na meni da ispitujem ko nije poštovao dogovor, moje je da se snađem kako da održim najbolji mogući festival u datim okolnostima, odnosno da odlučim koji od planiranih programa da otkažem i da objasnim, na primer, Menclu da je bez potrebe pomerao svoj godišnji odmor zato što ne možemo da ga primimo. ‘Paliću’ takve trzavice nisu potrebne. On odavno, a od ove godine pogotovo, nije festival koji se tiče samo Subotice. „Palić“ je postao najviši državni interes i zato mora da se ostvari stabilna sinhrona akcija između savezne države i grada Subotice.“ Članstvo u Evropskoj federaciji filmskih festivala znači mogućnost konkurisanja za njihove fondove, za autorske retrospektive i regionalne programe koji se nude festivalima, odnosno blizu četvrtine troškova. Prema Zelenovićevim rečima, „Palić“ se razvijao neuporedivo brže nego što je sredina to mogla da prihvati: „Moguće da je to najveći razlog što „Palić“ nema adekvatnu logistiku, i to ne samo u novcu.“

Naime, jubilarni „Palić“ nije zabeležen u, za festivale uobičajenim, hronikama RTS-a. „Pretpostavljam da Otvoreni univerzitet Subotica, organizator i producent Festivala, i RTS, odnosno TV Novi Sad nisu uspeli da se dogovore. Dobro je što festivali u Herceg Novom i Vrnjačkoj Banji imaju hronike, ali oni prikazuju istih desetak naših filmova o kojima govore isti ljudi. Mislim da je za televizijsku publiku ove zemlje važno da čuje stavove i iskustva Jiržija Mencla, Kšištofa Zanusija, naše Nine Kustrice koja režira u Austriji, Paule Miksel, rediteljke francuskog filma Klandestino, ili mladog Rastka Jankovića koji u njemu igra glavnu ulogu. Mislim da je važno pratiti jedini naš festival na kome je na domaćem terenu moguće uporediti film Miloša Petričića i Nigde u Africi nemačkog oskarovca .“

Petričićev film Skoro sasvim obična priča dobio je treću nagradu, a prve dve žiri je dodelio češkom filmu Godina đavola u režiji Petra Zelenke i filmu Nigde u Africi Karoline Link. „Postojala je izvesna zebnja da će ovogodišnja programska orijentacija na evropski film, što dakle isključuje holivudske hitove, uticati na posetu“, kaže Zelenović. „Letnja pozornica ima 1000 mesta. Ako je na turskom filmu bilo 750 ljudi, to znači da za ovakav ‘Palić’ nema zime. Poseta jeste slabija nego prošle godine, ali bih hteo da se ne zaboravi da evropski film kod nas nije dovoljno popularan, a i da smo, zbog neprilika s novcem, uspeli da objavimo program na plakatima samo jedan dan pred početak Festivala. Na kraju se sve dobro završilo. Ali, bilo bi dobro da sad već od prvog dana priprema programa znamo da će se 11. ‘Palić’ sigurno dobro završiti.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

22.mart 2026. S. Ć.

Seriju Srdana Golubovića gledaju u Evropi ali ne i u Srbiji

Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.

Ministarstvo kulture

22.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Čitaj napomenu na kraju strane

Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure