

Kulturna baština
SNS u Subotici pretvorio mesto stradanja u nosač za svoj baner Srbija pobeđuje
U Subotici SNS je prekrio Mlin Smolenski, kulturni spomenik i mesto stradanja, banerom „Srbija pobeđuje“ bez dozvole Zavoda za zaštitu spomenika kulture


Performans Britanskog saveta
Pozorišna rediteljka Ivana Vujić održala je i uličnu Čajanku i performans ispred Britanskog saveta u Beogradu, u okviru manifestacije tog kulturnog centra povodom preseljenja u novi prostor (Terazije 8/I).
Svečano otvaranje novih prostorija Britanskog saveta predvideno je za 20. mart. Predsednik Upravnog odbora Britanskog saveta baronesa Helen Kenedi otvoriće elektronski obrazovni centar Britanskog saveta i učestvovati u video debati članova Evropskog parlamenta mladih iz Beograda, Oksforda, Pariza i Kijeva o budućnosti nacionalnog identiteta u ujedinjenoj Evropi.
„Balcanis“ br. 2
Drugi broj revije za kulturu „Balcanis“, posvećene kulturnim fenomenima s prostora geografski smeštenog izmedu Triglava i Đevdelije, izašao je u trenutku kada je toponim Jugoslavija konačno nestao s geografskih i političkih mapa sveta, što samo može da olakša nepolitičku percepciju onoga što se ponekad naziva jugoslovenski kulturni prostor. Bilo kako bilo, drugi broj revije koju na makedonsko/slovenačko/BHS/engleskom jeziku izdaje Kulturno-umetničko društvo „Balkanika“ iz Ljubljane donosi pregršt tekstova koji daju presek aktuelnog stanja u kulturama ex-jugoslovenskih država. Pored priloga, tekstova i intervjua posvećenih recentnoj književnosti i publicistici (O. Kebo, Z. Ćirić, T. Pančić, D. Ilić, V. Žurić, FAK, R. Perišić, Savremena slovenačka poezija, I. Lovrenović…), godišnjeg izbora relevantnih kniževnih ostvarenja u pojedinim državama za 2001. godinu, te pozorišnih (makedonska pozorišna scena), likovnih i muzičkih priloga (R. V. Bošković, Balkanika Sanje Ilića, makedonski etno sastav Synthezis), novi broj „Balcanisa“ ima i nekoliko temata o posttranzicionoj Ljubljani, slovenačkim iskustvima u odnosima kulture i medija i ulozi religije u poslednjim balkanskim ratovima.
P. D.
Esma u Domu sindikata
Krunisana kraljica ciganske muzike, nedavno predložena za Nobelovu nagradu za mir, posle neopravdano dugog perioda, ponovo u Beogradu, u gradu u kome je počela profesionalnu karijeru i doživela najslavnije trenutke. Koncert će biti održan 26. marta u Domu sindikata. Tokom poslednje dve godine Esma je na turneji po celom svetu u okviru programa Noć cigana svirala u najprestižnijim dvoranama SAD, Britanije, Nemačke i Francuske i doživela da tamošnja kritika njen glas uporedi s glasom Arete Frenklin. Slaveći jubilej (45 godina rada) Esma dolazi u Beograd na svoju izričitu želju, i to u salu u kojoj je najčešće pevala – Dom sindikata, insistirajući na bliskom kontaktu sa publikom. Ovo je ciganski soul i džez spektakl i posebno obavezan koncert za sve one koji misle da je „Čaje šukarije“ pesma Zdravka Čolića.
Esmin koncert predstavlja početak ciklusa koncerata pod imenom Ave Romale, tokom koga će B92 u saradnji s Ministarstvom za kulturu Srbije predstaviti sve bitne savremene romske izvođače iz regiona i šire. Krajem aprila gost Beograda će biti legendarni Ferus Mustafov i njegov orkestar iz Makedonije, koji će – takođe u SKC-u – predstaviti svoj proslavljeni program duvačkog orkestra koji improvizuje na džez način. Sredinom juna nas očekuje sjajni petnaestočlani rumunski ansambl Fanfare Ciocarlia, a na jesen Taraf de Haidouks (Rumunija), Maharadža (Indija), Romanodrom (Mađarska), Iva Bitova (Češka) i drugi…


U Subotici SNS je prekrio Mlin Smolenski, kulturni spomenik i mesto stradanja, banerom „Srbija pobeđuje“ bez dozvole Zavoda za zaštitu spomenika kulture


Čuo sam da je Disney strašno blizu tome da kompletan igrani film napravi bez ljudskog dodira. Scenaristi su se probali braniti, bili su dugo u štrajku. Pravilo koje su uspeli dobiti je da veštačka inteligencija može napisati scenario, ali da onda mora ići nekom živom scenaristi koji ima pravo to doraditi i sebe potpisati. Bojim se da će doći do ogromne manipulacije, jer će naći klince koji će to potpisati




Kada mladi ljudi kroz dramski proces shvate da u “Mišolovci” nema pogrešnog odgovora, da je greška legitiman alat učenja i da niko od njih ne očekuje gotov šablon, dešava se neverovatna transformacija. Oni brzo prepoznaju da su spori rezultati do kojih dolaze sopstvenim istraživanjem i traganjem mnogo stabilniji, dublji i trajniji od bilo kakve brze spoljašnje nagrade


„Milonga strasnih senki“ je zbirka priča o tangu koje su napisali Borhes, Kortasar – ukupno 24 hispanoameričkih autora koje volimo, ali je i knjiga o njegovoj duši
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve