

Politika i kultura
Dejstvo ratova na Evroviziju i Venecijansko bijenale
Pet država je odustalo od učešća na Evroviziji zbog Izraela, a Evropska komisija je zvanično najavila obustavu subvencija Venecijanskom bijenalu zbog paviljona Rusije




Technotise
Posle dugo, dugo vremena, zahvaljujući entuzijazmu Zorana Moroa i njegove novopokrenute strip izdavačke kuće System Comics, dobili smo priliku da uživamo u jednom pravom domaćem kolornom strip albumu, što je za naše prilike pravi izdavački poduhvat. Radi se o stripu „Technotize“ autorskog tandema Darko Grkinić (scenario) – Aleksa Gajić (crtež). Album je nastao još 1998. kao diplomski rad Alekse Gajića na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. U međuvremenu je Gajić postao prava zvezda u Francuskoj s albumom „Bič Božji“ koji je objavio za uglednog strip izdavača Soleil, a koji je domaća publika nedavno imala prilike da prati na stranicama Politikinog zabavnika. Kad se ima u vidu da je Gajić ovaj album radio po narudžbi za francuskog izdavača, album „Technotize“ može se smatrati prvim albumom sa kojim, u tandemu sa Grkinićem, Gajić prezentira sopstveni autorski senzibilitet. Zaplet „Technotize-a“ zasniva se na legendi o tajnom tunelu ispod Dunava koji spaja Kalemegdan i Zemun, i koji je uništen pri povlačenju austrijske vojske pred Turcima 1739, sa sve basnoslovnim zlatom koje je u njemu navodno ostalo. U Beogradu 2047. godine tajnu ovog tunela slučajno otkriva grupa seksualno nefrustriranih omladinaca i omladinki, otkrivajući istovremeno i jednu prljavu industrijsku aferu ali i lice jednog novog totalitarnog poretka. Gajić na temelju ove priče ubedljivo iscrtava futuristički Beograd i Zemun, koji je ovim stripom dobio još jednu dirljivu posvetu. Uz sve manjkavosti koje ima, strip album „Technotize“ predstavlja nam strip autora pred kojim je izvesna blistava karijera, a njegova pojava, osim što je pravo osveženje za ovdašnje ljubitelje devete umetnosti, naročito je važna po tome što označava, sada već sasvim siguran, povratak domaćeg stripa ovdašnjoj publici.


Poetski kabare
Stota predstava kabarea „“Putuj Evropo“ (26. i 27. jun, Atelje 212, odigrana samo dve godine nakon premijere u Modernoj garaži, bez i jedne jedine najave u štampi u repertoaru pozorišta, osim za jubilarnu, bez oglasa i spotova, rezultat je mund reklame i, svakako, dobro zamišljenog i obavljnog posla autora kabarea: Gorana Sultanovića, Nenada Ćirića, Nebojše Ljubišića i odnedavno i Aleksandra Srećkovića.
Oni svoj kabare nazivaju poetskim. Priču o nama ispričali su najpoznatijim i najlepšim stihovima Dučića, Rakića, Disa, Kostića, Šantića, Ćopića, Bećkovića, Balaševića… ukratko – emocijom. Sva četvorica govore i pevaju stihove na muziku koju su sami komponovali za dve gitare, harmoniku i , na kojima sviraju. Na jubilarnoj predstavi pomagali su im gosti, oktet gudača, Petar Kralj, gost i na većini prethodnih predstava, i njihove kolege čija imena nisu bila najavljena u vreme pisanja ovog teksta.
Tokom leta, nedeljom, „Putuj Evropo“ seli se u pozorište Duško Radović, a u septembru se vraća u Modernu garažu, ali sa nekom novom pričom na sada aktuelne teme.
S.Ć.


Pet država je odustalo od učešća na Evroviziji zbog Izraela, a Evropska komisija je zvanično najavila obustavu subvencija Venecijanskom bijenalu zbog paviljona Rusije


Ministarstvo kulture, kao najvažniji finansijer, izdvaja velika sredstva za minorne projekte lokalnih zajednica, birajući svoje pozorišne uprave kojima će dodeliti sredstva, neumorno tražeći svoje interpretatore među piscima, glumcima i rediteljima – smatra reditelj Nebojša Bradić




Zadatak je književnosti – ako ona uopšte i ima bilo kakav zadatak – uhvatiti se ukoštac sa prividima, propitati ne samo smisao života i čovekovog bivanja već smisao kao takav, samu “prirodu” smisla, odnosno odgovoriti na pitanje: kako doći do spoznaje? To je ključna ideja literature koju, uveren je Vilikovski, mora, daleko više od same priče, zanimati čin “pripovedanja priče”. U tomu se i kriju (s)misao i tajna ljepote i umjetnosti


Festival “Opera forward” (OFF) proslavio je desetogodišnjicu, a jubilarno izdanje održano je od 6. do 15. marta 2026. godine u Amsterdamu. OFF je osnovala Holandska nacionalna opera 2016. godine, povodom pedeset godina postojanja kompanije, a festival je pokrenut pod umetničkim vođstvom nedavno preminulog operskog vizionara Pjera Audija, dugogodišnjeg direktora ove kuće. OFF je osnovan sa ciljem da istraži budućnost opere kroz prizmu nove generacije stvaralaca
Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve