img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Scena

19. јун 2002, 23:40 Redakcija Vremena
Copied

Fanfare Ciocarlia u Barutani

Serija koncerata najboljih savremenih romskih ansambala iz celog sveta – Aven Romalen, koju priređuju B92 i Ministarstvo kulture Srbije, nastavlja se nastupom rumunskog sastava Fanfare Ciocarlia 26. juna u Barutani na Kalemegdanu.

Posle više nego uspelih gostovanja Esme Redžepove i Ferusa Mustafova, bićemo u prilici da proverimo zašto se ova ekipa od 12 muzičara svuda najavljuje kao najbrži duvački orkestar na svetu i zašto ploče Fanfare Ciocarlie objavljuje prestižna berlinska izdavačka kuća Piranha, već godinama jedna od najagilnijih među onima koje su se specijalizovale za world music. Prvo izdanje ovog orkestra Radio Pascani iz 1998 bio je jedan od onih ključnih albuma koji su pomogli ponovnom otkriću ciganske muzike na globalnom trzištu u poslednjih nekoliko godina.

Grupa Fanfare Ciocarlia, inače, potiče iz sela Zece Prajini (deset polja) od svega 400 duša, pokraj rumunsko-moldavske granice. Njihova verzija muzike koju sviraju orkestri širom Balkana ipak je jedinstvena i originalna kombinacija rumunskih, ciganskih i turskih sastojaka. Ioan Ivancea, lider grupe, tvrdi da ansambl ne samo da je jedan od poslednjih orkestara ovog tipa nego i da je sasvim sigurno i najbrži i najluđi. Ko god je prošle godine, takođe u Barutani, imao priliku da vidi spektakularne Taraf de Haidouks, takođe iz Rumunije, zna da je ova tvrđa sigurno suva istina da može da očekuje neslućene muzičarske. Kao što članovi orkestra sami kažu u jednom skorašnjem intervjuu: „Ljudi nas pitaju kako uspevamo da živimo u tako malom mestu, na kraju sveta, i da pravimo tako dobru muziku, a mi odgovaramao – a gde bi se lakše pravila dobra muzika nego na kraju sveta?“

Najbolji Blejd raner

Poznati američki list „Wired“ objavio je svoj izbor 20 najboljih naučnofantastičnih filmova svih vremena, a na prvom mestu je Blejd raner Ridlija Skota, snimljen 1982. godine, s Harisonom Fordom u glavnoj ulozi. Na drugom mestu je Gataka snimljena 1977. godine, dok je treći Matriks.

Kjubrikova Odiseja u svemiru 2001. zauzela je tek četvrto mesto, mada su je mnogi kritičari ocenili kao najbolji naučnofantastični film ikada snimljen. Na petom mestu, po izboru američkog lista, nalazi se Brazil, a slede Paklena pomorandža (još jedno Kjubrikovo remek-delo), Alijen – osmi putnik, Momci iz Brazila, Park iz doba Jure, Ratovi zvezda, Drumski ratnik, Tron, Terminator, Sliper…

Glavni kriteriji pri izboru filmova bili su: stepen uzbudljivosti, način predstavljanja vizije budućnosti i to da li se njegova umjetnicka fikcija poklapa s današnjim naučnim saznanjima.

Kosmoplovci u Remontu

Izložba multimedijalne produkcijske grupe Kosmoplovci/Studiostrip, na kojoj će biti predstavljeni stripovi i strip plakati u vidu kolaža različitih tematskih celina, otvorena je u galeriji Remont. Prikazan je i video program iz arhive Kosmoplovaca. Jedna od mnogobrojnih delatnosti te grupe je objavljivanje stripova fanzina kao što su Brus Li i Naši ljudi na Divljem zapadu. Najpopularnije njeno izdanje za sada je strip Patrijarh Pavle protiv savesti koji je izazvao burne reakcije u javnosti.

Izložba je otvorena do 5. jula kada će biti održan plenum Kosmoplovaca. Do zatvaranja izložbe, svakog ponedeljka u 19 sati biće organizovan razgovor o najnovijim produkcijama čiji su autori, izmedu ostalih, Vostok, Septik, Miroslav Lazendić i Grabovski.

U Remontu će 19. juna biti promovisana nova štampana izdanja te umetničke asocijacije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Iz života kulture

22.јул 2025. Sonja Ćirić

Prisilna deblokada SKC-a i DKC-a: I šta sad?

Počelo je čišćenje Dvorane KCB-a koja je u petak neplanirano odblokirana. Jutrošnje „oslobađanje“ SKC-a bilo je namerno i pokazno: da narod vidi šta ga čeka

Novi Sad

21.јул 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Veći deo novca iz budžeta predviđenog za kulturu Novog Sada dodeljen je projektima iz Beograda koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.јул 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.јул 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure