

Festival
Novi Tvrđava teatar Vide Ognjenović ide dalje
Nakon što je izbačen iz Vile Stanković, Novi Tvrđava teatar Vide Ognjenović je održan na novoj adresi. Dokaz da su želja za stvaranjem i pozorište jači od politike Srbije
42. oktobarski salon
Prvog oktobra otvorena je tradicionalna likovna manifestacija Oktobarski salon, koja će se do 28. oktobra odvijati u nekoliko gradskih prostora, pod sloganom „Umetnici biraju“. Salon je otvoren izložbom u selekciji Ere Milivojevića u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ i izložbom u Galeriji Grafičkog kolektiva. 42. oktobarski salon ima drugačiju koncepciju od dosadašnjih jer su prvi put selektori salona sami umetnici. Za selektore su izabrani Era Milivojević, Darija Kačić, Saša Marković-Mikrob, asocijacija „Apsolutno“, Marija Kranjc, Nada Aksentijević i Slobodan Mašić. Oni su odabrali 73 autora i 116 radova.
Kusturica sprema novi film
Novi igrani film režisera Emira Kusturice „Gladno srce“ biće snimljen na Mokroj gori, a najvećim delom na i oko obnovljene pruge uskog koloseka preko planine Šargana poznate kao „Šarganska osmica“. Prema rečima tvorca projekta „Šarganska osmica“ Radovana Glibetića, za potrebe snimanja filma na pruzi će biti izgrađena još jedna železnička stanica koja će tu, kad se sve završi, i ostati. „Kusturica je sa scenografom i ekipom dolazio na mesto snimanja i veoma je zadovoljan ambijentom i onim što su novi neimari napravili obnovivši prugu uskog koloseka u dužini od 20 kilometara koja se koristi u turističke svrhe“, naglašava Glibetić. Radnja filma „Gladno srce“ dešava se za vreme rata u Bosni, a govori o želji zaljubljenika u „uskotračnu železnicu“ da obnovi trasu pruge i poveže Srbiju sa BiH.
Đurić u MUMOK–u
Početkom 2001. godine otvoren je Muzejski kvart u Beču (Museums Quartier Wien) koji je predstavljen kao najveći kulturni projekat ostvaren u istoriji Republike Austrije i jedan od deset najvećih kulturnih kompleksa u svetu. U aktuelnoj drugoj fazi, koja se tiče inauguracije pojedinih segmenata ovog složenog organizma, 15. septembra je otvoren Muzej moderne umetnosti Ludvig fondacije u Beču – MUMOK. Obiman bečki ogranak ove prestižne zbirke moderne i savremene svetske umetnosti, koji je donedavno bio predstavljen na dve lokacije, sada je objedinjen pod krovom nove, smele, monolitne građevine sačinjene od kamena bazaltne lave, čije su arhitekte Ortner & Ortner. Na tri nivoa iznad i dva ispod zemlje, na 4800 m², MUMOK je predstavio reprezentativnu, kompleksnu postavku radova iz Kolekcije koji su hronološki i tematski strukturirani. Takođe, u sklopu MUMOK-a prvi put su predstavljene i nove akvizicije, pre svega one koje se tiču umetnosti 80-ih i 90-ih godina, sa posebnim naglaskom na objekte i instalacije, kao i one koje potiču iz tzv. „perifernih“ regija Centralne i Istočne Evrope. Tako gospodin Loren Heđi, direktor MUMOK-a, koji postavkom nesumnjivo teći ka uspostavljanju nove hijerarhije i novog mapiranja savremene svetske scene, u tekstu koji se odnosi na srednjoevropsku kolekciju u podnaslovu ističe: „Na raskršću Istoka i Zapada, Centara i Periferija i odmah zatim podseća i ukazuje na „Istorijski momenat: Promene evropskog Statusa Quo„. Dakle, u jednom takvom preseku i uvidu u savremenu modernu i svetsku umetnost, uz dela Kokoške, Vorhola, Džaspera Džonsa, Oldenburga, Gilberta & Džordža, Ilje Kabakova, Krega, Kunelisa, i drugih, kao jedina dela jugoslovenskih umetnika izloženi su radovi Mihaela Milunovića i Uroša Đurića – koji su, sticajem okolnosti, obojica rođeni u Beogradu 60-ih godina, obojica studirali slikarstvo na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, i obojica iz slikarstva nastavili svoja konceptualno usmerena istraživanja na polju proširenih medija. U MUMOK-u je predstavljen rad Uroša Đurića, inkdžet na papiru „Bez naziva (Crna zvezda)“, i četiri rada, takođe printa, Mihaela Milunovića iz osmodelnog foto-projekta, serije „Mobile“. Ukratko, prisustvo radova Uroša Đurića i Mihaela Milunovića u bečkom MOMOK-u trebalo bi shvatiti kao jedan od najznačajnijih recentnih prodora naših umetnika u mrežu i sistem savremene svetske art scene.
Danijela Purešević


Nakon što je izbačen iz Vile Stanković, Novi Tvrđava teatar Vide Ognjenović je održan na novoj adresi. Dokaz da su želja za stvaranjem i pozorište jači od politike Srbije


Reditelji, među kojima je i Stefan Ivančić, odbijaju da učestvuju na 73. Martovskom festivalu, smatrajući da je Odbor koji odlučuje o programu – cenzorska komisija


Izložba “Crno-beli svet – uvod u fašizam” govori o crno-belom svetu “naših i njihovih”, svetu kamufliranog fašizma. A svet je odistinski sve osim crno-belog. On je u mnogo boja i sa mnogo mogućnosti da bude harmoničan. Svet “naših i njihovih” odgovara samo onima koji žele da nasiljem vladaju nad drugim ljudima. Crno-beli pogled na svet je seme za sve vrste nasilja. Seme fašizma. Ova izložba postavlja pitanja o tome, a odgovore ćemo morati pronaći u stvarnom svetu ili ćemo živeti u atmosferi nejednakosti, nepravde i nasilja


Ante Tomić, Kraljević Marko oslobađa Imotski, Laguna, Beograd, 2026


Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve