img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SCENA

03. oktobar 2001, 21:01 Redakcija Vremena
Copied

42. oktobarski salon

Prvog oktobra otvorena je tradicionalna likovna manifestacija Oktobarski salon, koja će se do 28. oktobra odvijati u nekoliko gradskih prostora, pod sloganom „Umetnici biraju“. Salon je otvoren izložbom u selekciji Ere Milivojevića u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ i izložbom u Galeriji Grafičkog kolektiva. 42. oktobarski salon ima drugačiju koncepciju od dosadašnjih jer su prvi put selektori salona sami umetnici. Za selektore su izabrani Era Milivojević, Darija Kačić, Saša Marković-Mikrob, asocijacija „Apsolutno“, Marija Kranjc, Nada Aksentijević i Slobodan Mašić. Oni su odabrali 73 autora i 116 radova.

Kusturica sprema novi film

Novi igrani film režisera Emira Kusturice „Gladno srce“ biće snimljen na Mokroj gori, a najvećim delom na i oko obnovljene pruge uskog koloseka preko planine Šargana poznate kao „Šarganska osmica“. Prema rečima tvorca projekta „Šarganska osmica“ Radovana Glibetića, za potrebe snimanja filma na pruzi će biti izgrađena još jedna železnička stanica koja će tu, kad se sve završi, i ostati. „Kusturica je sa scenografom i ekipom dolazio na mesto snimanja i veoma je zadovoljan ambijentom i onim što su novi neimari napravili obnovivši prugu uskog koloseka u dužini od 20 kilometara koja se koristi u turističke svrhe“, naglašava Glibetić. Radnja filma „Gladno srce“ dešava se za vreme rata u Bosni, a govori o želji zaljubljenika u „uskotračnu železnicu“ da obnovi trasu pruge i poveže Srbiju sa BiH.

Đurić u MUMOK–u

Početkom 2001. godine otvoren je Muzejski kvart u Beču (Museums Quartier Wien) koji je predstavljen kao najveći kulturni projekat ostvaren u istoriji Republike Austrije i jedan od deset najvećih kulturnih kompleksa u svetu. U aktuelnoj drugoj fazi, koja se tiče inauguracije pojedinih segmenata ovog složenog organizma, 15. septembra je otvoren Muzej moderne umetnosti Ludvig fondacije u Beču – MUMOK. Obiman bečki ogranak ove prestižne zbirke moderne i savremene svetske umetnosti, koji je donedavno bio predstavljen na dve lokacije, sada je objedinjen pod krovom nove, smele, monolitne građevine sačinjene od kamena bazaltne lave, čije su arhitekte Ortner & Ortner. Na tri nivoa iznad i dva ispod zemlje, na 4800 m², MUMOK je predstavio reprezentativnu, kompleksnu postavku radova iz Kolekcije koji su hronološki i tematski strukturirani. Takođe, u sklopu MUMOK-a prvi put su predstavljene i nove akvizicije, pre svega one koje se tiču umetnosti 80-ih i 90-ih godina, sa posebnim naglaskom na objekte i instalacije, kao i one koje potiču iz tzv. „perifernih“ regija Centralne i Istočne Evrope. Tako gospodin Loren Heđi, direktor MUMOK-a, koji postavkom nesumnjivo teći ka uspostavljanju nove hijerarhije i novog mapiranja savremene svetske scene, u tekstu koji se odnosi na srednjoevropsku kolekciju u podnaslovu ističe: „Na raskršću Istoka i Zapada, Centara i Periferija i odmah zatim podseća i ukazuje na „Istorijski momenat: Promene evropskog Statusa Quo„. Dakle, u jednom takvom preseku i uvidu u savremenu modernu i svetsku umetnost, uz dela Kokoške, Vorhola, Džaspera Džonsa, Oldenburga, Gilberta & Džordža, Ilje Kabakova, Krega, Kunelisa, i drugih, kao jedina dela jugoslovenskih umetnika izloženi su radovi Mihaela Milunovića i Uroša Đurića – koji su, sticajem okolnosti, obojica rođeni u Beogradu 60-ih godina, obojica studirali slikarstvo na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, i obojica iz slikarstva nastavili svoja konceptualno usmerena istraživanja na polju proširenih medija. U MUMOK-u je predstavljen rad Uroša Đurića, inkdžet na papiru „Bez naziva (Crna zvezda)“, i četiri rada, takođe printa, Mihaela Milunovića iz osmodelnog foto-projekta, serije „Mobile“. Ukratko, prisustvo radova Uroša Đurića i Mihaela Milunovića u bečkom MOMOK-u trebalo bi shvatiti kao jedan od najznačajnijih recentnih prodora naših umetnika u mrežu i sistem savremene svetske art scene.

Danijela Purešević

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Književnost

02.april 2026. Ivan Milenković

Narator kao pukotina

Srđan Valjarević, Narator je konačno progovorio i Roman o agoniji i vedrini; Laguna, 2024. i 2025.

Književna kritika

02.april 2026. Jaroslav Pecnik

Zapis(nic)i pasionirane čitateljice

Tatjana Gromača, Osvajanje čitalačkog prostora, Sandorf, Zagreb, 2025.

Koncerti

02.april 2026. Dragan Kremer

Sos & papričice

Issac Delgado i “Söndörgő”, Dom omladine Beograda

Bioskop

02.april 2026. Zoran Janković

A sada malo o psihologiji neuspeha

Nevesta!, režija Megi Džilenhol, igraju Džesi Bakli i Kristijan Bejl; Nasledstvo s predumišljajem, režija Džon Paton Ford, igraju Glen Pauel, Margaret Kuali

Domaći film

02.april 2026. Đorđe Bajić

Crni humor, brutalnost i zrnce nade

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević

Komentar
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure