
Kultura sećanja
Vlada Divljan dobija bistu u Zagrebu
Muzičar, autor i frontmen kultnog benda „Idoli“, Vlada Divljan, dobiće bistu u Tematskom parku rokenrola u Zagrebu
Okean oko struka
Taman smo Esmu Redžepovu smestili u pravilnu perspektivu sa Amaliom Rodriguez i Ma Dolores Pradero, kad naprasno prestade da važi ona stara Proleće je, a ja živim u Srbiji. Naime, najnovija kilava vlast ne samo da nas je dogurala do sankcija (…a baš nam krenulo) nego je ukinuto i proleće pa umesto Prvog maja valjda odmah čekamo 29. novembar. Hladnoću, sneg i strah prasića razvejao je međutim Sava centar ponovivši i drugo od svoja dva post-NATO gostovanja na portugalskom: pre godinicu Madredeus, sada Cesari(c)a.
Dašak ekvatorijalnih vetrova i mreškanje Atlantika stigli su nam iz Zagreba (dve večeri u „Lisinskom“) na putu ka Stambolu, u okviru baka-Evorine turneje uz njen osmi studijski album Sao Vicente Di Longe (2001, Lusafrica/BMG – ovde dostupan kroz Automatik). Pošli su naravno s njenih Zelenortskih ostrva (Cabo Verde) gde su se u lukama flamenko i fado poslednji put grlili na putu iz Iberije ka Amerikama; odskočna daska za pečalbu u Brazilu, Meksiku i Kubi, malecki arhipelag na kome je zelena u novom viđenju boja nade (Regresso). Mora da je život tamo lak & lep… za razliku.
Sezarija zna da je njena zemlja minijaturna, to je i čini većom. Trpeli su portugalsku vlast pet vekova (do 1975), a njihov bluz/sevdah/dert zove se sodade. Toliko zasad o Balkanu, osim da je velika sala SC-a bila puna pažljive publike a pošto nam je vlast opet malko normalnija, svoje redove zauzimali su i ministri i diplomate.
Pravi, diskografski uspon doživevši kroz Svetsku muziku 90-ih, S. Evora je i kod nas piratski poznata prvenstveno zbog Best Of, pa u programu ima i starijih numera (Sodade, Sanque de Beirona). Prefinjeni, uigrani septet (udaraljke, klavir, dve akustične i bas-gitara, violina i saksofon, naročito sopran) „odao“ je uticaje sambe, tanga, kubanskog sona, Grapelija, ali i sefardskih tugovanki; muški prateći vokali retko dublji od njenog.
Ni reč upućena publici, osim predstavljanja muzičara, ali dobro je slušati i pesme na nepoznatom jeziku, kad vam se značenje ne meša u raspoloženje. Uzdržanost izvođenja na koncertu Sezarije Evore, podržana malim odstupanjima u tempu i dinamici, može zavarati da uživajući ne primetite odmah tužbalice. Kreoli sa Cabo Verde zovu ih Morna, a veselije Coladera; kod Sezarije stihovi su neretko uopšteni, zemljani kao u (naivnoj?) afro-lirici, svakako životni i optimistični, majčinski i obuhvatno ljubavni, a zablistaju čak i u engleskom prevodu (Sabor de Pecado).
Novi Sao Vicente Di Longe kako i priliči world-zvezdi sniman je u Parizu, Havani i Riju s gostima (Caetano Veloso, Compay Segundo & Co, Bonnie Raitt), u rasponu od šaljive Nutridinha do dirljive Negue samo uz klavir (u studiju, Chucho Valdes), međaše i u SC-u dok nešto nije puklo u ozvučenju pa se pevačica s bendom ubrzo povukla s bine bez ikakvog objašnjenja. Poduže, stojeće ovacije u potpuno osvetljenoj dvorani mešale su se s neskrivenim negodovanjem jer je nastup trajao samo sat i četvrt – opravdano nezadovoljstvo svih koji su platili po 600 din, a organizator najavljivao bar dva sata programa, valjda prizivajući „prošli put“ – ali, od bisa ni traga. Uostalom, reklamirali su Bosonogu divu (po debi-albumu La Diva Aux Pieds Nus, ’88, Lusafrica) tako uporno ko da je manekenka za podno grejanje.
Kasnije, u slučajnom susretu sa Sezarijinim sviračima, neslužbeno saznajem da je lom bio u scenskim monitorima, poremetivši ovu delikatnu muzičku kutiju; posebno ih je iživciralo što se gotovo isto dogodilo i čuvenog „prošlog puta“. Što se mene tiče, možda i bolje da je Bosa(nka) skratila, prosto da ne rizikujemo da i ona zapeva nešto Bregino.
Muzičar, autor i frontmen kultnog benda „Idoli“, Vlada Divljan, dobiće bistu u Tematskom parku rokenrola u Zagrebu
Napor da se od emocionalne pustoši dođe do živosti, tema je u izložbe poljske umetnice „Odmrzavanje osećanja“ Malgožate Njeđelko u CZKD-u
Tonino Picula je u Strazburu govorio i o odnosu Srbije prema svom kulturnom nasleđu, a Evropski parlament je slučaj Generalštab ocenio kao rastuće političko mešanje u sistem zaštite
„Plakati“ Rastka Ćirića u Muzeju primenjene umetnosti, osim što najavljuju neki kulturni događaj, ujedno i pripovedaju o dešavanjima na našoj sceni proteklih decenija. Otud i kovanica u naslovu koja ih opisuje
Danas se različiti oblici filmske pop kulture – koji su dugo bili marginalizovani – sve više priznaju kao autorski. Upravo pop kultura, kao “kulturna koža”, prvi sloj, često najviše govori o nama. Slično se dešava i sa žanrovskim filmom – njegova varijanta umetničkog žanra ili takozvanog “uzdignutog žanrovskog filma” trenutno doživljava izvanredno vreme
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve