Postavkom preko sto radova, predstavljen je životni i umetnički put Miloša Bajića, sa posebnim akcentom na crteže nastalim u Mathauzenu
U Galeriji Marice srpske u Novom Sadu u petak je otvorena izložba Miloš Bajić. San o slobodi, što je premijerno predstavljanje ovog umetnika u ovom prostoru.
Galerija Marice srpske je proteklih godina restaurirala dela iz kolekcije porodice Bajić, pa je njihovom inicijativom iz tog projekta proistekla ova izložba. Postavkom preko sto radova, predstavljen je životni i umetnički razvojni put Miloša Bajića (1915-1995), sa posebnim akcentom na crteže koji su nastali u periodu njegovog zatočeništva u jednom od najsurovijih nacističkih logora Mauthauzen kao i slika nastalih posle oslobođenja.
Postavka izlozbe
Kustos izložbe Luka Kulić je želeo da istakne dualitet između radova Miloša Bajića nastalih u Mauthauzenu i njegovog posleratnog slikarstva vedrih tonova i drugačijeg kolorita.
Bajić odbija mirenje sa sudbinom, što ga dovodi do velikog umetničkog uspeha uprkos teškim okolnostima koje su ga zadesile, te je jedan od ciljeva izložbe da njegova životna priča i umetnički opus kod publike podstakne svest o mogućnosti promene društvenih okolnosti kroz probuđenu želju za slobodom. On apostrofira i povezuje tragičnu sudbinu ratnih godina koje je Bajić proveo u logoru i njegove apstraktne radove koji su označili osvajanje slikarskih sloboda.
Reditelj Darko Bajić, autor filma „Linija života“ o njegovom ocu, najavio je da će posle Novog Sada ova izložba biti predstavljena u Muzeju Jugoslavije u Beogradu, a potom i u galerijama u Španiji i Francuskoj.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dobitnica nagrade „Branko Miljković” Radmila Lazić poručuje da se nagradom ponosi, ali da neće prisustvovati uručenju u Gradskoj kući jer ne želi da učestvuje u legitimizaciji aktuelne vlasti
Ministar kulture Nikola Selaković kaže da je država uložila 11 miliona evra u 53 filma koji nisu snimljeni. Filmski centar Srbije organizuje panel o tom problemu i zove reditelje i producente na Zlatibor u sedište Nacionalknog festivala filma i televizije, iako ga je cela filmska branša bojkotovala
Čujemo, kao, bila je loša pozorišna sezona u Srbiji i sad se samo to mora govoriti. Ja, recimo, mislim da smo u “Novosadskom” imali dobru sezonu. Zašto prećutati sve što je dobro? Naivno je misliti da ćemo naštetiti vlasti ako govorimo samo o onome što je loše. Ne, njima to dobro dođe. Mislim da je dobro funkcionisanje vrsta dobrog otpora
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!