
Premijera
Da li filmom „Saučesnici“ Lazar Ristovski „pumpa“?
Film „Saučesnici“ čiji je producent Lazar Ristovski, razgolićuje koruptivni sistem u kome živimo. Da li je Ristovski odlučio da „pumpa“?
Performans Britanskog saveta
Pozorišna rediteljka Ivana Vujić održala je i uličnu Čajanku i performans ispred Britanskog saveta u Beogradu, u okviru manifestacije tog kulturnog centra povodom preseljenja u novi prostor (Terazije 8/I).
Svečano otvaranje novih prostorija Britanskog saveta predvideno je za 20. mart. Predsednik Upravnog odbora Britanskog saveta baronesa Helen Kenedi otvoriće elektronski obrazovni centar Britanskog saveta i učestvovati u video debati članova Evropskog parlamenta mladih iz Beograda, Oksforda, Pariza i Kijeva o budućnosti nacionalnog identiteta u ujedinjenoj Evropi.
„Balcanis“ br. 2
Drugi broj revije za kulturu „Balcanis“, posvećene kulturnim fenomenima s prostora geografski smeštenog izmedu Triglava i Đevdelije, izašao je u trenutku kada je toponim Jugoslavija konačno nestao s geografskih i političkih mapa sveta, što samo može da olakša nepolitičku percepciju onoga što se ponekad naziva jugoslovenski kulturni prostor. Bilo kako bilo, drugi broj revije koju na makedonsko/slovenačko/BHS/engleskom jeziku izdaje Kulturno-umetničko društvo „Balkanika“ iz Ljubljane donosi pregršt tekstova koji daju presek aktuelnog stanja u kulturama ex-jugoslovenskih država. Pored priloga, tekstova i intervjua posvećenih recentnoj književnosti i publicistici (O. Kebo, Z. Ćirić, T. Pančić, D. Ilić, V. Žurić, FAK, R. Perišić, Savremena slovenačka poezija, I. Lovrenović…), godišnjeg izbora relevantnih kniževnih ostvarenja u pojedinim državama za 2001. godinu, te pozorišnih (makedonska pozorišna scena), likovnih i muzičkih priloga (R. V. Bošković, Balkanika Sanje Ilića, makedonski etno sastav Synthezis), novi broj „Balcanisa“ ima i nekoliko temata o posttranzicionoj Ljubljani, slovenačkim iskustvima u odnosima kulture i medija i ulozi religije u poslednjim balkanskim ratovima.
P. D.
Esma u Domu sindikata
Krunisana kraljica ciganske muzike, nedavno predložena za Nobelovu nagradu za mir, posle neopravdano dugog perioda, ponovo u Beogradu, u gradu u kome je počela profesionalnu karijeru i doživela najslavnije trenutke. Koncert će biti održan 26. marta u Domu sindikata. Tokom poslednje dve godine Esma je na turneji po celom svetu u okviru programa Noć cigana svirala u najprestižnijim dvoranama SAD, Britanije, Nemačke i Francuske i doživela da tamošnja kritika njen glas uporedi s glasom Arete Frenklin. Slaveći jubilej (45 godina rada) Esma dolazi u Beograd na svoju izričitu želju, i to u salu u kojoj je najčešće pevala – Dom sindikata, insistirajući na bliskom kontaktu sa publikom. Ovo je ciganski soul i džez spektakl i posebno obavezan koncert za sve one koji misle da je „Čaje šukarije“ pesma Zdravka Čolića.
Esmin koncert predstavlja početak ciklusa koncerata pod imenom Ave Romale, tokom koga će B92 u saradnji s Ministarstvom za kulturu Srbije predstaviti sve bitne savremene romske izvođače iz regiona i šire. Krajem aprila gost Beograda će biti legendarni Ferus Mustafov i njegov orkestar iz Makedonije, koji će – takođe u SKC-u – predstaviti svoj proslavljeni program duvačkog orkestra koji improvizuje na džez način. Sredinom juna nas očekuje sjajni petnaestočlani rumunski ansambl Fanfare Ciocarlia, a na jesen Taraf de Haidouks (Rumunija), Maharadža (Indija), Romanodrom (Mađarska), Iva Bitova (Češka) i drugi…

Film „Saučesnici“ čiji je producent Lazar Ristovski, razgolićuje koruptivni sistem u kome živimo. Da li je Ristovski odlučio da „pumpa“?

Novom Uredbom o koeficijentima koju potpisuju premijer Macut i ministar Selaković, gotovo da su izjednačene plate umetnika i radnika u tehničkim službama

Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa

Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine

Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve