img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SCENA

03. oktobar 2001, 21:01 Redakcija Vremena
Copied

42. oktobarski salon

Prvog oktobra otvorena je tradicionalna likovna manifestacija Oktobarski salon, koja će se do 28. oktobra odvijati u nekoliko gradskih prostora, pod sloganom „Umetnici biraju“. Salon je otvoren izložbom u selekciji Ere Milivojevića u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ i izložbom u Galeriji Grafičkog kolektiva. 42. oktobarski salon ima drugačiju koncepciju od dosadašnjih jer su prvi put selektori salona sami umetnici. Za selektore su izabrani Era Milivojević, Darija Kačić, Saša Marković-Mikrob, asocijacija „Apsolutno“, Marija Kranjc, Nada Aksentijević i Slobodan Mašić. Oni su odabrali 73 autora i 116 radova.

Kusturica sprema novi film

Novi igrani film režisera Emira Kusturice „Gladno srce“ biće snimljen na Mokroj gori, a najvećim delom na i oko obnovljene pruge uskog koloseka preko planine Šargana poznate kao „Šarganska osmica“. Prema rečima tvorca projekta „Šarganska osmica“ Radovana Glibetića, za potrebe snimanja filma na pruzi će biti izgrađena još jedna železnička stanica koja će tu, kad se sve završi, i ostati. „Kusturica je sa scenografom i ekipom dolazio na mesto snimanja i veoma je zadovoljan ambijentom i onim što su novi neimari napravili obnovivši prugu uskog koloseka u dužini od 20 kilometara koja se koristi u turističke svrhe“, naglašava Glibetić. Radnja filma „Gladno srce“ dešava se za vreme rata u Bosni, a govori o želji zaljubljenika u „uskotračnu železnicu“ da obnovi trasu pruge i poveže Srbiju sa BiH.

Đurić u MUMOK–u

Početkom 2001. godine otvoren je Muzejski kvart u Beču (Museums Quartier Wien) koji je predstavljen kao najveći kulturni projekat ostvaren u istoriji Republike Austrije i jedan od deset najvećih kulturnih kompleksa u svetu. U aktuelnoj drugoj fazi, koja se tiče inauguracije pojedinih segmenata ovog složenog organizma, 15. septembra je otvoren Muzej moderne umetnosti Ludvig fondacije u Beču – MUMOK. Obiman bečki ogranak ove prestižne zbirke moderne i savremene svetske umetnosti, koji je donedavno bio predstavljen na dve lokacije, sada je objedinjen pod krovom nove, smele, monolitne građevine sačinjene od kamena bazaltne lave, čije su arhitekte Ortner & Ortner. Na tri nivoa iznad i dva ispod zemlje, na 4800 m², MUMOK je predstavio reprezentativnu, kompleksnu postavku radova iz Kolekcije koji su hronološki i tematski strukturirani. Takođe, u sklopu MUMOK-a prvi put su predstavljene i nove akvizicije, pre svega one koje se tiču umetnosti 80-ih i 90-ih godina, sa posebnim naglaskom na objekte i instalacije, kao i one koje potiču iz tzv. „perifernih“ regija Centralne i Istočne Evrope. Tako gospodin Loren Heđi, direktor MUMOK-a, koji postavkom nesumnjivo teći ka uspostavljanju nove hijerarhije i novog mapiranja savremene svetske scene, u tekstu koji se odnosi na srednjoevropsku kolekciju u podnaslovu ističe: „Na raskršću Istoka i Zapada, Centara i Periferija i odmah zatim podseća i ukazuje na „Istorijski momenat: Promene evropskog Statusa Quo„. Dakle, u jednom takvom preseku i uvidu u savremenu modernu i svetsku umetnost, uz dela Kokoške, Vorhola, Džaspera Džonsa, Oldenburga, Gilberta & Džordža, Ilje Kabakova, Krega, Kunelisa, i drugih, kao jedina dela jugoslovenskih umetnika izloženi su radovi Mihaela Milunovića i Uroša Đurića – koji su, sticajem okolnosti, obojica rođeni u Beogradu 60-ih godina, obojica studirali slikarstvo na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, i obojica iz slikarstva nastavili svoja konceptualno usmerena istraživanja na polju proširenih medija. U MUMOK-u je predstavljen rad Uroša Đurića, inkdžet na papiru „Bez naziva (Crna zvezda)“, i četiri rada, takođe printa, Mihaela Milunovića iz osmodelnog foto-projekta, serije „Mobile“. Ukratko, prisustvo radova Uroša Đurića i Mihaela Milunovića u bečkom MOMOK-u trebalo bi shvatiti kao jedan od najznačajnijih recentnih prodora naših umetnika u mrežu i sistem savremene svetske art scene.

Danijela Purešević

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Analiza

27.jul 2026. Sonja Ćirić

Slučaj „Atelje 212“: Zašto je smenjena Gordana Goncić

Skupština grada Beograda je, sve po zakonu, imenovala Ljubišu Ristića za v.d. direktora „Ateljea 212“. Zašto je, međutim, smenjena Gordana Goncić

Baština

26.jul 2026. S. Ć.

Narodni muzej Zrenjanin: Ne zaboravimo na centar tekstilne industrije

Kako bi sačuvao tragove nekadašnjeg centra tekstilne industrije, Narodni muzej Zrenjanin preduzeo akciju prikupljanja uspomena na velike fabrike kojih više nema

Kadrovi

26.jul 2026. S. Ć.

Lazar Jovanov nasledio Ljubišu Ristića u KPGT-u

Umesto Ljubiše Ristića koji je postavljen u „Atelje 212“, v.d. direktora Pozorišta KPGT je Lazar Jovanov, glumac i reditelj poznat po ulogama u ovom kolektivu

Festival

25.jul 2026. S. Ć.

Kad iz betona progovore drvo, bubice, crvi, i ostala oteta priroda

Dvodnevni Festival eko književnosti u Beogradu predstavlja knjige koje istražuju posledice devastacije sveta oko nas, pokušavajući da ga spasu

Kadrovi

25.jul 2026. S. Ć.

Glumci „Ateljea 212“: Radujemo se što će nam Ljuša Ristić „pomoći“

Javnost unisono osuđuje imenovanje Ljubiše Ristića za v.d. direktora „Ateljea 212“. Glumci ovog pozorišta kažu da se „raduju“ što će im on „pomoći“

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure