

Film
Gde su konkursi za film koje je najavio Selaković?
NAFFIT je završen, a konkursi za film Filmskog centra Srbije nisu raspisani pre početka ovog festivala, kao što je najavio ministar Nikola Selaković. Od poslednjih konkursa prošlo je dve godine


Technotise
Posle dugo, dugo vremena, zahvaljujući entuzijazmu Zorana Moroa i njegove novopokrenute strip izdavačke kuće System Comics, dobili smo priliku da uživamo u jednom pravom domaćem kolornom strip albumu, što je za naše prilike pravi izdavački poduhvat. Radi se o stripu „Technotize“ autorskog tandema Darko Grkinić (scenario) – Aleksa Gajić (crtež). Album je nastao još 1998. kao diplomski rad Alekse Gajića na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. U međuvremenu je Gajić postao prava zvezda u Francuskoj s albumom „Bič Božji“ koji je objavio za uglednog strip izdavača Soleil, a koji je domaća publika nedavno imala prilike da prati na stranicama Politikinog zabavnika. Kad se ima u vidu da je Gajić ovaj album radio po narudžbi za francuskog izdavača, album „Technotize“ može se smatrati prvim albumom sa kojim, u tandemu sa Grkinićem, Gajić prezentira sopstveni autorski senzibilitet. Zaplet „Technotize-a“ zasniva se na legendi o tajnom tunelu ispod Dunava koji spaja Kalemegdan i Zemun, i koji je uništen pri povlačenju austrijske vojske pred Turcima 1739, sa sve basnoslovnim zlatom koje je u njemu navodno ostalo. U Beogradu 2047. godine tajnu ovog tunela slučajno otkriva grupa seksualno nefrustriranih omladinaca i omladinki, otkrivajući istovremeno i jednu prljavu industrijsku aferu ali i lice jednog novog totalitarnog poretka. Gajić na temelju ove priče ubedljivo iscrtava futuristički Beograd i Zemun, koji je ovim stripom dobio još jednu dirljivu posvetu. Uz sve manjkavosti koje ima, strip album „Technotize“ predstavlja nam strip autora pred kojim je izvesna blistava karijera, a njegova pojava, osim što je pravo osveženje za ovdašnje ljubitelje devete umetnosti, naročito je važna po tome što označava, sada već sasvim siguran, povratak domaćeg stripa ovdašnjoj publici.


Poetski kabare
Stota predstava kabarea „“Putuj Evropo“ (26. i 27. jun, Atelje 212, odigrana samo dve godine nakon premijere u Modernoj garaži, bez i jedne jedine najave u štampi u repertoaru pozorišta, osim za jubilarnu, bez oglasa i spotova, rezultat je mund reklame i, svakako, dobro zamišljenog i obavljnog posla autora kabarea: Gorana Sultanovića, Nenada Ćirića, Nebojše Ljubišića i odnedavno i Aleksandra Srećkovića.
Oni svoj kabare nazivaju poetskim. Priču o nama ispričali su najpoznatijim i najlepšim stihovima Dučića, Rakića, Disa, Kostića, Šantića, Ćopića, Bećkovića, Balaševića… ukratko – emocijom. Sva četvorica govore i pevaju stihove na muziku koju su sami komponovali za dve gitare, harmoniku i , na kojima sviraju. Na jubilarnoj predstavi pomagali su im gosti, oktet gudača, Petar Kralj, gost i na većini prethodnih predstava, i njihove kolege čija imena nisu bila najavljena u vreme pisanja ovog teksta.
Tokom leta, nedeljom, „Putuj Evropo“ seli se u pozorište Duško Radović, a u septembru se vraća u Modernu garažu, ali sa nekom novom pričom na sada aktuelne teme.
S.Ć.


NAFFIT je završen, a konkursi za film Filmskog centra Srbije nisu raspisani pre početka ovog festivala, kao što je najavio ministar Nikola Selaković. Od poslednjih konkursa prošlo je dve godine


Najavljen je drugi ne:Bitef kao zajednički, pobunjenički i slobodarski čin građanske neposlušni i kreativnosti. Na 60 mesta u Beogradu biće predstavljeno 60 godina Bitef festivala


U Ljubljani u Cankarjevom domu održana je komemoracija velikoj slovenačkoj i jugoslovenskoj glumici Mileni Zupančič. Prenosimo govor Svetozara Cvetkovića, jednog od kolega koji su se tom prilikom oprostili od nje


Završen je NAFFIT o kome se ništa ne zna: ni ko je njegov kreator, ni ko je selektovao filmove i serije, ni zašto su prikazivani u predfestivalskom programu, kao ni ko je odlučivao o nagradama. Zna se samo da je na njemu bila Nastasja Kinski


Nakon sportskih saveza, Macutova Vlada počela je da menja nazive i kulturnih institucija i promenila ime Istorijskog muzeja Srbije u Srpski istorijski muzej. Bez objašnjenja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve