"Drugima je pripao novac, a meni slava", osmehnuo se autor čuvene fotografije Če Gevare. "To je dobra podela", dodao je tokom našeg susreta u Havani
PORED SVOJE ČUVENE FOTOGRAFIJE: Alberto Korda
Bio sam u Havani sa prijateljima iz Beograda decembra 1998. godine. Upoznali smo, između ostalih, i jednu Kubanku, Elenu, koja nam je bila neka vrsta vodiča i koja je dogovarala sastanke sa ljudima koje smo želeli da upoznamo. Tako je došla i do telefona Alberta Korde, poznatog kubanskog fotografa, pozvala ga i zakazala nam susret. Korda je rekao da bi nas rado primio.
Posetili smo ga već sutradan po pozivu. Stanovao je u prizemlju jedne višespratnice u Miramareu, lepom delu Havane. Poneli smo mu flašu ruma na poklon. Njegov stan je bio mali i skroman, a čuvena fotografija Če Gevare (zastakljena i u običnom crnom ramu) bila je okačena na prozoru. Bilo je i drugih, raznih manjih fotografija, uglavnom crno-belih. Gospodin Korda je strpljivo odgovarao na naša pitanja i pričao o sudbini možda najčuvenije fotografije na svetu. Zanimalo nas je kako je snimak nastao. Korda se osmehnuo i rekao: „Slučajno. Bilo je to 1960. godine. Stajao sam u gomili ispod tribine na kojoj su bili kubanski revolucionari prilikom sahrane 136 ljudi koji su poginuli u eksploziji broda. U jednom trenutku Če se nagnuo nad ogradom tribine. Tada sam ga fotografisao. I to samo jednom. On se posle povukao iza ograde i više ga nisam video.“
Zanimljiva je i sudbina fotografije. Kubanski list „Revolusion“ nije smatrao da snimak treba objaviti, i sve do 1967. fotografija je bila nepoznata. Te godine Korda je jednom italijanskom posetiocu dao kopiju fotografije. Kada je Če Gevara neposredno posle toga ubijen u Boliviji, fotografija je, za Kordu nepoznatim putevima, dospela u evropske i svetske medije i uskoro postala simbol buntovnika, revolucionara i uopšte mladih širom sveta. Korišćena je u razne svrhe: reprodukovana je na milionima postera, majica i sličnih stvari. Korda nam je rekao da on nikada nije dobio autorski honorar za fotografiju. Jedno vreme je pokušavao da uz pomoć raznih advokata ostvari svoja prava, ali nije uspeo. „Drugima je pripao novac, a meni slava“, osmehnuo se. „To je dobra podela“, dodao je. Korda je u svojoj zemlji kasnije dobio status zaslužnog umetnika i nastavio da se na Kubi bavi fotografijom. Upitao sam ga da li bih mogao da napravim nekoliko snimaka Čeove fotografije. Nije imao ništa protiv. Čak je ustao i stao pored nje. Napravio sam dva snimka.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda, glumica Jovana Petronijević, poznata je po ulozi u „Kursadžijama“. Njeno iskustvo u vođenju ustanove kulture nije poznato
Planirana gradnja u ulici Miloja Zakića na Košutnjaku ugrožava bunkere u kojima se čuvaju nitratni filmovi arhiva Jugoslovenske kinoteke. Za ovaj previd možemo da krivimo raspis konkursa
„Travel + Leisure", jedan od najuticajnijih svetskih magazina iz oblasti putovanja i kulture, uvrstio je Muzej Jugoslavije među svetske muzeje koje obavezno treba posetiti
Srna, glavni lik romana Nevene Milojević „Jednom ili dvaput“, ima sve osobine da postane nova junakinja sadašnjih devojaka u dvadesetim. I ne samo njima
Grad Zrenjanin nije zvanično objavio spisak planiranih a nerealizovanih projekta tokom upravo završene godine Prestonice kulture. Spisak uopšte nije kratak
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!