Izložba slika i crteža mladog umjetnika Petra Mošića, koji stvara u duhu starih majstora fokusirajući se na fenomen odrastanja i socijalizacije djece u savremenom društvu, biće otvorena od 18. avgusta u Galeriji „Drina“ u Beogradu, na Andrićevom vencu.
Nestajanje, presovani ugljen na akvarel papiru
Postavku izložbe čine tri slike većeg formata na lanenom platnu i dva crteža tehnike presovani ugljen na akvarel papiru na kojima je predstavljen širok dijapazon emocija. Ravnopravne pozicije zauzimaju potresno i lijepo, nevino i zastrašujuće, krhko i mračno, sjetno i naivno, duhovito i bolno.
U kataloškom eseju Pogled nevinosti, istoričar umjetnosti Vladimir Bjeličić govoreći o Mošićevom radu objašnjava da fokusirajući se na portret lica autor razvija narativ kojim pokušava da artikuliše vlastito promišljanje tanke granice između dječje nevinosti i brutalnosti. „Mimo spleta različitih referenci (reprezentacija dece u instalacijama-oltarima Kristijana Boltanskog, uniformisane dece na slikama Gotfrida Helvejna i Biljane Đurđević), izražena ambivalencija koju ovi radovi odašilju navodi nas na duboko promišljanje koje budi najdublje strahove vezane za savremeno detinjstvo“, naveo je.
Izložba i stil Petra Mošića (1981, Beograd), nagrađenog Zlatnom paletom na Prolećnoj izložbi ULUS-a, odražavaju širi trend u kojem se slika već neko vrijeme bori za povratak na mjesto koje je u prošlosti imala. Galerija za savremenu umjetnost „Drina“ prije svega ima za cilj da podrži i podstakne mlade umjetnike iz zemlje i regiona. Mošićeva izložba traje do 9. septembra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!