
Obrazovanje
Šta stoji iza nacionalnih udžbenika
Zakon o udžbenicima predviđa da „Službeni glasnik“ i Zavod za udžbenike sarađuju na objavljivanju nacionalnih udžbenika. Da li je to najava njihovog spajanja o kome se priča više od dve godine
Performans Britanskog saveta
Pozorišna rediteljka Ivana Vujić održala je i uličnu Čajanku i performans ispred Britanskog saveta u Beogradu, u okviru manifestacije tog kulturnog centra povodom preseljenja u novi prostor (Terazije 8/I).
Svečano otvaranje novih prostorija Britanskog saveta predvideno je za 20. mart. Predsednik Upravnog odbora Britanskog saveta baronesa Helen Kenedi otvoriće elektronski obrazovni centar Britanskog saveta i učestvovati u video debati članova Evropskog parlamenta mladih iz Beograda, Oksforda, Pariza i Kijeva o budućnosti nacionalnog identiteta u ujedinjenoj Evropi.
„Balcanis“ br. 2
Drugi broj revije za kulturu „Balcanis“, posvećene kulturnim fenomenima s prostora geografski smeštenog izmedu Triglava i Đevdelije, izašao je u trenutku kada je toponim Jugoslavija konačno nestao s geografskih i političkih mapa sveta, što samo može da olakša nepolitičku percepciju onoga što se ponekad naziva jugoslovenski kulturni prostor. Bilo kako bilo, drugi broj revije koju na makedonsko/slovenačko/BHS/engleskom jeziku izdaje Kulturno-umetničko društvo „Balkanika“ iz Ljubljane donosi pregršt tekstova koji daju presek aktuelnog stanja u kulturama ex-jugoslovenskih država. Pored priloga, tekstova i intervjua posvećenih recentnoj književnosti i publicistici (O. Kebo, Z. Ćirić, T. Pančić, D. Ilić, V. Žurić, FAK, R. Perišić, Savremena slovenačka poezija, I. Lovrenović…), godišnjeg izbora relevantnih kniževnih ostvarenja u pojedinim državama za 2001. godinu, te pozorišnih (makedonska pozorišna scena), likovnih i muzičkih priloga (R. V. Bošković, Balkanika Sanje Ilića, makedonski etno sastav Synthezis), novi broj „Balcanisa“ ima i nekoliko temata o posttranzicionoj Ljubljani, slovenačkim iskustvima u odnosima kulture i medija i ulozi religije u poslednjim balkanskim ratovima.
P. D.
Esma u Domu sindikata
Krunisana kraljica ciganske muzike, nedavno predložena za Nobelovu nagradu za mir, posle neopravdano dugog perioda, ponovo u Beogradu, u gradu u kome je počela profesionalnu karijeru i doživela najslavnije trenutke. Koncert će biti održan 26. marta u Domu sindikata. Tokom poslednje dve godine Esma je na turneji po celom svetu u okviru programa Noć cigana svirala u najprestižnijim dvoranama SAD, Britanije, Nemačke i Francuske i doživela da tamošnja kritika njen glas uporedi s glasom Arete Frenklin. Slaveći jubilej (45 godina rada) Esma dolazi u Beograd na svoju izričitu želju, i to u salu u kojoj je najčešće pevala – Dom sindikata, insistirajući na bliskom kontaktu sa publikom. Ovo je ciganski soul i džez spektakl i posebno obavezan koncert za sve one koji misle da je „Čaje šukarije“ pesma Zdravka Čolića.
Esmin koncert predstavlja početak ciklusa koncerata pod imenom Ave Romale, tokom koga će B92 u saradnji s Ministarstvom za kulturu Srbije predstaviti sve bitne savremene romske izvođače iz regiona i šire. Krajem aprila gost Beograda će biti legendarni Ferus Mustafov i njegov orkestar iz Makedonije, koji će – takođe u SKC-u – predstaviti svoj proslavljeni program duvačkog orkestra koji improvizuje na džez način. Sredinom juna nas očekuje sjajni petnaestočlani rumunski ansambl Fanfare Ciocarlia, a na jesen Taraf de Haidouks (Rumunija), Maharadža (Indija), Romanodrom (Mađarska), Iva Bitova (Češka) i drugi…
Zakon o udžbenicima predviđa da „Službeni glasnik“ i Zavod za udžbenike sarađuju na objavljivanju nacionalnih udžbenika. Da li je to najava njihovog spajanja o kome se priča više od dve godine
Ta Slavkina izjava da su muškarci jači fizički... Slavka bar s tim nikad nije imala problem – znala je da patosira momke koji joj dobacuju, ako smem da otkrijem porodične priče. Slavka u toj rečenici misli prvenstveno na uslove u sportu – ona se aktivno zalagala da se ženski fudbal profesionalizuje po uzoru na muški
Znam šta ste radili prošlog leta,
scenario i režija Dženifer Kejtin Robinson
Dokazujući da umetnost ne treba da bude ni sentimentalni odraz doživljaja interpretatora niti dražesna zvučna igra, već u prvom redu istinita i tačna u sublimaciji života, Brendel je koliko na koncertima, toliko i na brojnim nosačima zvuka, možda više nego bilo koji pijanista pre njega, otkrio svu kompleksnost klasične muzike kao živog ogledala evropske istorije i kulture
Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)
Najgore je iza nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve