img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SCENA

03. oktobar 2001, 21:01 Redakcija Vremena
Copied

42. oktobarski salon

Prvog oktobra otvorena je tradicionalna likovna manifestacija Oktobarski salon, koja će se do 28. oktobra odvijati u nekoliko gradskih prostora, pod sloganom „Umetnici biraju“. Salon je otvoren izložbom u selekciji Ere Milivojevića u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ i izložbom u Galeriji Grafičkog kolektiva. 42. oktobarski salon ima drugačiju koncepciju od dosadašnjih jer su prvi put selektori salona sami umetnici. Za selektore su izabrani Era Milivojević, Darija Kačić, Saša Marković-Mikrob, asocijacija „Apsolutno“, Marija Kranjc, Nada Aksentijević i Slobodan Mašić. Oni su odabrali 73 autora i 116 radova.

Kusturica sprema novi film

Novi igrani film režisera Emira Kusturice „Gladno srce“ biće snimljen na Mokroj gori, a najvećim delom na i oko obnovljene pruge uskog koloseka preko planine Šargana poznate kao „Šarganska osmica“. Prema rečima tvorca projekta „Šarganska osmica“ Radovana Glibetića, za potrebe snimanja filma na pruzi će biti izgrađena još jedna železnička stanica koja će tu, kad se sve završi, i ostati. „Kusturica je sa scenografom i ekipom dolazio na mesto snimanja i veoma je zadovoljan ambijentom i onim što su novi neimari napravili obnovivši prugu uskog koloseka u dužini od 20 kilometara koja se koristi u turističke svrhe“, naglašava Glibetić. Radnja filma „Gladno srce“ dešava se za vreme rata u Bosni, a govori o želji zaljubljenika u „uskotračnu železnicu“ da obnovi trasu pruge i poveže Srbiju sa BiH.

Đurić u MUMOK–u

Početkom 2001. godine otvoren je Muzejski kvart u Beču (Museums Quartier Wien) koji je predstavljen kao najveći kulturni projekat ostvaren u istoriji Republike Austrije i jedan od deset najvećih kulturnih kompleksa u svetu. U aktuelnoj drugoj fazi, koja se tiče inauguracije pojedinih segmenata ovog složenog organizma, 15. septembra je otvoren Muzej moderne umetnosti Ludvig fondacije u Beču – MUMOK. Obiman bečki ogranak ove prestižne zbirke moderne i savremene svetske umetnosti, koji je donedavno bio predstavljen na dve lokacije, sada je objedinjen pod krovom nove, smele, monolitne građevine sačinjene od kamena bazaltne lave, čije su arhitekte Ortner & Ortner. Na tri nivoa iznad i dva ispod zemlje, na 4800 m², MUMOK je predstavio reprezentativnu, kompleksnu postavku radova iz Kolekcije koji su hronološki i tematski strukturirani. Takođe, u sklopu MUMOK-a prvi put su predstavljene i nove akvizicije, pre svega one koje se tiču umetnosti 80-ih i 90-ih godina, sa posebnim naglaskom na objekte i instalacije, kao i one koje potiču iz tzv. „perifernih“ regija Centralne i Istočne Evrope. Tako gospodin Loren Heđi, direktor MUMOK-a, koji postavkom nesumnjivo teći ka uspostavljanju nove hijerarhije i novog mapiranja savremene svetske scene, u tekstu koji se odnosi na srednjoevropsku kolekciju u podnaslovu ističe: „Na raskršću Istoka i Zapada, Centara i Periferija i odmah zatim podseća i ukazuje na „Istorijski momenat: Promene evropskog Statusa Quo„. Dakle, u jednom takvom preseku i uvidu u savremenu modernu i svetsku umetnost, uz dela Kokoške, Vorhola, Džaspera Džonsa, Oldenburga, Gilberta & Džordža, Ilje Kabakova, Krega, Kunelisa, i drugih, kao jedina dela jugoslovenskih umetnika izloženi su radovi Mihaela Milunovića i Uroša Đurića – koji su, sticajem okolnosti, obojica rođeni u Beogradu 60-ih godina, obojica studirali slikarstvo na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, i obojica iz slikarstva nastavili svoja konceptualno usmerena istraživanja na polju proširenih medija. U MUMOK-u je predstavljen rad Uroša Đurića, inkdžet na papiru „Bez naziva (Crna zvezda)“, i četiri rada, takođe printa, Mihaela Milunovića iz osmodelnog foto-projekta, serije „Mobile“. Ukratko, prisustvo radova Uroša Đurića i Mihaela Milunovića u bečkom MOMOK-u trebalo bi shvatiti kao jedan od najznačajnijih recentnih prodora naših umetnika u mrežu i sistem savremene svetske art scene.

Danijela Purešević

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Slučaj Narodno pozorište

12.decembar 2025. Sonja Ćirić

Zaposleni Narodnog pozorišta: Upravo, džaba ste krečili

Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

11.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi

Književnost/filozofija

11.decembar 2025. Ivan Milenković

Zapisi potištene kurve

Emil Sioran, Sveske 1957–1972; s francuskog preveo Bojan Savić Ostojić; Službeni glasnik, Beograd 2025

Pozorište

11.decembar 2025. Marina Mlivojević Mađarev

Preobražaj na teži način

Prima facie, Suzi Miler, režija Anja Suša, igra Maša Dakić; Bitef teatar

Komentar

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure