Slovenija se smatra liberalnom sredinom po pitanju LGBT prava. Pa ipak, RTV Slovenija je odbila da otkupi nagrađivani „Zečji nasip“ hrvatsko-slovenačko-litvanski film o ljubavnoj vezi dva muškarca
Vest da je RTV Slovenija odbila da otkupi prava za emitovanje nagrađivanog filma „Zečji nasip“ izazvala je brojne reakcije u Sloveniji i regionu. Na prvi pogled, odluka deluje iznenađujuće.
Slovenija se smatra jednom od najliberalnijih država bivše Jugoslavije, posebno kada su u pitanju ljudska prava i položaj LGBT zajednice. Upravo zato mnogi su se zapitali kako je moguće da javni servis jedne takve zemlje odbije film koji se bavi savremenim društvenim temama i koji iza sebe ima značajan međunarodni festivalski život. Ali, eto, desilo se.
Priča o vezi dva muškarca
Iako iz RTV Slovenije tvrde da razlog odbijanju nije tema filma, već programska procena, u javnosti su se pojavile sumnje da je odluka ipak povezana sa činjenicom da je u središtu priče ljubavna veza dvojice muškaraca. Polemiku je dodatno pojačala činjenica da je reč o filmu u čijoj su produkciji učestvovali i slovenački autori, producenti i institucije.
„Zečji nasip“, u režiji Čejen Černić Čanak, hrvatsko-slovenačko-litvanska je koprodukcija koja je svetsku premijeru imala u takmičarskom programu Berlinalea.
Film prati Marka, mladog sportistu iz malog mesta, čiji se pažljivo izgrađeni život počinje rušiti kada se u njegovu sredinu vrati Slaven, njegova nekadašnja velika ljubav. Dok porodica i okolina od njega očekuju da nastavi život prema pravilima tradicionalne zajednice, Marko se suočava sa potisnutim emocijama i pitanjem koliko je spreman da živi u skladu sa sopstvenim željama, a koliko prema očekivanjima drugih.
Prikazan i u Srbiji
Film je nakon Berlina prikazan i u Srbiji, na Festivalu evropskog filma Palić i Leskovačkom internacionalnom festivalu filmske režije (LIFFE).
Film se ne bavi samo problemima LGBT zajednice, već i položajem ljudi koji se razlikuju od sredine u kojoj žive, uključujući i osobe sa invaliditetom u ruralnim krajevima. Upravo ta društvena angažovanost bila je jedan od razloga zbog kojih je slovenački producent Aleš Pavlin, jedan od najuspešnijih i najuglednijih producenata iz Slovenije sa značajnom međunarodnom reputacijom, očekivao da će film biti prikazan na nacionalnoj televiziji.
Foto: Privatna arhivaAleš Pavlin
Pavlin, koji je učestvovao u produkciji filma, istakao je da je „Zečji nasip“ do sada prikazan na više od 50 festivala, da je svetsku premijeru imao u takmičarskom programu Berlinalea, kao i da je osvojio nagradu mladog žirija Kinotrip na prošlogodišnjem festivalu LIFFe u Ljubljani. Prema njegovim rečima, upravo bi takva priznanja trebalo da budu posebno važna javnom servisu koji ima obavezu da privuče i mlađu publiku.
Obrazloženje nije zadovoljavajuće
Pavlin za „Vreme“ kaže da „sve to, kao i činjenica da film tematizuje društveno angažovanu temu – probleme LGBTQ zajednice, ali i osoba sa invaliditetom u ruralnoj sredini – bili su motivi zbog kojih sam ja lično kao koproducent, ali i veliki deo slovenačke filmske javnosti, očekivao otkup i prikazivanje na javnoj televiziji“.
On tvrdi da od RTV Slovenije nije dobio zadovoljavajuće obrazloženje, već samo stav da film nije dovoljno ubedio odgovornog urednika. Tek nakon što je jedan od najčitanijih slovenačkih portala otvorio ovu temu, televizija je izašla sa zvaničnim objašnjenjem: „S obzirom na ponudu filmova ovog žanra, film ‘Zečji nasip’ se ne ističe.“
RTV Slovenija je kao dodatni razlog navela i ograničena finansijska sredstva, što je Pavlin ocenio kao teško razumljivo, imajući u vidu da se kod otkupa televizijskih prava za ovakve filmove često radi o relativno malim iznosima.
Odluka javnog servisa tako je otvorila širu raspravu: da li su liberalne vrednosti koje neka društva zastupaju zaista vidljive i u kulturnoj politici, ili se granice tolerancije ipak pomeraju kada kontroverzne društvene teme treba da stignu do najšire publike.
Kako se dokazuje liberalnost
Najveća ironija cele priče ogleda se u time da ovo nije problem samo jednog filma i jedne programske odluke. Liberalnost se ne dokazuje samo zakonima i deklaracijama, već i spremnošću da se čuju priče koje nisu uvek udobne, da se otvore prostori za drugačija iskustva i da se umetnosti dozvoli da postavlja pitanja.
U slučaju „Zečjeg nasipa“, publika u Sloveniji film može da vidi na festivalima i u redovnoj bioskopskoj distribuciji, ali ga za sada neće videti na svom javnom servisu. Ostaje zato utisak da je jedna od najliberalnijih zemalja regiona pokazala upravo onu vrstu opreza i zatvorenosti koju bi od nje najmanje očekivali.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Građanski pokret Bravo iz Novog Sada traži izveštaj o trošenju novca u Operi Srpskog narodnog pozorišta, a "Niš moj grad" ukazuje da su ugovori za Međunarodni filmski festival potpisivani nakon završetka posla
Selaković, Bokan, Ristić i Delić su na vrhu spiska čelnih ljudi u kulturi čije se ostavke traže. A Selaković je i jedini ministar protiv koga je ustala čitava struka za koju je zadužen
Deo Narodnog muzeja Srbije, Arheološki muzej Đerdapa dobija novu stalnu postavku sa više od 1.100 eksponata koji svedoče o promenama kulturnog pejzaža tog kraja
Prema uredbi donetoj u septembru, ministar ima prava da predloži 10 kandidata za nacionalne penzije. Udruženje dramskih umetnika traži da Ministarstvo u tehničkoj vladi ne odlučuje o nacionalnim penzijama
U Pozorištu „Boško Buha“ proslavljeno je deset godina od premijere „Pepeljuge“, a nedavno i premijerno izvođenje „Kauboja“. Sve to na tuđoj sceni, već 11. godinu
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.