

Nagrada
Milena Marković je dobitnica nagrade za međunarodnu poeziju
Dobitnica nagrade grada Minstera za međunarodnu poeziju je Milena Marković za roman u stihovima “Deca”. Podeliće je sa prevodiocima Mirjanom i Klausom Vitmanom




Technotise
Posle dugo, dugo vremena, zahvaljujući entuzijazmu Zorana Moroa i njegove novopokrenute strip izdavačke kuće System Comics, dobili smo priliku da uživamo u jednom pravom domaćem kolornom strip albumu, što je za naše prilike pravi izdavački poduhvat. Radi se o stripu „Technotize“ autorskog tandema Darko Grkinić (scenario) – Aleksa Gajić (crtež). Album je nastao još 1998. kao diplomski rad Alekse Gajića na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. U međuvremenu je Gajić postao prava zvezda u Francuskoj s albumom „Bič Božji“ koji je objavio za uglednog strip izdavača Soleil, a koji je domaća publika nedavno imala prilike da prati na stranicama Politikinog zabavnika. Kad se ima u vidu da je Gajić ovaj album radio po narudžbi za francuskog izdavača, album „Technotize“ može se smatrati prvim albumom sa kojim, u tandemu sa Grkinićem, Gajić prezentira sopstveni autorski senzibilitet. Zaplet „Technotize-a“ zasniva se na legendi o tajnom tunelu ispod Dunava koji spaja Kalemegdan i Zemun, i koji je uništen pri povlačenju austrijske vojske pred Turcima 1739, sa sve basnoslovnim zlatom koje je u njemu navodno ostalo. U Beogradu 2047. godine tajnu ovog tunela slučajno otkriva grupa seksualno nefrustriranih omladinaca i omladinki, otkrivajući istovremeno i jednu prljavu industrijsku aferu ali i lice jednog novog totalitarnog poretka. Gajić na temelju ove priče ubedljivo iscrtava futuristički Beograd i Zemun, koji je ovim stripom dobio još jednu dirljivu posvetu. Uz sve manjkavosti koje ima, strip album „Technotize“ predstavlja nam strip autora pred kojim je izvesna blistava karijera, a njegova pojava, osim što je pravo osveženje za ovdašnje ljubitelje devete umetnosti, naročito je važna po tome što označava, sada već sasvim siguran, povratak domaćeg stripa ovdašnjoj publici.


Poetski kabare
Stota predstava kabarea „“Putuj Evropo“ (26. i 27. jun, Atelje 212, odigrana samo dve godine nakon premijere u Modernoj garaži, bez i jedne jedine najave u štampi u repertoaru pozorišta, osim za jubilarnu, bez oglasa i spotova, rezultat je mund reklame i, svakako, dobro zamišljenog i obavljnog posla autora kabarea: Gorana Sultanovića, Nenada Ćirića, Nebojše Ljubišića i odnedavno i Aleksandra Srećkovića.
Oni svoj kabare nazivaju poetskim. Priču o nama ispričali su najpoznatijim i najlepšim stihovima Dučića, Rakića, Disa, Kostića, Šantića, Ćopića, Bećkovića, Balaševića… ukratko – emocijom. Sva četvorica govore i pevaju stihove na muziku koju su sami komponovali za dve gitare, harmoniku i , na kojima sviraju. Na jubilarnoj predstavi pomagali su im gosti, oktet gudača, Petar Kralj, gost i na većini prethodnih predstava, i njihove kolege čija imena nisu bila najavljena u vreme pisanja ovog teksta.
Tokom leta, nedeljom, „Putuj Evropo“ seli se u pozorište Duško Radović, a u septembru se vraća u Modernu garažu, ali sa nekom novom pričom na sada aktuelne teme.
S.Ć.


Dobitnica nagrade grada Minstera za međunarodnu poeziju je Milena Marković za roman u stihovima “Deca”. Podeliće je sa prevodiocima Mirjanom i Klausom Vitmanom


Vršilac dužnosti upravnika Srpskog narodnog pozorišta Dragana Milošević kaže da je Nikola Pejaković kao izvanredan umetnik uvek dobro došao u tim SNP-a, da glumi ili režira


Zbog solidarisanja sa kolegama iz Srbije koji trpe zbog lošeg odnosa države prema kulturi, i zbog cenzure, kompanija teatro Praga iz Lisabona otkazala je učešće na 59. Bitefu. Spasoje Ž. Milovanović, selektor programa kaže da je kad se priča o cenzuri, neophodno napraviti jasnu razliku između prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg Bitefa


Ježi Gjedrojć, Autobiografija u četiri ruke (obradio i pogovor napisao Kšištof Pomjan), s poljskog prevela dr Ljubica Rosić; Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd, 2026
Dan razotkrivanja, režija Stiven Spilberg; Kristoferi, režija Stiven Soderberg; Ton zločina, režija Danijel Roer
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve