
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Medijski događaj godine protekao je bez ekskluzivnog tv-snimka. Legija se predao, tačnije teleportovao u svoju rezidenciju, pa su televizije mogle samo naknadno da spekulišu kako je izgledao taj istorijski trenutak. Zaista je neobično da se državni neprijatelj broj jedan neprimećen prošetao Beogradom i samouhapsio. Novopokrenuti jutarnji program BK televizije je uz kaficu opširno obradio temu, tabloidi su već lansirali nekoliko teorija, mada su i oni bili zatečeni tokom prvomajskog dremeža. Legija je još jednom pokazao da ima neverovatan osećaj za dramaturgiju, jer su njegovo nestajanje i predaja bili isplanirani i izvedeni s besprekornim tajmingom. Sada je potpuno jasno da je oživljavanje kulta JSO-a poslednjih nedelja bilo medijska uvertira za Komandanta, koji ponovo dobija glavnu ulogu. Gotovo je neverovatno da će prvooptuženi za ubistvo Zorana Đinđića (ali i Ivana Stambolića i pokušaj atentata na Draškovića u Budvi), postati ujedno i krunski svedok. Legija se u ovim sudskim procesima ponovo očekuje (shodno sloganu svoje jedinice) kao neko ko razrešava probleme. Dramaturški gledano, Legija je od trenutka atentata neprekidno bio deo radnje, lik u odsustvu, svojevrsni Đavo u kojeg je projektovano sve negativno – negativac biblijskih dimenzija. On se sada pojavljuje da bi iskušao novu vlast, jer ljudi njegove vrste svoju moć parazitski crpe od vlasti i bez nje postaju obični ulični kriminalci sa ograničenim rokom trajanja. Mitski povratak Ulemeka može biti simbolički shvaćen kao povratak Miloševića, Šešelja, Karadžića i svih ostalih uhvaćenih i neuhvaćenih hajduka. U početnoj situaciji (susreta sa aktuelnim vlastima) Legija je već pokazao inicijativu i dao do znanja ko je gazda, a ono što on zna biće kapital za cenkanje. Očigledno – škola fudbala njegovog učitelja Radeta Markovića. Primetićete da su sve ostale teme u ovdašnjim medijima postale preko noći beskrajno nezanimljive, predsednički kandidati postali su epizodisti, a Vlada pokušava da ćutanjem prikrije tremu.
Bez obzira na implikacije ove predaje, jedini pravi skandal dogodio se kada je obezbeđenje pred Lukovićevom rezidencijom napalo snimatelja TV B92 i polupalo mu kameru. Snimanje nije bilo dozvoljeno ni narednog dana, a policija nije našla za shodno da ispita ljude iz Legijinog obezbeđenja koji u civilu (za sada) stoje pred njegovom kućom. To je najpouzdaniji znak da nešto duboko nije u redu i da licencu za maltretiranje ili ubijanje u ovoj zemlji ima mnogo ljudi. Iako je Šilerova srušena i danas postoje mesta moći gde ni policija ni obični građani ne smeju da zalaze. Zato dripci u majicama JSO-a nisu pristojni momci oduševljeni mitom o nepobedivim besnim vukovima, a Kapetan Džo nije slučajno baš ovih dana odlučio da prizove komandanta, a prvi rezultat je polupana kamera B92, jer su momci iz obezbeđenja prvo pitali o kojoj je televiziji reč.
Dok kandidati početak svoje kampanje vezuju za istorijske datume, Bogoljub (i okolo salata) vredno putuje Srbijom u potrazi za savršenom zelenom salatom. Tadić se vezao za Đurđev danak hajdučki sastanak (i tu je Legija poremetio planove), Toma Nikolić se okrenuo 9. maju i antifašizmu (Sanaderova škola), a Bogoljub prvo u Čačak kod Velje na rakijicu, pa potom u Koštuniće – tu su etno domaćini ali i Tarabići. Ne znam da li se u Proročanstvu pojavljuje čovek sa brcima koji je bezbrk, koji će narodu mnogo da pomogne sa nekakvim sokoćalima što se drže na uvetima, zvrče i stalno se dopunjuju.
U međuvremenu, gospodin Bakarec je ušao u legendu tokom emisije „Utisak nedelje“ sa dve svoje izjave. Prva je bila objašnjenje Maršićaninovog slogana („U centar Srbijo“) gde se gađalo malo u centar pa malo u desno, u svakom slučaju postoje stručnjaci koji imaju racionalno objašnjenje za ovu krilaticu. Premijer Koštunica je u Irskoj pokazao da mu je stranka u stvari narodnjačke provinijencije, baš kao HDZ u Hrvatskoj. Posebnu radost je donela druga izjava gospodina Bakareca povodom petnaestog deteta u porodici Arambašić. Majka, po njemu, nakon porođaja deluje pristojno – ma šta to značilo. Ponovo mit o srećnoj porodici, koja je siromašna ali bogata potomstvom, takoreći korektni socijalni slučajevi. Eto, rodilo se, valja ga ljuljati!
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve