
Kultura
Da li ste znali da u subotu počinje Oktobarski salon
Na 61. Oktobarskom salonu koji u Beogradu počinje 7. novembra biće radovi 27 umetnika. Iz programa najavljenog u najavi moguće je naslutiti o čemu se ovde radi
"Neko ko u detinjstvu nije zavoleo knjige, kasnije ih gotovo sigurno neće čitati"

Prošlonedeljno proglašenje Književne nagrade „Politikinog zabavnika“ za najbolje delo namenjeno mladima povod je temi o domaćoj produkciji dečje literature. Prvo ipak reč-dve o ovoj nagradi.
„Zabavnikova“ nagrada postoji 28 godina i smatra se osnovom našeg čitateljstva. „Ona ističe knjige koje bi mlade trebalo da zaraze čitanjem, koje bi trebalo da ih naviknu čitanju. I, u tom smislu, može se reći da je ova nagrada važnija od ‘Ninove’. Jer, neko ko u detinjstvu nije zavoleo knjige, kasnije ih gotovo sigurno neće čitati“, kaže za „Vreme“ Zefirino Grasi, glavni i odgovorni urednik „Politikinog zabavnika“.
Među 50 naslova, žiri je najboljim proglasio roman Rex mundi Danijela Ilića u izdanju „Filipa Višnjića“, naznačivši time šta je po njegovom mišljenju najbolje u ovogodišnjoj produkciji i šta je – prijemčivo. „Mislim da je takva naša namera opravdana, zato što ‘Zabavnikova’ nagrada ima obavezu da godištu koje se koleba kojem ukusu i mediju se privoleti preporuči nešto što će ga zainteresovati i odvesti na pravu stranu“, kaže Zefirino Grasi.
To je bio jedan od odlučujućih razloga što je žiri izabrao Rex mundi. Smatrali su da će roman u kom „galopiraju vitezovi, i oni plemeniti ali i plaćenici, gurkaju se sveštenici, plete se paukova mreža oko ljubavi i izdaje, lete zapaljive strele, gori se na lomačama ali i prašta“ pridobiti nove čitaoce. „Avanturističkih priča ima u svim medijima kulture za mlade, takve teme su u modi i među odraslima, pa je Rex mundi očigledan rezultat te pojave“, kaže za „Vreme“ Petar Milatović, član žirija i novinar „Zabavnika“. Dodaje i da je roman Danijela Ilića prvo nagrađeno delo čija se priča ne dešava na našem tlu.
PRODUKCIJA: Ovogodišnje naslove koji su konkurisali za nagradu karakteriše, navodi Milatović, „pojava pisaca za odrasle u literaturi za mlade: Matija Bećković sa ranim ali prvi put objavljenim tekstom Čovek bez granica, Milovan Danojlić sa Velikom pijacom, delom kojim se on nakon mnogo godina vraća dečjoj literaturi, i David Albahari sa romanom Marke, svojim prvim delom za decu“. Pisci su najviše pisali o životu urbane dece, slikovnica je bilo manje nego ranijih godina, knjige su odlično grafički i likovno opremljene, i sve se više velikih izdavača, poput Zavoda za udžbenike, Narodne knjige i Kreativnog centra, bavi literaturom za mlade. „Zbog jednog glasa nije nagrađena odlična knjiga Jasminke Petrović Ovo je najstrašniji dan u mom životu, duhovita i poučna priča o dvanaestogodišnjaku i njegovim odnosima s okolinom.“ Petar Milatović izdvaja i Kampomaniju Dragana Babića, „priručnik o kampovanju pretočen u literaturu“, zatim Alisu na Tašmajdanu Vesne Ćosić, Kuću hiljadu maski Igora Kolarova „koja je bolja od knjige za koju je već dobio „Zabavnikovu“ nagradu, i Daj mi krila jedan krug Vladimira Andrića.
Sve knjige „Zabavnikove“ nagrade imale su više izdanja. „Mislim da taj podatak dovoljno govori o njima“, kaže Zefirino Grasi. „Večita dilema je, a ona se odnosi i na uređivanje našeg lista, da li čitaocu ponuditi ono što bi on želeo da čita ili ono što mi mislimo da bi trebalo da čita. Trudimo se da idemo linijom koja neće prevagnuti ni ka jednoj od te dve varijante. Možda zato mi i ne pratimo važeće trendove. Na primer, pre nekoliko godina nagradili smo posthumno knjigu poezije Seća li se iko Dragomira Đorđevića, delo koje je tada bilo van aktuelnih ukusa, i nismo pogrešili.“
Ali, o ukusu mlade čitalačke publike i o njenom nastajanju ipak treba da brine društvo. Grasi, bez namere da poredi, već samo da obavesti, kaže da Norveška ima ministartvo za dečju i omladinsku literaturu! „Sarađivali smo sa njima tako što su oni, u nameri da propagiraju svoje pisce, ponudili ‘Zabavniku’ prevode nekih priča. Mi smo ih, naravno, objavili. Sad, u okviru priče o važnosti dece po naše društvo, ne mogu a da ne napomenem da nijedan televizijski program nije objavio rezultate naše nagrade u udarnoj emisiji! Mislim da je posle toga teško poverovati u priče da su deca i mladi važan segment naše zajednice.“
Postoji ideja da sledeće godine najbolju knjigu biraju dva žirija, odrasli i dečji žiri, ali o tom potom.

Na 61. Oktobarskom salonu koji u Beogradu počinje 7. novembra biće radovi 27 umetnika. Iz programa najavljenog u najavi moguće je naslutiti o čemu se ovde radi

Budući da je prvi birao datume, Beogradski džez festival (BJF) svoje 42. izdanje nehotice je „nasadio“ pred same parlamentarne izbore. U senci nadolazećih društvenih promena, bez uobičajenog publiciteta i pratećih programa ostao je i zbog toga što su mu glavni pokrovitelji ustanove na čijem čelu vise A. Šapić i N. Selaković. Uostalom, možda i bolje - zar biste takve želeli da vidite pre svirke za koju ste kupili ulaznicu? Skupština grada ionako je predugo već pomoćna zgrada Ćacilenda. S druge strane, nikad jači razlozi za „dobro da je uopšte održan“, bar nije odgođen i nema ne:jazz alternaciju. Plus, Šapić nije stigao da im ugradi kružni tok

Nema zvanične potvrde da je Miroslav Lekić podneo ostavku na mesto predsednika UO Filmskog centra Srbije kao što je najavio, ali drugi čelnici čije se ostavke traže o tome se ni ne oglašavaju

Gradski sekretarijat za kulturu odbio je da sufinansira 30. Festival koreografskih minijatura, a Ministarstvo kulture im je dalo novac kojim su platili salu. Zato jubilej obeležavaju samo dva dana i bez inostranih takmičara

Marina Abramović, Balkanski erotski ep, “Berliner Festspiele”, oktobar 2026.
Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save
Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve