
Nagrade
Pulski festival: Filmovi iz Srbije osvojili šest nagrada
Filmovi srpskih autora „Kako je ovde tako zeleno“, „Među bogovima“ i „78 dana“ dobili su šest nagrada na upravo završenom Filmskom festivalu u Puli
Kinoteka konačno dobila zgradu
„Ova priča ima srećan kraj“, komentar je Radoslava Zelenovića, direktora Jugoslovenske kinoteke povodom vesti da je Republika Srbija konačno vratila Kinoteci zgradu u Uzun Mirkovoj 1.
Jugoslovenska kinoteka dobila je ovu zgradu od Skupštine grada februara 1995. godine. „Sredstva za sanaciju zgrade, veoma oštećene, predviđena su u tri finansijska plana, po pet miliona dinara godišnje. Od tog novca dobili smo nešto više od šest miliona – nije na nama da istražujemo gde je otišao ostatak“, kaže Radoslav Zelenović. Od tih para urađena je većina sanacionih radova kao i spratne ploče, osim poslednje, a nije urađen krov koji je izuzetno oštećen.
„U julu 1997. godine saznali smo da je Beograd zgradu vratio Republici. Sada nam je, odlukom Republičke vlade, od ovog 22. maja, zgrada opet vraćena“, kaže Radoslav Zelenović najavljujući da će Kinoteka kucati na sva vrata, „pa i na vrata međunarodnih fondova što, zbog našeg ugleda u svetu, nije nerealno. Uostalom, zahvaljujući poklonu francuske vlade od 30.000 evra, mi sada zvaršavamo depo za čuvanje filmova. Nameravamo da zamolimo dobitnike našeg Zlatnog pečata, Bertolučija, Angelopulosa, Mihalkova, Liv Ulman, Mencla, da budu naši promoteri u svetu, da nam svojim ugledom pomognu.“
Namera je da ova zgrada bude „Kuća filma“, prostor u kome će se nalaziti baština svetske kinematografije koju čuva ova ustanova. „Nema parcijalnog rešenja za Kinoteku. Mi sad biblioteku od 20.000 knjiga čuvamo u dvosobnom stanu. Čuo sam primedbe da je ta zgrada velika za naše potrebe. O tome bi moglo da se govori tek ako, i kad svuda na svetu prestanu da se snimaju filmovi.“
S. Ć.
Filmovi srpskih autora „Kako je ovde tako zeleno“, „Među bogovima“ i „78 dana“ dobili su šest nagrada na upravo završenom Filmskom festivalu u Puli
Najnovije promene na čelu Narodne biblioteke Srbije, Narodnog pozorišta, Beogradskog sajma i NIS-a ukazuju da SNS hoće da čvrsto zavlada srpskim ustanovama
Uprkos vidljivom naporu da makar koliko uozbilji stvar, Džejms Gan ne odoleva nepotrebnom i usiljenom podsećanju na značaj ljudske dobrote, uvek i svugde, pa ubacuje reference na izraelsko-palestinski sukob, ali ga smešta u postjugoslovenski kontekst, te jedan od zlikovaca govori ekavicom i slepi je sledbenik zapadnog krupnog kapitala. Upravo taj momenat u priču vraća infantilizaciju na velika vrata
Iako ostaje veran poetici fragmenta, u romanu Samoubistvo Leve je bliži klasičnijem proznom govoru. Ispripovedan u drugom licu, kao obraćanje mrtvom prijatelju, ovaj roman suočava s temeljnim fenomenima ljudskog postojanja: doživljaj sveta i čovekovo mesto u njemu, potomstvo i smisao porodice, savremena umetnost, moderna država, politika itd. Priča, svakako uslovljena temom, ispripovedana je u blago povišenom tonalitetu moderne, tamne patetike, a opet i sa izvesnom vedrinom, koju nameće okolnost da se najvažniji događaj u priči, rasplet dakle, desio već na početku
Lusi podseća na upečatljive i samosvojne ženske likove francuskog novog talasa koji nikome ne polažu računa za svoje odluke, makar bile pogrešne ili pogubne. Lusi je sloboda sama, sloboda koja neprekidno izmiče. Čas je ima, čas je nema. Čas je pričljiva i lepršava, čas kapriciozna i ćutljiva
Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu
Šta sve nismo znali o njima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve