Izložba slika i crteža mladog umjetnika Petra Mošića, koji stvara u duhu starih majstora fokusirajući se na fenomen odrastanja i socijalizacije djece u savremenom društvu, biće otvorena od 18. avgusta u Galeriji „Drina“ u Beogradu, na Andrićevom vencu.
Postavku izložbe čine tri slike većeg formata na lanenom platnu i dva crteža tehnike presovani ugljen na akvarel papiru na kojima je predstavljen širok dijapazon emocija. Ravnopravne pozicije zauzimaju potresno i lijepo, nevino i zastrašujuće, krhko i mračno, sjetno i naivno, duhovito i bolno.
U kataloškom eseju Pogled nevinosti, istoričar umjetnosti Vladimir Bjeličić govoreći o Mošićevom radu objašnjava da fokusirajući se na portret lica autor razvija narativ kojim pokušava da artikuliše vlastito promišljanje tanke granice između dječje nevinosti i brutalnosti. „Mimo spleta različitih referenci (reprezentacija dece u instalacijama-oltarima Kristijana Boltanskog, uniformisane dece na slikama Gotfrida Helvejna i Biljane Đurđević), izražena ambivalencija koju ovi radovi odašilju navodi nas na duboko promišljanje koje budi najdublje strahove vezane za savremeno detinjstvo“, naveo je.
Izložba i stil Petra Mošića (1981, Beograd), nagrađenog Zlatnom paletom na Prolećnoj izložbi ULUS-a, odražavaju širi trend u kojem se slika već neko vrijeme bori za povratak na mjesto koje je u prošlosti imala. Galerija za savremenu umjetnost „Drina“ prije svega ima za cilj da podrži i podstakne mlade umjetnike iz zemlje i regiona. Mošićeva izložba traje do 9. septembra.
Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
I kakve veze sve ovo ima sa Srbijom? Zapravo, mnogo više nego što bismo, na prvi pogled, mogli da pretpostavimo. Umesto da podgreva mržnju prema Nemcima i Rusima – a imala bi sve pravo ovoga sveta da to radi – ili da zapomaže nad zlehudom sudbinom Poljske koja se nije prvi put u istoriji našla između ruskog čekića i nemačkog nakovnja (ili obratno), poljska Kultura promišlja budućnost Poljske pre svega u odnosima s “arhineprijateljima” i najvećim zlotvorima. Iskustvo, dakle, koje Srbiji očajnički nedostaje. Časopis Kultura i poljski Književni institut u Parizu ne nude samo putokaze za dezorijentisanu Srbiju, već i alate kojima se politička sloboda može instalirati
Miodrag Raičević je rođen u Kišmali u Titogradu. Tamo su nekad bili dućani u kojima su se prodavali ljekarije i voće. Na Selmanovoj tezgi, s lubenicama, dječak M.R. pojeo je osmijeh i ispljunuo mliječne zube
Fest remake u februaru, uvođenje umetničkih direktora festivala, pravednija raspodela budžeta, neke su od najava za 2026. sekretarke za kulturu Beograda Jelene Medaković
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
