

Književnost
Semjuel Beket u Beogradu: Dramaturg apsurda i boljeg posrtanja
Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast




Technotise
Posle dugo, dugo vremena, zahvaljujući entuzijazmu Zorana Moroa i njegove novopokrenute strip izdavačke kuće System Comics, dobili smo priliku da uživamo u jednom pravom domaćem kolornom strip albumu, što je za naše prilike pravi izdavački poduhvat. Radi se o stripu „Technotize“ autorskog tandema Darko Grkinić (scenario) – Aleksa Gajić (crtež). Album je nastao još 1998. kao diplomski rad Alekse Gajića na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. U međuvremenu je Gajić postao prava zvezda u Francuskoj s albumom „Bič Božji“ koji je objavio za uglednog strip izdavača Soleil, a koji je domaća publika nedavno imala prilike da prati na stranicama Politikinog zabavnika. Kad se ima u vidu da je Gajić ovaj album radio po narudžbi za francuskog izdavača, album „Technotize“ može se smatrati prvim albumom sa kojim, u tandemu sa Grkinićem, Gajić prezentira sopstveni autorski senzibilitet. Zaplet „Technotize-a“ zasniva se na legendi o tajnom tunelu ispod Dunava koji spaja Kalemegdan i Zemun, i koji je uništen pri povlačenju austrijske vojske pred Turcima 1739, sa sve basnoslovnim zlatom koje je u njemu navodno ostalo. U Beogradu 2047. godine tajnu ovog tunela slučajno otkriva grupa seksualno nefrustriranih omladinaca i omladinki, otkrivajući istovremeno i jednu prljavu industrijsku aferu ali i lice jednog novog totalitarnog poretka. Gajić na temelju ove priče ubedljivo iscrtava futuristički Beograd i Zemun, koji je ovim stripom dobio još jednu dirljivu posvetu. Uz sve manjkavosti koje ima, strip album „Technotize“ predstavlja nam strip autora pred kojim je izvesna blistava karijera, a njegova pojava, osim što je pravo osveženje za ovdašnje ljubitelje devete umetnosti, naročito je važna po tome što označava, sada već sasvim siguran, povratak domaćeg stripa ovdašnjoj publici.


Poetski kabare
Stota predstava kabarea „“Putuj Evropo“ (26. i 27. jun, Atelje 212, odigrana samo dve godine nakon premijere u Modernoj garaži, bez i jedne jedine najave u štampi u repertoaru pozorišta, osim za jubilarnu, bez oglasa i spotova, rezultat je mund reklame i, svakako, dobro zamišljenog i obavljnog posla autora kabarea: Gorana Sultanovića, Nenada Ćirića, Nebojše Ljubišića i odnedavno i Aleksandra Srećkovića.
Oni svoj kabare nazivaju poetskim. Priču o nama ispričali su najpoznatijim i najlepšim stihovima Dučića, Rakića, Disa, Kostića, Šantića, Ćopića, Bećkovića, Balaševića… ukratko – emocijom. Sva četvorica govore i pevaju stihove na muziku koju su sami komponovali za dve gitare, harmoniku i , na kojima sviraju. Na jubilarnoj predstavi pomagali su im gosti, oktet gudača, Petar Kralj, gost i na većini prethodnih predstava, i njihove kolege čija imena nisu bila najavljena u vreme pisanja ovog teksta.
Tokom leta, nedeljom, „Putuj Evropo“ seli se u pozorište Duško Radović, a u septembru se vraća u Modernu garažu, ali sa nekom novom pričom na sada aktuelne teme.
S.Ć.


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže




Svetska premijera opere Klovnovi montrealske i naše kompozitorke Ane Sokolović odigrana je poslednjeg dana januara u Montrealu


Krajem februara, početkom marta u Beogradu su gostovala dva crnogorska pozorišta. U subotu 28. februara, na Velikoj sceni “Olivera i Rade Marković” gostovao je Centar za kulturu Tivat sa predstavom Contra Mundum. U nedelju 1. marta, na sceni “Raša Plaović” Narodnog pozorišta gostovalo je Nikšićko pozorište sa predstavom Otac
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve