U subotu će, kao deo Belefa, početi Hartefaktova aplikacija Slavic Saundwalking koja će mestima Beograda kojima se šetate dati novu dimenziju, zahvaljujući pričama savremenih autora koje će vam čitati glumci
Zavzučaće kao reklama, ali nema drugog načina da se aplikacija Slavic Saundwalking drugačije opiše: dok se vi šetate Beogradom, glumci će vam čitati priče savremenih autora o delovima grada kroz koje prolazite.
Radi se o regionalnom projektu, o Hartefaktovoj interaktivnoj mobilnoj aplikaciji koja će biti aktivirana u subotu u 18h, u okviru Belefa. Potrebno je samo da ponesete svoj mobilni i slušalice, da dođete ispred Hotela Moskva i krenete u šetnju gradom.
Glumci će vam čitati priče čije su teme moderne i urbane, i reflektuju savremeno društvo i vreme. Često se bave svakodnevnim životom, izazovima savremenih društava, međuljudskim odnosima, kulturnim identitetom, urbanim legendama, i drugim temama koje su relevantne za gradsku populaciju južnoslovenskih zemalja.
Autori priča su iz Srbije, Hrvatske i Slovenije, a među ovdašnjim su i Svetozar Cvetković, Branko Rosić, Tijana Grumić, Vida Davidović, Staša Bajac, Milica Vučković, Filip David, Filip Grujić… Neki od glumaca koji čitaju priče u aplikaciji su: Katarina Marković, Amar Ćorović, Vanja Ejdus, Nina Perišić…
Kako radi aplikacija
Najjednostavnije rečeno, korisnici mogu da preuzmu istoimenu aplikaciju na Google Play i Apple Store i da šetajući Beogradom, na označenim lokacijama pristupe 75 neobjavljenim audiopričama savremenih autora i autorki iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.
Sutra, u subotu, učesnici će se tokom vođene ture prošetati kroz grad i upoznati sa aplikacijom i toponimima Beograda iz nove perspektive, premijerno slušajući osam audio-priča nastalih u okviru ovog projekta.
Pored Terazija (Hotel Moskva), zvučni program pratiće se na još 7 toponima grada: Nušićeva ulica, Atelje 212, Palilulska pijaca, RTS, Park Tašmajdan, Glavna pošta, Crkva svetog Marka. Svaka lokacija, iako ne direktno povezana sa pričama, služi kao kulisa koja pojačava maštu slušaoca, čineći narativno iskustvo duboko ličnim i dostupnim svima.
Kroz ovu inovativnu platformu spajanje fizičke aktivnosti i kulturnog istraživanja pruža priliku učesnicima da se na dinamičan način povežu s duhom južnoslovenske književne kreativnosti.
Storiteling
Aplikacija Slavic Saundwalking trenutno sadrži 75 kratkih priča na srpskom, hrvatskom, slovenačkom i engleskom jeziku, kao i znakovnom jeziku čime se omogućava pristupačnost gluvim i nagluvim korisnicima. Takođe, priče se mogu čitati i prilagoditi osobama sa smetnjama u čitanju.
Ova subotnja, po svemu posebna šetnja završiće se u Salonu Muzeja grada Beograda (Bulevar Kralja Aleksandra 30-32) oko 20 časova gde počinje takozvani Storiteling događaj na kome pričati priče neki njihovih autora i autorki u aplikacijii: Vida Davidović, Sofija Dimitrijević, Svetozar Cvetković, Ksenija Kušec, Suzana Tratnik, Tanja Matijašević i Selma Skenderović.
U nedelkju, 30. juna Hartefakt organizuje Storiteling događaj za decu u Parku Tašmajdan od 19 časova gde bajke pričaju glumci: Mina Obradović, Andrej Nježić i Anja Ćurčić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!